Videant consules, u opasnosti je socijalni mir

Videant consules, u opasnosti je socijalni mir

Predsjednik Mesić se igra vatrom. Pogreške nisu uvijek katastrofalne, ali ni svaka pogreška ne dovodi do otkrića Amerike. Političke pak pogreške često imaju dugoročne posljedice! Stranka koja na izborima dobije relativnu većinu dobiva prva mandat da organizira novu vladu. Ne radi se o Ustavu, nego o uspješno isprobanom demokratskom uzusu. To je baza demokracije, a demokracija je pametnija od demokrata.

U mladoj demokraciji, pogotovo na Balkanu, gdje masovne i male stranke nisu sa svojim programom dovoljno profilirane, dovoljan broj malih stranaka je spreman koalirati s bilo kojom velikom strankom, već prema osobnim interesima političara. Ukoliko se na izborima te dvije dominantne stranke vrlo malo razlikuju u broju glasova, bez obzira koja ima matematički veći broj glasova, ona koja prva dobije mandat gotovo sigurno pobjeđuje i osigurava većinu u parlamentu. To zna i gospodin Mesić, pa bi mogao nezakonito, jer se radi o triku, iz osobnih interesa dati mandat najprije SDP-eu, ma da je HDZ na izborima dobio većinu glasova koja je izrazila demokratsku volju birača.

Slična je situacija bila i na prošlim izborima, ali Račan nije nasjeo gospođi Pusić i kompaniji nego je priznao da je SDP izgubio izbore i time onemogućio Mesiću jeftini trik. Račan je kao iskusni političar znao da bi taj, ničim opravdavan trik, mogao dovesti do socijalnih nemira na štetu zajedničke države. Ovog puta, taj očigledni trik neće ni većina građana, a ni EU ga neće prihvatiti šutke i dozvoliti da se bez posljedica u Hrvatskoj događaju te balkanske makinacije! Nadamo se da se predsjednik države neće upuštati u tu opasnu avanturu.

Svake godine u mjesecu studenom Europska komisija donosi politički izvještaj o zemljama Zapadnog Balkana koje se kandidiraju za članstvo u EU. Ove godine ocjena Hrvatske je izvanredno dobra. Američki ambasador u Hrvatskoj, Robert Bradtke, je izjavio da je politička stabilnost Hrvatske „model za regiju“. Prošlog mjeseca Hrvatska je izabrana za izvanrednog člana Vijeća sigurnosti UN-a i na putu je za ulaz u NATO. Neovisno što pojedinci misle o tim ustanovama, to je važno internacionalno priznanje Hrvatskoj.

„Newsweek“ u članku od 17.11. 2007. donosi veliki naslov: „A Freeway to Europe, mala Hrvatska pred desetak godina ratom opustošena i s 13 tisuća poginulih, danas je zvijezda na Balkanu i na putu je da se priključi EU“. U članku se posebno ističe stanje cesta u Hrvatskoj, koje su bolje negoli u Sloveniji, koje EU naziva „a horror“ . Auto cestu A1, sagrađenu u šest godina s tri milijarde eura „Newsweek“ naziva „masterpiece“. Taj veliki projekt pokazao je političku stabilnost, tehničku ekspertizu i uspješnu kooperaciju između javnih i privatnih ustanova osobito u skupljanju tako velike sume novca. Osobito se ističe da je to jedan veliki projekt bez korupcijskih afera.

Časopis „The Economist“, koji redovito analizira ekonomiju pojedinih zemalja u svijetu, piše 17.11.2007. da je do sada hrvatska ekonomija uspješno rasla 4.8 %, a očekuje se slijedeće godine rast od 5.9 %. Danas je nezaposlenost najniža od završetka domovinskog rata! Strane investicije ulaze u Hrvatsku što pokazuje povjerenje svjetskog kapitala u hrvatsku ekonomiju. Otkrivanje korupcija u administraciji i ekonomiji sve je efektivnije. Nažalost procesuiranje i osude osoba otkrivenih u korupciji se nedovoljno ili sporo provodi. „The Economist“ očekuje da će zbog ekonomskog napretka biti ponovno izabrana današnja vlada da bi se sačuvao uspješni trend. Naprotiv Jurčića smatra bezbojnim, a Milanovića ekonomski neiskusnim.

Do sličnih zaključaka je došla grupa utjecajnih hrvatskih ekonomista na čelu s gospodinom ČiČin Šainom, prvim guvernerom Hrvatske banke. On je u intervju u Jutarnjem listu od 3.11.2007. izjavio: „Danas se u Hrvatskoj živi bolje nego ikad“. Radi se o materijalnom, a ne emocionalnom životu. Demokracija nema sredstava, a i nije joj zadatak da donese subjektivno nutarnje zadovoljstvo. Publicirane ankete o posjedu materijalnih dobara građana kao što su napr. kućni uređaji, klima uređaji, automobili, kompjutori, devizna štednja, infrastruktura itd. potvrđuje Šainovu tezu.

„The Economist“ završava: počeci standarda u Hrvatskoj su dobri i u dobrom smjeru, ali još puno treba raditi na pravnom sustavu i smanjenju korupcije. Ipak, već danas se može sa sigurnošću reći, ako Hrvatska ovako nastavi osigurala je buduće članstvo u EU. Zato je bilo za očekivati, ako građani budu racionalno razmišljali, da će jednoznačno glasovati za kontinuitet kako je to pokazala Sjeverna i Južna Dalmacija. Težnja samo za promjenom radi promjene je iluzorno rješenje, ekonomski neproduktivno, bez budućnosti i nepovoljno za razvoj same demokracije.

Ivo Derado, Dalmatinac