Ministarstvo kulture ponudilo mršav program proslave
1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva

Unatoč tomu što posljednji godišnji trobroj Matičina časopisa za književnost, umjetnost i kulturu življenja „Hrvatska revija“ uobičajeno nije tematski, uredništvo s glavnom urednicom Mirjanom Polić Bobić odlučilo se ipak čitav novi broj prepustiti stručnjacima za hrvatsko srednjovjekovlje, pretvoriti ga u tematski i posvetiti 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva.

U uvodnoj riječi broja (4/2024.) glavna urednica ističe kako je današnje vrijeme pravo vrijeme, a 1100. obljetnica „pravi trenutak da se predstavi, procijeni i raspravi naše znanje o tom prevažnom trenutku naše povijesti“. Jer, kako dodaje, Hrvatska i hrvatski narod od XII. stoljeća do 1991. živjeli su u višenacionalnim državama, „najčešće i mukotrpno održavajući i sam fizički opstanak“.

„Povjesnica i kolektivno sjećanje izgrađeno kroz stoljeća pokazuje koliko nam je kao narodu bilo važno graditi i čuvati narativ o nama samima bez pomoći onih državnih institucija koje su u drugih europskih naroda uz svesrdnu pomoć državnih riznica i umjetnosti, i sveučilišta i akademija, brinule o službenim nacionalnim narativima: mi takvih institucija nismo imali, jer nismo imali svoju državu“, napominje Mirjana Polić Bobić.

U tematskom broju – 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva, predstavljenom 30. siječnja 2025. u nabijenoj kao šipak knjižari MH-a, kao da nije bila na raspolaganju mnogo prostranija Dvorana Jure Petričevića, objavljeno je 13 priloga povjesničara i povjesničara umjetnosti (Dino Milinović, Ante Birin, Ana Biočić, Marko Trogrlić, Mirjana Matijević Sokol, Vladimir Sokol, Ivan Buljević, Tomislav Galović, Nikolina Šimetin Šegvić, Mario Jareb, Ivan Kokeza, Mira Kolar-Dimitrijević i Hrvoje Petrić te Vladimir Goss).

Izlazak i predstavljanje tematskoga broja „Hrvatske revije“ posvećene jedanaest stoljeća Hrvatskoga Kraljevstva prvi je važniji događaj u jubilarnoj 2025. godini, koju je Hrvatski sabor Odlukom od 14. ožujka 2024. proglasio „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva“ (NN 32/2024.).

Što smo učinili u rasvjetljivanju povijesnih prijepora?

Prvi tekst tematskoga broja, „Ideja dugog trajanja“, Dino Milinović započinje prijeporom je li doista 925. okrunjen prvi hrvatski kralj i je li doista riječ o Tomislavu. Tako što moglo se čuti i na predstavljanju „Revije“. Netko sa strane temeljem toga opravdano može upitati: što slavimo ako nas okupiraju prijepori o prvom hrvatskom kralju? Ako od 1991. imamo hrvatske državne institucije, pa i Hrvatski institut za povijest, kako se to u 35 godina hrvatske neovisnosti nije napravio pomak na rasvjetljivanju prijepora, nego se historiografija vrti u krugu, prigodno oživljavajući prijepore? Jesu li ti prijepori rezultatom istraživanja, arheoloških i inih otkrićima, ili su na svoj način kondicionirani vremenom u kojem se nalazila Hrvatska, njezina znanost, konkretno hrvatska historiografija? Može li se na osnovi ove činjenice postaviti pitanje – što je s nacionalnom historiografijom danas, koliko se potiču i honoriraju istraživanja? U suprotnom, ostaje nam stanje koje je lapidarno svojedobno izrekao sveučilišni profesor Petar Korunić, marljivi istraživač arhivskoga gradiva do svoje smrti. On je, naime, tvrdio kako u Hrvatskom državnom arhivu (HDA) rijetki povjesničari uporno istražuju vrlo bogato povijesno gradivo. A na upit kako povjesničari pišu članke i rasprave, hladno odgovorio: „Prepisuju jedni od drugih.“ Ako je daleko HDA, što je s onima u Vatikanu, i širom svijeta?

Uporišne točke o prvom hrvatskom kralju Tomislavu

U svezi s prvim hrvatskim kraljem Tomislavom imamo povijesnih izvora: diplomatska pisma njegova suvremenika, pape Ivana X., posebno ono iz 925., kada piše „dragom sinu Tomislavu, kralju Hrvata“.

Hrvatski povjesničar i političar Ivan Kukuljević Sakcinski, utemeljitelj moderne hrvatske arhivske službe, kralja Tomislava, okrunjenoga na Duvanjskom polju, postavio je kao stožernu osobu hrvatske povjesnice. Franjo Rački, otac moderne hrvatske historiografije, naziva Tomislava prvim hrvatskim kraljem. Takav pogled slijede Tadija Smičiklas, Vjekoslav Klaić, don Frane Bulić, Rudolf Horvat.

Temeljem takvih povijesnih spoznaja 1906. na inicijativu utemeljitelja Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ došlo se na ideju svehrvatske proslave – 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, krunidbe prvoga hrvatskoga kralja Tomislava, 1925. godine.

Krunidba kralja Tomislava smatra se jednim od najvažnijih poglavlja hrvatske povijesti, koja označava začetak Hrvatskoga Kraljevstva, predstavlja podizanje kneževine na razinu kraljevstva, oblikovanje srednjovjekovne hrvatske države sukladno europskomu okružju. Prvi hrvatski kralj Tomislav postao je simbolom nacionalnoga ponosa i identiteta. Kad bi historiografija šutjela ili se zaplitala u prijeporima, ostajala je „kultura sjećanja“, koja nije bila samo snažno uporište mašte, nego često zapretena žerava, koja se s vremena na vrijeme rasplamsavala, na tisućljetnom ognjištu. I u manje važnim povijesnim događajima gdje se gubi historiografija, zauzima prostor „kultura sjećanja“.

Zašto se Hrvatski sabor nije stavio na čelo obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva?

Iako je Hrvatski sabor 2025. proglasio godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, nismo vidjeli konkretan program obilježavanja toga predstavničkoga tijela građana i nositelja zakonodavne vlasti od strane čuvara hrvatske državnosti. Očekivati je bilo da se Hrvatski sabor stavi na čelo obljetnice, jer u Izvorišnim osnovama Ustava imamo i Kraljevstvo Hrvata, uspostavljeno u X. stoljeću, kao izraz nacionalne samobitnosti i državotvorne opstojnosti hrvatskoga naroda.

Može li ono što je najavilo Ministarstvo kulture i medija u obljetničkoj godini – priprema središnje izložbe na jesen 2025. u Galeriji Klovićevi dvori, koju je inicirao Hrvatski državni arhiv uz sudjelovanje deset kulturnih i znanstvenih institucija, biti dostatno od strane hrvatske države, posebno kad se pogleda program Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, koja je na mrežnim stranicama predstavila 45 projekta, a na prvom mjestu podizanje spomenika „Dolazak Hrvata na Jadran“?

Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, uz Crkvu u Hrvata, imala je ključnu ulogu u obilježavanju 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva i krunidbe prvoga hrvatskoga kralja Tomislava, 1925. Ponavlja li se povijest obilježavanja prevažnoga hrvatskoga identitetskoga događaja?

Marko Curać