Kad lijevi ekstremisti zazivaju katarzu radi se o prijetnji novim gulazima

Iako na sva usta boljševička ljevica, na čije se čelo i formalno stavio predsjednik države, kojega je opisao Teofrast u svojoj poznatoj knjizi „Karakteri“ prije više od 2300 godina, obećava Hrvatsku osloboditi tobože svih HDZ-ovih opačina, zapravo priprema pakleni plan za sve svoje političke protivnike, posebno članove HDZ-a. Predsjednik je rekao kako Hrvatska treba „proći katarzu“. Tu katarzu najbolje su opisali svi njegovi simpatizeri kad su najavili: uhićivat ćemo, smjenjivat ćemo, zabranit ćemo HDZ. Zar nije rečeno također: oduzet ćemo bogatima ušteđevinu, ukinut ćemo privatnu imovinu? Prevedeno, što je to nego najava pakla političkim neistomišljenicima, nova inačica gulaga?

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin, koji se preko noći pretvorio u političkoga patuljka i marginalca, kaže da je SDP „stranka Ustava i zakona“. Drži li ta tvrdnja vodu? Je li SDP 2000. godine u vojsci i policiji, državnim i javnim ustavama, medijima i diplomaciji proveo ideološku čistku, de facto - staljinističku lustraciju, protiv svega što je bilo imalo hrvatskije od njihova standarda? Je li pramac hrvatskoga broda usmjerio prema tzv. regionu i Beogradu, i učinio nešto nezamislivo: u tajnosti počeo trgovati hrvatskim državnim teritorijem, što su zaustavili hrvatski stručnjaci za međunarodno pravo? Je li to bila izdaja, i gaženje hrvatskoga Ustava? Je li Grbin Zakon o hrvatskom jeziku nakon što je u Hrvatskom saboru izglasovan, a prethodno podržan od glavnih hrvatskih kulturnih i znanstvenih institucija – Matice hrvatske i HAZU-a – nazvao kretenskim? Jednako: je li rekao, ne da će demokratski propitati izbor državnoga odvjetnika, nego glasno i jasno – smijenit ćemo državnoga odvjetnika kad dođemo na vlast? Je li to ustavni i demokratski diskurs ili govor jednoga ordinarnoga nedemokrata, potencijalno novoga staljinista?

Vratimo se Teofrastu i njegovu lucidnom opisu karaktera. Među 30 opisanih je – „Klevetalo“. Evo kako opisuje čovjeka tih karakternih osobina: „Klevetanje je skretanje duše u govoru na goru stranu (...) Kad ga tko zapita kakav je taj i taj, postupa sam kao pisac genealogija: Počet ću najprije od roda njegova. (...) Naravno, on pomaže, i kad drugi kleveću, i veli: 'Toga čovjeka mrzim više od svih drugih. Ta već sam mu je obraz odvratan, a nevaljalštini njegovoj nema para' (...) Kad sjedi u društvu, napast će nekoga koji se baš udaljio, a kad jednom s tim otpočne, ne može se uzdržati da i rodbinu njegovu ne izgrdi. I na svoje će prijatelje i rođake reći svakojake rđave riječi, dapače i na mrtve. Klevetanje naziva slobodnom riječju, demokracijom i nezavisnošću. I to od svega na svijetu najradije čini.“ (Teofrast, „Karakteri“, MH, 1947.).

Što u ovome fascinira? Činjenica da se kroz 2000 godina karakterne osobine pojedinih ličnosti koje je Teofrast opisao gotovo nisu promijenile. Ne pokazuju li to javni nastupi i klevetničko ponašanje predsjednika RH?

Početkom siječnja na Portalu HKV-a pitao sam prijeti li nam crnogorski scenarij, 7. veljače pisao o prijetnji izvanrednoga stanja, 9. ožujka o lijevom radikalizmu. Druge tekstove ne ću navoditi. Sad smo u situaciji koju možemo nazvati – izvanrednim stanjem, jer Hrvatski je sabor raspušten, a hrvatska je Vlada tehnička.

Predsjednik države svojom je odlukom da se uključi u parlamentarne izbore na listi SDP-a i pritom zadrži mjesto predsjednika pogazio Ustav RH na koji je prisegnuo. I ne samo to, predsjednik najavom uključivanja u parlamentarne izbore 15. ožujka ispred bivše Nacionalne i sveučilišne knjižnice, odnosno sjedišta Hrvatskoga državnoga arhiva i Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata, kao i nastupom na sjednici Glavnoga odbora SDP-a, 16. ožujka, Hrvatsku gura u kaos i ideološke podjele nesagledivih posljedica za demokratski poredak. Situacija je tim ozbiljnija budući da je predsjednik SDP-a rekao da su to dugo promišljali. Predsjednik ne može biti i kandidat za premijera dok obnaša predsjedničku dužnost. To je jedino htio Mislav Kolakušić, izazvavši opći podsmijeh demokratske javnosti!

Ono što je prije više godina izgovorio Zoran Milanović, kao nekadašnji premijer, pred drugi krug predsjedničkih izbora, boljševičku parolu – ili mi ili oni, sada je ponovno aktualizirao najavljujući „oluje“ i „razlijevanje rijeka“.

Ono što im nije uspjelo 1990. kad su HDZ proglasili „strankom opasnih namjera“, pokušat će 2024. ako osvoje vlast

Kad je saborska zastupnica Marijana Puljak javno izgovorila – HDZ ili Hrvatska, i to u Hrvatskom saboru ponovila više puta, nitko nije pokušao analizirati što bi to moglo značiti i kakve to posljedice može imati za demokraciju. Jer ne samo da se izrečenom parolom nabacila na HDZ i njegovo članstvo već se time jasno pokušalo poništiti demokratski poredak, koji je baziran na političkim strankama. Milanovic SDPOno što su neki pokušali 1990., kad su HDZ proglašavali „strankom opasnih namjera“, ali ih je spriječila velikosrpska agresija na Hrvatsku, njezin suprug, Ivica Puljak najavio je eksplicite prilikom prosvjednoga skupa lijevih stranaka na Markovu trgu, rekavši da će predložiti zabranu HDZ-a, spominjući pritom vrlo nategnutu osude HDZ-a za korupciju. U povijesti nikada ni jedna politička stranka nije bila osuđena zbog sličnoga postupanja stranačkih dužnosnika. Ono što dubokoj državi nije uspjelo 1990., moglo bi poći za rukom desetljeće i pol poslije toga, ako vlast osvoje lijeve stranke i strančice potpomognute Mostom i dijelom Domovinskoga pokreta.

Bilo bi zanimljivo gledati postupak likvidacije stranke, koja je uvelike pridonijela stvaranju i obrani hrvatske države, ali i koja je ostvarila golema postignuća na gospodarskom, europskom i sigurnosnom planu, za razliku od one Milanovićeve lijeve koja je ostavila za sobom gospodarsku pustoš.

Iz Europske su komisije tada novoga predsjednika hrvatske Vlade Tihomira Oreškovića i ministra financija Zdravka Marića upozorili da će kreditni rejting, ionako već „u smeću“ pasti na još nižu razinu ako se gospodarsko-financijska politika iz temelja ne promijeni. Podsjetimo: lijeva koalicija bila je na vlasti u vrijeme ubrzanoga oporavka Europe od financijske krize. No za njezina mandata ne samo da je Hrvatska sve više zaostajala za zemljama „Stare Europe“ nego nas je gotovo cijeli istok EU-a pretekao u gospodarskom razvoju. Dakle, nije se radilo samo o ideologiji nego i gospodarskom uništavanju, što je ipak zaustavljeno kada je „peta najgora vlada na svijetu“ izgubila izbore.

Ako tko misli početi s likvidacijom političke stranke, političkoga pluralizma, zapravo je na putu likvidacije demokratske Hrvatske i vraćanja u jednoumlje.

Duboka država i preko Mosta pokušala demontirati HDZ

Ovdje treba upozoriti i na pokušaj demontiranja HDZ-a koji se dogodio kad je ta stranka izgubila izbore, prije više od jednoga desetljeća. Što se tada htjelo formiranjem Mosta? Krajnja je svrha bila podijeliti HDZ i stvoriti mu alternativu. Kako? Na način da se tradicionalne glasače HDZ-a generacijski podijeli. Tako imate nebrojene obitelji da su roditelji glasovali za HDZ, a djeca za Most. Jednom prilikom čuo sam tezu jednoga političkoga analitičara kako je Most osnovala duboka država, upravo s navedenim ciljem, jer Most nije ugrozio lijevu biračku strukturu, nego upravo HDZ-ovu. Kad danas slušam opisanu „djecu“, govore o Mostu vrlo pejorativno. Slično je i glede Domovinskoga pokreta (DP). Ako se prisjetimo ponašanja kandidata za predsjednika države nakon što je izgubio u prvom krugu, gurnuvši svoje birače prema aktualnomu predsjedniku, potpuno je jasno s kojim ciljem i kojom pozadinom. Ustavni sud 24To je bio jednako pokušaj lomljenja HDZ-a. Tada se u tom poslu moglo jasno prepoznati prste antizapadne obavještajne službe. Trebalo bi pokazati kako neki pristaše DP-a krčme sve glavne teze koje iznosi Putinov ideolog Aleksandar Dugin od multipolarnoga svijeta do ruskoga tipa suverenizma, ali o tome možda drugom prilikom.

Rekli smo, Hrvatskoj se najavljuju „oluje“, „izlijevanje rijeka“, zapravo, prijeti se kaosom, podjelama. Vraćanje je to na ono stanje koje je trajalo od 1945. do pojave dr. Franje Tuđmana. Projekt promjene političkoga uređenja Hrvatske je na djelu.

U ovoj situaciji treba biti samo pribran. Lijevi ekstremizam mogu zaustaviti samo institucije hrvatske države na čelu s Ustavnim sudom budući da je Hrvatski sabor raspušten.

Ovo što je sada pred Hrvatskom nije ništa manje opasnije od onoga s čime smo se sreli 1990. Tada se pokušalo agresijom dovesti u pitanje opstojnost jednoga naroda i njegovo pravo na državu, sada se to želi postići mahom oporbenim strankama, po crnogorskom scenariju, uz pomoć jednoga televizijskoga programa u stranom vlasništvu koji vodi hibridni rat, prividno protiv HDZ, a zapravo protiv Hrvatske.

Hoće li Hrvatska postati lovištem lijevoga ekstremizma ovisi i o hrvatskom narodu, biračima

Hoće li Hrvatska postati lovištem lijevoga ekstremizma, poligonom, kako je već napisano, jugomutanata, ne ovisi samo o državnim institucijama, nego i o hrvatskom narodu, biračima. Na parlamentarnim izborima moraju biti spremni braniti demokraciju i europsku Hrvatsku, nasuprot autokratskoj i proruskoj Hrvatskoj.

Protiv novoga zla treba se boriti demokratskim sredstvima, unatoč ljevičarskim litijama koje najavljuje predsjednik SDP-a Peđa Grbin.

Albert Camus učio nas je kako je uvijek „mržnja sama po sebi laž“, kako je „laž istančanija“, te kako „nema logičke veze između laži i mržnje (oporba upravo iskazuje visok stupanj mržnje spram HDZ-a, nap. a.), ali postoji gotovo biološka povezanost mržnje i laži“. Na tragu tih misli francuskoga nobelovca treba gledati narativ koji lijeva, a djelomice i desna oporba razvija u Hrvatskoj, kako bi potvorama kontaminirala javni prostor i stvorila percepciju o kriminalnoj Hrvatskoj kako je to pod rusko-srpskom šapom izvedeno u Crnoj Gori. Na hibridni rat koji je na djelu u Hrvatskoj institucije EU-a i NATO-a ne bi smjele gledati nezainteresirano, jer će se promjenom političkoga reljefa Hrvatske urušiti i europska demokratska arhitektura. Pakleni je plan na djelu, a ne nikakav ljevičarski plan o tobožnjem spasu Hrvatske, uz ispraznice o boljem životu onih koji se nikada nisu oznojili!

Marko Curać

Pon, 20-05-2024, 23:40:05

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.