Tko bi sve mogao skrivati se iza prosvjednog skupa na zagrebačkom Trgu sv. Marka?

Prosvjedni skup pod sloganom: "Dosta je! Odmah izbori!" na Trgu sv. Marka formalno je organiziralo 11 lijevo-liberalnih oporbenih stranaka. Markov trgNo, pitamo se je li tim obuhvaćeno sve i može li se iza svega staviti točka? Već smo na ovom portalu upozorili kako je veliki promidžbeni prilog, praktično medijsku podršku prosvjedu pružila televizija N1 Hrvatska, Studio Live, koja je čitav tjedan, danomice, ugošćavala oporbene političke prvake te analitičare koji su izravno reklamirali i poticali na prosvjedni skup.

Gledajući program N1 Hrvatska i ostale televizijske programe koji se emitiraju iz Zagreba čovjek se pita: živi li u istoj državi ili možda u dvije države, dvije stvarnosti? Program televizije N1 po mnogim ocjenama odavno je izišao iz okvira objektivnog informiranja, pretvorivši se u čisto promidžbeni program lijevo-liberalne opcije, iako se ne može reći, kad je riječ o kritiziranju i stvaranju negativne percepcije o hrvatskoj Vladi, da je bila zaboravljena desna oporba, posebice stranački prvaci Mosta s kojima se do krajnjeg trenutka računalo da će biti uključeni u prosvjed.

Ovdje ne ćemo puno navoditi opetovane uzvike sa skupa, jednako se ne ćemo osvrtati ni na govore oporbenih lijevo-liberalnih političkih prvaka koji su se našli na pozornici ispred crkve sv. Marka, iako bi se i o tome moglo ponešto reći, poglavito kad Krešo Beljak (HSS) naziva prvoga hrvatskog predsjednika dr. Tuđmana "mafijaškim bosom".

Da nije bilo dr. Franje Tuđmana prema kojem se saborski zastupnik Beljak na prosvjednom skupu ponio krajnje nedolično i skandalozno, danas bi bili u goroj situaciji od Srbije, a kolovođe prosvjeda s Trga sv. Marka najvjerojatnije uhićeni. Jedino je pitanje: da li bi možda oni uhićivali s obzirom Jugoslovenska Pesnicana ideologiju koju zastupaju, poruke koje šalju i parole s kojima se diče?

Medij ili politički komesarijat

U ovom trenutku, puno je bitnije postaviti pitanje: Može li se N1 Hrvatska smatrati suorganizatorom prosvjednog skupa? Tko će na to pitanje odgovoriti reći će odlučno: de jure - ne. A de facto? Dakle, ako bi se tako nešto moglo tvrditi, onda se nadaje pitanje: tko je vlasnik televizije N1Hrvatska koja ima sjedište, kako se nedavno moglo čuti, u Luxembourgu? Svaka i letimična pretraga po mrežnim stranicama upućuje da je vlasnik United Grupe, pa prema tome i N1, srbijanski poduzetnik Dragan Šolak. Prije godinu dana hrvatski mediji izvijestili su da je to vodeća telekomunikacijska i medijska tvrtka u jugoistočnoj Europi u čijem vlasništvu su Telemach, N1 i Nova TV u Hrvatskoj.
Ime i prezime spomenutog poduzetnika u Hrvatskoj puno ne znači, no preko medija u vlasništvu bez sumnje može se itekako utjecati i oblikovati javno mnijenje. To je još početkom prošlog stoljeća u svojim knjigama objasnio Edward Bernays (Kristalizacija javnog mnijenja i Propaganda).

Uređivačka politika N1 Hrvatska, često mimo profesionalnih standarda, u pogledu aktualne društveno-političke zbilje u Hrvatskoj, dodatno doprinosi "potpaljivanju" afera, što naprosto godi najvećem dijelu oporbenih političara. Tko sve na tu uređivačku politiku, s obzirom da bitno odstupa od drugih televizija, ima utjecaja?

U medijskim izvješćima o prosvjednom skupu, koji je prije sličio na lijevo poneseni predizborni skup, nisu iznošeni precizniji izračuni koliko je građana nazočilo prosvjedu. Neki kažu više tisuća, kao na utakmici Rudeša i N1Hajduka, a tamo je bilo oko 4500 gledatelja. Ono, što mi ne možemo, navodno je izračunao neki srpski "institut" za javna okupljanja, koji je "izbrojio" da je bilo 7000 ljudi na prosvjedu, što na Trgu sv. Marka, što prilaznim ulicama i Trgu sv. Katarine.

No, pustimo to po strani.

Nije li vrijeme za hrvatske medije?

Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, kao što je poznato, sudjelovao je 14. i 15. veljače u Bruxellesu na sastanku zemalja članica NATO saveza. Nakon sastanka, kako su izvijestili mediji, ne imenujući Srbiju, ali očito misleći na tu državu, Anušić je najavio da će Hrvatska na skupu NATO-a u Washingtonu, sredinom srpnja, pokrenuti raspravu o hibridnom ratovanju deklariranih i nedeklariranih saveznika Rusije u jugoistočnoj Europi.

"Zna se o kome govorimo, zna se o kojim njihovim potezima govorimo", rekao je Anušić u izjavi novinarima u Bruxellesu.

Pritom je napomenuo: "Znači, hibridni ratovi koji se vode ovdje, u jugoistočnoj Europi, a koji su produžena agresija ruske politike i ruske agresije u Ukrajini. AnušićMora se jednostavno na drugačiji način s time obračunavati, hajmo to tako reći. Komunicirati na drugačiji način i povlačiti poteze koji će poručiti tim deklariranim i nedeklariranim saveznicima Rusije na ovim područjima da ne mogu sjediti na dvije stolice", dodao je ministar obrane.

Poznati stručnjak za hibridne ratove doc. dr. sc. Gordan Akrap, tjedan dana ranije u emisiji "Argumenti" HKR (5. veljače) na upit voditelja: "Je li realna prijetnja naoružavanje Srbije"?, izjavio je: "Mislim da nije, bez obzira što se naoružava i to daje na velika zvona. (...) Mene više zabrinjava jedna druga sposobnost koju je Srbija razvila putem Telekoma Srbije i putem drugih tvrtaka, a to je utjecaj na medijski prostor ne samo Srbije, nego u inozemstvu, uključujući i Hrvatsku", izjavio je Akrap.

U vremenu mira mediji koji imaju subverzivne tendencije lagano su pasivni i lagano negativni prema politici koja im ne odgovara. Kako se procesi i odnosi u društvu zaoštravaju, tako i oni oštre svoj rječnik i dodaju ulje na vatru. U prijelomnim trenutcima ubacuju u petu brzinu. Je li to situacija s kojom smo suočeni u pogledu televizije N1 Hrvatska?

Hrvatska je članica EU i NATO saveza pa ne treba misliti kako će ovaj put sasvim lako postati "medijsko lovište". Barem ne bi trebala.

Pitanje je koje se na kraju nameće: treba li Hrvatska čekati skup NATO saveza u Washingtonu u srpnju ili treba demokratskim sredstvima zaustaviti hibridni rat, drugačije rušenje hrvatske Vlade i stvaranje kaosa u Hrvatskoj? Nije li vrijeme za neke medije koji su zaista u hrvatskim rukama, kako kroz vlasništvo, tako i novinare?

Marko Curać

Pet, 19-04-2024, 11:34:40

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.