Na okruglom stolu „Kognitivni rat. Iskustva Hrvatske i Ukrajine“ ocijenjeno kako se tijekom priprema velikosrpske agresije na Hrvatsku, tijekom njezine oružane provedbe, a posebice tijekom opsade Vukovara, u znatnoj mjeri mogu uočiti sličnosti s ruskom propagandom protiv Ukrajine i Ukrajinaca

„Okrugli stol koji smo organizirali na inicijativu novinarke Natalje Gumbe (Iščenko) iz Kijeva, majke poginuloga ukrajinskoga branitelja, pokazuje da tema kognitivni rat nije samo zanimljiva nego itekako aktualna. Ante Nazor23Ukrajinski narod danas proživljava ono što smo mi u Hrvatskoj doživjeli 1991. tako da je bilo zanimljivo čuti primjere i razmišljanja stručnjaka koji su u Zagreb stigli iz ukrajinskoga ratnoga pakla. Unatoč strašnomu stradanju koje danas trpi ukrajinski narod izlaganja gostiju iz Ukrajine bila su prožeta optimizmom i odlučnošću, te porukom da treba iskoristiti i hrvatsko iskustvo iz rata 1990-ih, kako bi se stvorili mehanizmi za proučavanje najnovijih izazova u Europi u suzbijanje hibridne agresije“, izjavio je danas dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata, koji je u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, 9. listopada 2023., priredio Okrugli stol „Kognitivni rat. Iskustva Hrvatske i Ukrajine“. 

Prema Nazorovim riječima znanstveno je utvrđeno da se ruske operacije utjecaja na javnost koriste istim obrascem propagande i plasiranja dezinformacija i poluinformacija, zapravo laži, kojima su se u pokušaju opravdavanja agresije na Hrvatsku 1991. koristili velikosrpski ideolozi, a i danas egzistiraju u medijima u Hrvatskoj.

Uoči početka hrvatsko-ukrajinskoga okrugloga stola otvorena je izložba „Kijev u ratu” (ratne fotografije 2022. i 2023.), koju su priredili kustosi Sergij Morugin i Natalja Gumba Iščenko, a nazočne, među kojima su bili i predstavnici ukrajinskoga veleposlanstva u Zagrebu, pozdravili su i prigodnim riječima naglasili važnost teme i podsjetili na noviju povijest hrvatsko-ukrajinskih odnosa dr. sc. Jozo Ivanović, pomoćnik ravnatelja Hrvatskoga državnoga arhiva za arhivske informacijske sustave i međunarodnu suradnju, dr. sc. Domagoj Knežević, izaslanik ministra vanjskih i europskih poslova RH i državni tajnik u ministarstvu kulture i medija dr. sc. Ivica Poljičak, izaslanik ministrice kulture i medija.

Govoreći o temi „Povijest je bitna. Putinovo ideološko opravdanje agresije na Ukrajinu“, koju je priredio s Volodimirom Golovkom iz Instituta za povijest Ukrajine, novinar Sergij Morugin istaknuo je da autoritarni režim Vladimira Putina posvećuje znatnu pozornost povijesnomu i ideološkomu opravdanju oružane agresije na Ukrajinu, te naveo da je paralelno s donošenjem načelne odluke o pripremi invazije 2022. godine, u srpnju 2021. objavljen Putinov članak „O povijesnom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca“, koji je odmah nakon objave uveden u obrazovni proces oružanih snaga Ruske Federacije. Kognitivni rat1Primijetio je da se Putinov povijesni i ideološki koncept temelji na tri glavna elementa: doktrini „ruskoga svijeta“ kao „životnoga prostora“ Rusije, prikazivanju Ukrajinaca kao „pogrješnih, iskvarenih Rusa“, odnosno nepostojanju ukrajinske nacije, te na mitu o „umjetno stvorenoj i neodrživoj ukrajinskoj državi“.

U svom izlaganju „Značajke ruskog informacijskog rata protiv Ukrajine“, analitičarka i novinarka Natalja Gumba (Iščenko) rekla je da se ruski informacijski rat protiv Ukrajine vodio i prije početka „vruće faze“ rusko-ukrajinskoga rata, 2014. godine, da u razdoblju od proljeća 2014. do 24. veljače 2022. važna komponenta hibridnoga rata, između Rusije i Ukrajine, postaju izravne vojne akcije, a da je treća faza, koja je uslijedila nakon 24. veljače 2022., hibridnu komponentu ruske agresije učinila pomoćnim alatom u vojnim operacijama.

Primijetila je da su u pokušaju opravdavanja razloga otimanja teritorija ukrajinske države glavni narativi ruske propagande pred svjetskom javnošću bili: „potreba zaštite Rusa / govornika ruskoga jezika“, „povijesno pravo“ Rusije na dio teritorija koji pripada državi Ukrajini (projekti „Novorossiya“, „Naš Krim“) i „potreba borbe“ protiv „fašizma“ i „nacizma“ Ukrajinaca.

Dakle, gotovo isti narativ kojim se srbijanska propaganda koristila u pokušaju opravdavanja velikosrpske agresije na Hrvatsku 1991. godine. Istodobno, rusko vodstvo je za međunarodnu i ukrajinsku publiku plasiralo teze o nužnosti: priznanjа Krima kao ruskoga teritorija, konsolidaciji stvarne kontrole Donjeckе i Luganskе regije, blokiranje europskih i euroatlantskih integracija Ukrajine te usmjeravanje ukrajinskoga identiteta prema „sovjetskom“, bez ukrajinske nacionalne komponente. U fazi pripreme za „rješavanje ukrajinskoga pitanja“ vojnim putem, ruska propaganda nastojala je pronaći „casus belli“, izgovor za invaziju, tako što su optuživali ukrajinsku stranu za ratne zločine i za „genocid nad stanovnicima Donbasa“, te plasirali u javnost teze o „fašizmu“ i „nacizmu“ Ukrajinaca.Kognitivni rat Izlozba

Jevgen Magda, direktor nevladine organizacije Institut svjetske politike i izvanredni profesor Ukrajinskoga nacionalnoga tehničkoga sveučilišta Kijivski politehnički institut Igora Sikorskoga, u izlaganju „Ukrajina i jugoistočna Europa u uvjetima rusko-ukrajinskog rata“, istaknuo je da Ukrajina vodi rat za neovisnost, da je ukrajinsko-ruski rat najveći rat u Europi nakon 1945. godine, da se u tom ratu ističe vjerski (pravoslavni) čimbenik, da je Ukrajina zapravo postala europski štit od ruske oružane agresije i da može biti poligon za razvoj zajedničkih mjera suzbijanja hibridne agresije, te da je pokretačka snaga ruske agresije potpuna negacija Ukrajine kao nezavisne suverene države, koju ruska državna politika u cijelosti provodi, kao i da rat ne bi bio moguć bez sustavnih nastojanja Rusije za dehumanizacijom Ukrajinaca.

Sudjelovanje hrvatskih znanstvenika na Okruglom stolu najavljeno je kroz teme „Komparativni pregled operacija utjecaja u Domovinskom ratu i ruskoj agresiji na Ukrajinu“ i „Kibernapadi na Ukrajinu koji prate rusko-ukrajinski rat“, doktora informacijskih i komunikacijskih znanosti Gordana Akrapa i Romana Domovića. Jasno je da su u oba rata prisutne operacije utjecaja kao komponenta hibridnoga ratovanja koje se provode uoči oružanoga ratovanja i paralelno s njim, a koje su se u slučaju Domovinskoga rata nastavile do danas. Neprijatelj se njima služi da bi ostvario informacijsku nadmoć i raznim ciljanim skupinama ljudi nametnuo svoj prikaz uzroka rata, posljedica ratnih djelovanja, opisa ratnih događaja te vanjskoga i unutarnjega odnosa u državama i savezima koji podupiru zaraćene strane ili su neutralni. Domovinski rat i rusko-ukrajinski rat imaju zajedničko obilježje da je i Hrvatsku i Ukrajinu napao veći i snažniji neprijatelj s ciljem pripajanja teritorija, no prema mnogim drugim značajkama ova dva rata potpuno su različita.

Kao primjer kibernapada navedeno je kako su u siječnju 2022., neposredno prije početka oružanoga napada Rusije na Ukrajinu, na dijelu ukrajinske informacijsko-komunikacijske infrastrukture primijećene aktivnosti zlonamjernih računalnih programa, odnosno kibernapadi na Ukrajinu. Poduzimani su ponajprije na sustave ukrajinske vlade, sustave IT i energetskoga sektora te financijske institucije, a nastavili su se paralelno s oružanim ratovanjem.

Sudjelovanje djelatnika Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata, dr. sc. Željke Križe i ravnatelja prof. dr. sc. Ante Nazora, zastupljeno je temama „Velikosrpska politička propaganda i poticanje netrpeljivosti prema hrvatskoj vlasti i hrvatskom narodu u srbijanskom tisku u drugoj polovici 1980-ih i početkom 1990-ih” i „Informacijske operacije tijekom 1991. kao potpora protuhrvatskoj medijskoj propagandi, s posebnim osvrtom na dezinformacije o obrani Vukovara”. Kognitivni rat Izlozba2Zanimljivo je da se iz primjera srbijanske propagande u medijima protiv Hrvatske i Hrvata, kako tijekom priprema za oružanu velikosrpsku agresiju, tako i tijekom njezine provedbe, a posebice tijekom opsade Vukovara, u znatnoj mjeri mogu uočiti sličnosti s ruskom propagandom protiv Ukrajine i Ukrajinaca. U novinskim člancima u srbijanskim medijima uz Hrvate često su se vezali iznimno negativni izrazi poput: „monstruozno“, „genocidno“, „zločinački“, dok su Srbi istovremeno prikazivani kao žrtve. Koristeći se tehnikama političke propagande i konstruiranjem neprijateljskoga ozračja prema hrvatskim vlastima i hrvatskom narodu, autori članaka s takvim izrazima sudjelovali su u širenju međunacionalne netrpeljivosti, poticali su velikosrpski nacionalizam i podupirali plan o stvaranju Velike Srbije. Takva višegodišnja intenzivna politička i medijska propaganda utjecala je i na velik dio Srba u Hrvatskoj da podrže oružanu agresiju na Hrvatsku i da se u nju i aktivno uključe.

Velikosrpska politička protuhrvatska propaganda u srbijanskim medijima uoči agresije na Hrvatsku zasigurno je bila dio informacijskih operacija srbijanske Službe državne sigurnosti (SDB), čiji su suradnici radili i u medijima. S obzirom na to da su događaji u Vukovaru i oko njega u ljeto i jesen 1991. predmet posebne pozornosti, ali i posebne osjetljivosti hrvatske javnosti, bitka za Vukovar, kao simbol obrane Hrvatske od velikosrpske agresije 1991., postala je idealna meta za sve koji stvaranje suvremene hrvatske države i obranu Hrvatske od velikosrpske agresije u Domovinskom ratu žele prikazati kao „zločinački pothvat“, a tadašnje demokratski izabrano hrvatsko vodstvo kao nesposobno, neosjetljivo na žrtvu svoga naroda, pa čak i kao izdajničko.

Sudionici okrugloga stola iz Ukrajine posjetili su 10. listopada Karlovac, Rastoke i Muzej Domovinskog rata na Turnju. O skupu i tom posjetu objavila je prilog ukrajinska Espreso TV.

Okrugli stol „Kognitivni rat. Iskustva Hrvatske i Ukrajine“ ostao je u Hrvatskoj bez medijskoga odjeka.

Marko Curać

Sri, 21-02-2024, 00:09:49

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.