Skupom se djelo Stjepana Babića nastoji održati što življim, a mlađim naraštajima otvoriti vrata njegova svijeta za znanstvenu, ljudsku i hrvatsku dobrobit

Međunarodni znanstveni skup Dani Stjepana Babića održat će se, po prvi put, od 28. do 30. rujna u Zagrebu i Oriovcu, Babićevu rodnom mjestu, u organizaciji istoimene općine i Hrvatskoga filološkoga društva – Časopisa Jezika.S. Babic

Za Skup, koji se održava pod pokroviteljstvom Razreda za filološke znanosti HAZU, prijavljen je velik broj jezikoslovnih izlaganja, čak 31.

Predsjednica Vijeća Dana Stjepana Babića prof. dr. sc. Sanda Ham uvodno je u knjižici sažetaka izlaganja napisala kako tim skupom djelo Stjepana Babića nastoje održati što življim u sjećanju njegovih prijatelja i suradnika.

„Mlađima, onima koji ga nisu osobno poznavali, koji nisu uz njega stasali, koji nemaju vlastitih uspomena na njega, otvaramo vrata njegova svijeta – za znanstvenu, ljudsku i hrvatsku dobrobit“, napisala je S. Ham, napominjući pritom da je dobrobit od Babićeva života i djela doista velika i mnogostruka, što kaže i odaziv tomu skupu.

Po njezinim riječima pozive za sudjelovanje slali su jezikoslovcima kojima je Stjepan Babić znanstveno i svjetonazorski blizak, i tu je odaziv potpun.

Na Skupu će biti, uz ine, podastrta izlaganja Leopolda Auburgera, Artura Bagdasarova, Ranka Matasovića, Nataše Bašić, Marija Grčevića, Sande Ham, Igora Marka Gligorića, Igora Ivaškovića, Lovre Jelaske, Zrinke Jelaske, Mislava Ježića, Amira Kapetanovića, Augusta Kovačeca, Ivana Markovića, Mile Mamića, Tomislava Stojanova, Ante Žužula.

Na Skupu će sudjelovati većina članova iz radne skupine Matice hrvatske (MH) koja je sastavljala prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku.Ham2023 2

Skup započinje 28. rujna u 16 sati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je Stjepan Babić od 1955. pa do mirovine bio profesorom, a nastavlja se 30. rujna u Oriovcu, gdje je 1925. rođen i proveo svoje mlade godine školovanja i odrastanja.

U sklopu programa Skupa u Oriovcu bit će predstavljena knjiga Stjepana Babića Na Božjim putovima. Riječ je o Babićevoj autobiografiji koju je objavljivao u nastavcima u Maruliću i 2003. pripremio za tisak, ali ga je bolest omela u daljnjem radu. Tako je sada posmrtno obitelj preuzela njezino objavljivanje. 

Bit će dodijeljena prva Nagrada Stjepana Babića mlađemu jezikoslovcu Igoru Marku Gligoriću (Slavonski Brod, 1989.), koji se u istraživačkom radu usmjerio na kroatističke teme, hrvatski standardni jezik i gramatiku, objavivši čak sedamnaest knjiga. Nagradu, na prijedlog Vijeća Dana Stjepana Babića dodjeljuje Općina Oriovac.

O stogodišnjici rođenja Stjepana Babića, 2025. godine, organizatori Dana nadaju se ponovno sastati i nastaviti gdje stanu ove godine. 

Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenoga 1925. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.) jedan je od hrvatskih jezikoslovaca s najviše objavljenih radova.Pravopis Londonac Od 1955. do umirovljenja 1991. predavao je na kroatistici Filozofskoga fakulteta, od 1970. bio je izvanredni, a od 1975. redoviti profesor. Od 1991. redoviti je član HAZU. Urednik Jezika bio je od 1963., glavni i odgovorni urednik od 1970. do 2005. Bio je zastupnik u Županijskom domu Hrvatskoga državnoga sabora od 1993. do 1997. Bavio se ponajprije pitanjima suvremenoga hrvatskoga književnoga jezika, osobito u tvorbi riječi. Njegova knjiga Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku (Zagreb, 1986.) smatra se u novije doba najuspjelijom sintezom iz tvorbe u slavenskim jezicima.

Suautor je, uz Božidara Finku i Milana Moguša, poznatoga Hrvatskoga pravopisa, u izdanju Školske knjige, 1971. koji je rješenjem vlasti uništen, a onda tiskan u Londonu kao 2. izdanje, 1972., nazvan Londonac, te nakon 1990. objavljen u više izdanja u Hrvatskoj.

Objavio je, uz ine, knjige i priručnike Hrvatska jezikoslovna čitanka (Globus, Zagreb, 1990.); Tisućljetni jezik naš hrvatski, prir., (Ante Pelivan, Zagreb, 1991.); Hrvatski jučer i danas (Školske novine, Zagreb, 1995.); Hrvatska jezikoslovna prenja (Globus, Zagreb, 2001.); Prijedlog za ukidanje hrvatskoga jezika (MH, Slavonski Brod, 2003.); Hrvanja hrvatskoga (ŠK, Zagreb, 2004.); Hrvatski školski pravopis, u suautorstvu (ŠK, Zagreb, 2005.) te Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, u suautorstvu s Milanom Mogušem i Sandom Ham (Školska knjiga, Zagreb, 2008.) 

Marko Curać

Ned, 19-05-2024, 23:25:16

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.