Uskrsno pedaliranje Thomasa Bickla na slovenskom monociklu po Hrvatskoj

Komentari čitatelja uz tekstove na mrežnim stranicama dnevnih novina često nisu vrijedni Bicklspomena, jer ako nisu uvredljivi, često se bave pitanjima izvan teme. Oni uz uskrsni intervju Thomasa Bickla: "Slovenija oštetila, no niste imali pravo izići iz arbitraže...", (VL, Obzor, 20. travnja 2019.) nisu, međutim, pretežno takva karaktera. Jedan od njih, a potpisao ga je Bongozg, upozorava gotovo na bitno: "Pored svih pravnih stručnjaka s međunarodnim ugledom, za Uskrs date interview s Nijemcem koji je pedalirajući uz obalu došao do ideje za doktorat i sada javno u hrvatskim medijima brani Slovence?" Zaista čitatelj ima potpuno pravo. Thomas Bickl, iza kojeg nema stručnih radova o razgraničenjima na kopnu i moru, naširoko dijeli poduke Hrvatskoj - zašto je izišla iz arbitraže i ne prihvaća arbitražnu odluku? Bila je to vožnja Thomasa Bickla na slovenskom monociklu, biciklu s jednim kotačem i više je sličila na jednosmjerno vrludanje po Hrvatskoj, negoli na ozbiljan razgovor o meritumu problema. U odgovorima Thomasa Bickla ima vrlo nagnutih, rekli bismo čak smiješnih gledišta, koji ga prokazuju više kao zaigranoga slovenskog aktivista, negoli stručnjaka čije bi mišljenje trebalo uzeti u obzir.

Bickl arbitražu pretpostavlja postupku pred Međunarodnim sudom

Tko se ne bi nasmijao tvrdnji: "Arbitraža je izvrstan alat jer tada to pravno tijelo može skrojiti mandat (?!) po mjeri, za razliku od Međunarodnog suda". Ovako ismijavati međunarodno pravo i podcjenjivati Međunarodni sud (ICJ), Giluamenajviše pravosudno tijelo UN-a, nevjerojatno je, ali i ne posebno iznenađujuće kad znamo koliko su slovenski predstavnici, s bivšim predsjednikom Danilom Tuerkom, bili protiv toga da ICJ odluči o hrvatsko-slovenskom graničnom sporu. Bicklovo je stručno objašnjenje da ICJ nije bio idealno tijelo za Sloveniju "jer ne uzima u obzir izvanpravne elemente, kao što je ekstremno kratka slovenska obala i politički zahtjev za izlazom na otvoreno more". Koji su to, po ovom njemačkom stručnjaku, "izvanpravni elementi" - muljaža? Dogovor predsjednika Arbitražnog suda sa slovenskim arbitrom o tome kakva treba biti arbitražna odluka? Nadalje, što znači "ekstremno kratka slovenska obala"? Mađarska i Austrija nemaju morske obale. Švicarska također i njezina trgovačka flota nema problema s "izlazom" na otvoreno more. Je li Thomasu Bicklu poznata Konvencija o pravu mora UN-a iz 1982.? Bickl u nečemu ima pravo, a to je da arbitraža može mnogošto "skrojiti". Naravno, i mimo norma i judikature međunarodnog prava. U to nas čak ne treba Ibleruvjeravati. Osvjedočili smo se kako je Arbitražni sud s NetočnostBickl tvrdi da je Arbitražni sporazum napravljen "vrlo vješto kako ni jedna strana ne bi izgubila obraz". To je netočna tvrdnja! Jer, upravo je akademik Vladimir Ibler u stručnoj analizi Arbitražnog sporazuma, objavljenoj u časopisu RAD (512) Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 2012. godine, iskazao nezadovoljstvo sadržajem Sporazuma "kojim jedna stranka (Hrvatska, op.a.) nikako ne može biti zadovoljna".Gilbertom Guillaumeom na čelu vješto i beskrupulozno "krojio" hrvatski morski teritorij. U tome mu je pri ruci bio Jernej Sekolec, a spreman je bio po transkriptima razgovora Sekolec-Drenik uskočiti i Bruno Simma. U toga njemačkog arbitra visoko povjerenje imao je pokojni profesor međunarodnog prava Vladimir Ibler. Kakvo bi bilo razočaranje toga vrhunskoga, principijelnoga i pedantnog stručnjaka da nije umro prije nego su objavljeni skandalozni transkripti razgovora Sekolec-Drenik, u kojima se spominje i njemački arbitar? Bickl tvrdi da je Arbitražni sporazum napravljen "vrlo vješto kako ni jedna strana ne bi izgubila obraz". To je netočna tvrdnja! Jer, upravo je akademik Vladimir Ibler u stručnoj analizi Arbitražnog sporazuma, objavljenoj u časopisu RAD (512) Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 2012. godine, iskazao nezadovoljstvo sadržajem Sporazuma "kojim jedna stranka (Hrvatska, op.a.) nikako ne može biti zadovoljna".

Kad se razmeće raznoraznim tvrdnjama trebao je pročitati i neka gledišta izvan slovenske promidžbene kuhinje, a ne kruto držati slovensku stranu, kao nekakav zabetonirani potporanj. Treba se osvrnuti i na konstatciju, koju Vl Slonavodi, da je arbitražno tijelo izjavilo da prekršaj nije bio tako ozbiljan da bi se otkazao postupak. To je zaista neobična izjava. U povijesti arbitraže ostat će i to kao presedan, da Arbitražni sud odlučuje o tome: je li ili nije kompromitiran i kontaminiran postupka u kojem je bio uvučen uz slovenskog arbitra i predsjednik Arbitražnog suda. "Guillaume mi je tijekom stanke za kavu rekao da ne bih trebao toliko navaljivati i pritiskati. Rekao je: 'Dobili ste što ste htjeli na moru, zato ne biste trebali toliko navaljivati.' To mi je rekao", kazao je Sokolec (Večernji list, 22. srpnja 2015.). Da su svi ti arbitri imali bar malo morala raspustili bi Arbitražni sud i ispričali se zbog neviđena skandala i počinjene štete objema strankama, napose Hrvatskoj. Ovako su pogazivši obraz uzeli honorar i oprali kao Pilat ruke.

Bickl radi pritisak na Sud EU-a u Luxembourgu

Koja je poruka Thomasa Bickla iz rečenog intervjua? Upravo sljedeća: "Hrvatska bi trebala provesti arbitražnu odluku. To bi se najbolje postiglo bilateralnim sporazumom koji bi sadržavao sve elemente arbitražne odluke". Bickl predlaže, drugim riječima, prepakiranje arbitražne odluke, koja nadaleko zaudara "na kiselo". On bi arbitražnu odluku, u novu ambalažu - bilateralni sporazum? Sjajno! Kad se vino ukiseli, u Dalmaciji je običaj doliti ga u bačvu s kvasinom. Arbitražna odluka nije samo otišla "na kvasinu", nego toliko "zaudara", jednostavno rečeno "smrdi" da MonociklZaboravlja da je Slovenija postala članica Schengena s okupiranim hrvatskim područjem Svetom Gerom, odakle se prate hrvatske komunikacijske veze. Tu ćemo stati s jednom porukom - za rješenje bilateralnih sporova potrebna su dva poprilično izbalansirana kotača, a ne samo monocikl.nije ni za "kvasinu", pa ju je najbolje proliti. Hrvatska je upravo to odlukom Hrvatskog državnog sabora i učinila, ma monockoliko se Bickl tome čudio i mislio da nije trebala "jednostrano napustiti postupak". Na to je imala suvereno pravo, kao stranka, na temelju Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora. Što je Hrvatska trebala učiniti? Možda spokojno čekati Guillaumeovu arbitražnu odluku i tako doživjeti na drugi način sudbinu Zrinskoga i Frankopana, prije skoro 350 godina, kojima su u Bečkom Novome Mestu odsjekli glave, a ovdje bi bio odsječen teritorij koji hrvatskoj državi po međunarodnom pravu neosporno pripada!?

Svaka hrvatska vladajuća garnitura zna što bi joj se dogodilo ako bi pogazila odluku Hrvatskog sabora. Ne samo da bi pojedinačno bili "zbrisani" s hrvatskog političkog zemljovida, nego bi se i ta politička stranka raspršila kao dim cigarete u svemiru. Neprovedbu arbitražne odluke, Bicikl pokušava dići na razinu problema EU-a. Doslovce kaže: "To postaje šire pitanje cijelog kluba u ovom slučaju EU-a". Jer, dvije zemlje su, kako dodaje, članice toga kluba u kojem granice imaju veze s primjenom zakona EU-a. Ima u Europi niz država s graničnim problemima, ali na njih kao da se ne odnose pravila toga kluba. Bicikl u biti vrši pritisak na Sud EU-a u Luxembourgu, kojem je Slovenija tužila Hrvatsku zbog neprovedbe arbitražne odluke. Žonglirajući za uskrsne blagdana na "slovenskom monociklu", Bickl nije ostavio neki poseban dojam. Njegova gledišta, osim u Sloveniji, teško da netko stručan i razuman može podržati. Zaboravlja da je Slovenija postala članica Schengena s okupiranim hrvatskim područjem Svetom Gerom, odakle se prate hrvatske komunikacijske veze. Tu ćemo stati s jednom porukom - za rješenje bilateralnih sporova potrebna su dva poprilično izbalansirana kotača, a ne samo monocikl.

Marko Curać

Pon, 25-05-2020, 10:43:19

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.