Odlučim da bi ovaj put bilo dobro porazgovarati s gospodinom Domagojem Antom Petrićem, članom predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva, kao i s drugim osobama iz organizacije ovoga skupa te gostima.

Prilika mi se ukazala odmah nakon završetka skupa i nisam je htio propustiti.

Domagoj Anto Petrić: Otac nas je spasio pokolja

Gospodine Petriću, kako ste dočekali kraj Drugog svjetskog rata i kako ste izbjegli pokolj na Bleiburgu?

Završetak Drugog svjetskog rata dočekao sam kao dječak od šest godina. Tada sam boravio u Zagrebu. Zagreb je već tada bio prepun izbjeglica koje su se povlačile sa područja Like, Slavonije, Bosne... Ukratko, iz područja u kojima su partizani već počinili pokolje. Zbog toga je vladala panika. Ja sam sa svojim roditeljima bježao u prvom valu od najmanje 200.000 izbjeglica prema zapadu. Tada je dovoljno bilo ne biti sudionik NOB-a da bi bio sumnjiv. Hrvatska Vojska je još uvijek bila na položajima i nije se još povlačila. Ljudi su putovali automobilima, zaprežnim kolima, biciklima i pješke.

Na Bleiburško polje smo stigli u noć sa sedmog na osmi svibnja sa prvih deset do dvadeset tisuća izbjeglica. Našli smo se u klopci iz koje nije bilo izlaza. Izgledala je poput velike mišolovke. Imala je jedan ulaz, ali nije imala nikakvog izlaza. Bili smo opkoljeni engleskim lakim oklopnim vozilima, tenkovima, te mitraljeskim gnijezdima. U to vrijeme, malo je ljudi govorilo engleski. Moj otac je bio među rijetkima koji su se sporazumijevali na tom jeziku. Otac je tu noć otišao u šetnju. Vratio se nakon sat – dva. Iz razgovora sa engleskim vojnicima, jasno je zaključio da ćemo svi biti izručeni partizanima.

Sjećam se da nam je rekao: "bježimo odavde, sve će nas izručiti!". Po tome sam zaključio da je odluka o izručenju postojala kod Engleza od početka. U našem automobilu, pored moje obitelji, bio je i dr. Filip Lukas, predsjednik Matice Hrvatske od 1928. do 1945. Čovjek čiji je jedini zločin bio taj što je pisao knjige. Nakon spoznaje mog oca o izručenju, uspjeli smo se vratiti nazad nekih sedam do osam kilometara prema slovenskoj granici, dok nismo došli do križanja sa kojeg se ide prema Klagenfurtu. Kada smo došli do Klagenfurta, uočili smo da se iz tog mjesta moglo slobodno kretati po cijeloj Austriji. Tako smo se spasili pokolja.

Kako ocijenjujete današnji odnos medija i oligarhije prema bleiburškom pokolju?

Iza 2000. godine, mnoga ključna mjesta u Državi a posebno u medijima, preuzeli su ljudi koji su po odgoju vezani uz Kumrovečku školu. To su ljudi koji su imali važne položaje u JNA i u drugim ustanovama koje su bile dio iste mašinerije koja je obavila pokolje razoružanih hrvatskih vojnika i civila 1945. godine pa nadalje.

Koji je dakle plan tih elemenata?

Ovi elementi su uvjereni da ćemo upasti u paketu, a bez otpora, u treću Jugoslaviju gdje će glava opet biti Beograd. A one koji će se suprotstavljati takvoj tvorevini, opet će zatvarati, a možda i bacati u jame.

Vratimo se načas skupu u Kaštelima – kako Vas se dojmio?

Sama činjenica da se skupilo između 450 i 500 ljudi na ovom skupu, dokazuje da kad poziv na jednu akciju upućuju ljudi koji su vjerodostojni tada taj poziv pada na plodno tlo. Ovaj skup nije bio pod znakom neke hibridne formulacije, već pod znakom čvrste odlučnosti da se istina poštuje.

Dalmacija je u Kaštel Sućurcu još jednom dokazala spremnost, ne samo u svojoj povijesti - nego i u sadašnjosti i budućnosti, na stvaranje jednog širokog političkog domoljubnog pokreta.

Kako takve akcije dalje razraditi, odnosno podići na političku razinu?

Naš najveći problem je što ljevica i ekstremna ljevica ima svoje političko vodstvo koje ljevičarskoj masi građana ulijeva povjerenje. Zato oni i izlaze na izbore.

Nasuprot tome, birački centar i birački desni centar nema povjerenja niti u poštenje, niti u političku iskrenost ljudi koji ih stranački vode. Ta stranačka vodstva nemaju moralni autoritet i zato je odaziv njihovih birača sve slabiji. Zbog toga je na zadnjim predsjedničkim izborima HDZ doživio teški poraz.

Još nešto. Iduće godine će se obilježiti 140 godišnjica rođenja dr. Filipa Lukasa, pa se nadam da će se to dostojno obilježiti. On se s pravom smatra vrhunskim političkim filozofom i geopolitičarem, u vremenu kada se još nije niti znalo što je geopolitika. Da je bilo opravdano to što je uspio otići s nama, dokazuje činjenica da je u studenom1945. osuđen na smrtnu kaznu u odsutnosti. Umro je u Rimu 1958.

Milivoj Bratinčević kao jedan od organizatora zaželio je samo zahvaliti i ostalim organizatorima ovog skupa, a to su:

Udruga "Besida" i portal "Kaštelanska panorama"

Mjesni odbor na čelu s predsjednikom Zoranom Bonacinom

Župnik Kaštel Sučurca, don Emanuel Petrov

Tekst i fotografije: Branko Bralić

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Da se ne zaboravi — Guest 2010-06-06 18:22

Sve pohvale organizatorima.
Ovakve tribine trebalo bi organizirati diljem Lijepe Naše i na taj način otvarati oči hrvatskom narodu koji opet nasjeda na komunističku propagandu kao i prije 65 godina.

Prijavi Administratoru

#2 Vrhunska organizacija — Guest 2010-06-06 18:59

Veliko hvala gosp. B. Braliću na odličnoj fotoreportaži.

Ugodno sam iznenađena i ponosna na ovako velik odaziv da se istina poštuje!

Prijavi Administratoru

#3 Bez daha — Guest 2010-06-06 21:07

Napokon nešto lijepo iz Dalmacije! Ovaj skup daje mi novu nadu za Hrvatsku i Hrvate.

Prijavi Administratoru

#4 Za svaku pohvalu — Boljunac 2010-06-06 21:48

Veliko hvala organizatorima tribine i g. Braliću koji nas je upoznao riječju i slikom o gogađaju.

Prijavi Administratoru

#5 LJUDI OD KAMENA — tonča 2010-06-06 22:06

Uvijek sam govorio i opet ću! Ljudi od kamena znaju što život u težini! Stoga, ne čudi takvo razmišljanje o današnjici, jer oni znaju, što je bilo u prošlosti! Stoga, kada govorimo o prošlosti, budimo i mi kamen, o koji će se razbijati svi oni koji su htjeli zločinima staviti "Lijepu našu" u mrak!

Prijavi Administratoru

#6 A moja Požega... — MIJO F 2010-06-06 22:20

..41-45...bila koljevka hrvatstva ,a danas komunisti na vlasti i bivšu ulicu JNA preimenovali u dr.F.Tuđmana,do k je moj jeftini HDZ bio na vlasti...BRAVO moji Dalmatinci...po zdrav od Vašeg labinjanina..Mi jo F.Perica..pozdr av Karanušićima,Iv kovićima,Zovići ma,Kandžijama,P ericama i Dujlovićima... B.B. svaka čast!

Prijavi Administratoru

#7 Pozdrav — Guest 2010-06-06 22:31

Svaka čast orhganizatorima.
nije mi jasno zašto takvo što može u Kaštelima a ne u Zagrebu?
Ne mogu vjerovati da smo dotle došli!

Prijavi Administratoru

#8 Tribina — Branko 2010-06-06 22:46

Svaka čast Kaštelanima!

Prijavi Administratoru

#9 identitet — Guest 2010-06-07 10:49

Identitet koji se čuva kroz kulturu razlog je kohezije i nacionalnog ponosa i zanosa koji je prisutan doli,Zagreb ga je nažalost napustio i izgubio uslijed povijesno društvenih okolnosti.
Bravo,još jednom sve pohvale HKV.

Prijavi Administratoru

#10 Bravo! — rus 2010-06-07 13:17

Ovakvi dogadjaji nude nadu u povratak na pravi put s kojeg smo skrenuli dolaskom Racana i ostlih drugova na vlast.
Potrebna je ovakva organizacija, ali na nivou Hrvatske sto je veliki posao. Ali samo takav korak nam moze vratiti dostojanstvo koje smo davno izgubili.

Prijavi Administratoru

#11 Ovaj... — Satyr 2010-06-07 15:01

...članak i fotogalerija ulijeva optimizam. Nisam znao da je toliko velik spomenik prvom predsjednika dolje. Svaka pohvala! Očito da ovaj medijski centralizam radi po svome i ignorira išta što je domoljubno. Organizirajte nešto ovako u Zadru.

Prijavi Administratoru

#12 Hvala — Guest 2010-06-07 18:29

Hvala gospodine Braliću na reportaži, posebno hvala organizatorima tribine.
Južna Hrvatska bila je i mora ostati Stožer Hrvatstva.
Čedo-orujunaši tako ne razmišljaju, pa idu sad tražiti pomoć kod babe vračare, nekadašnje predsednice DA, jer ponovo tobože ima snažno zaleđe, neke uskrsle Biliće!

Prijavi Administratoru

#13 svaka čast — Guest 2010-06-07 18:47

Posjetite web stranicu www.jedinohrvatska.hr

Prijavi Administratoru

#14 Molim Vas — Guest 2010-06-07 19:38

Molim vas, organizirajte ovo u svim hrvatskim gradovima, od Vukovara preko Zagreba, Karlovca, Siska, Istre sve do Dubrovnika. Pošaljite dopise svim mogućim strankama i udrugama, a posebno ljevičarima, neka vide malo koga zapravo slave. Molim Vas, učinite to za izdanu Hrvatsku vojsku. Hrvatska vapi za time kao za vodom u pustinji.

Prijavi Administratoru

#15 @M.B.Martinov — Branko 2010-06-07 20:38

Ne znaju orjunaši s kim u Dalmaciji imaju posla

Prijavi Administratoru

#16 istina — Guest 2010-06-08 12:41

drago nam je da ovako ljepo razmišljate o skupu koji je održan u kaštel sućurcu,zaista je bio veličanstven pa orijunaši i komunisti neka vide da nismo zaspalimoja je preporuka svim dobro namjernim hrvatima koji vole svoju domovinu da se što prije spojimo u jedno,jer u protivnom neče nas biti nigdje nadam se da će ovo proćitat moj dragi prijatelj hrvoje hitrec jer želim da se zna da nećemo se nikom poklonit ni kleknu osim dragom bogu.pozdrav iz kaštel sućurca

Prijavi Administratoru

#17 Kaštel Šućurac — DocMaric 2010-06-09 04:46

Bravo, bravo i bravo!
Bravo i Branku Braliću na ovoj izvrsnoj reportaži. Stvarno događaj vrijedan spomena i poštovanja svih iskrenih Hrvata. Zar i ovo nije dokaz da Hrvati traže izlaz iz ove (komunistički uzrokovane) krize?

Kada bi se samo složili 300 do 500 poštenih i nesebičnih Hrvata u Domovini i u bijelom svijetu, eto nam nove snage, koja može ispraviti sve nepravde koje je donio nastavak vlasti boljševičkih komunjara, bolje poznatim pod pojmom "Kumrovačke škole".

Gospodo, 300 do 500 požrtvovanih muževa žena odraslih dobi je dovoljno za upravljanje državom Hrvata! Stvorimo jedinsto prije raspisa slijedećih izbora za sabor.
Još sam na raspolaganju!

Prijavi Administratoru

#18 Propust — Branko 2010-06-09 19:26

Prilikom sastavljamja priloga, izostavio sam jednog organizatora. To je dr. Mihovil Biočić. Ovom prilikom se ispričavam dr. Biočiću.
Branko Bralić

Prijavi Administratoru

Osvježi listu komentara

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.