Otvoreno pismo - apel za istinu

Predsjednici Republike Hrvatske, gđa Kolinda Grabar Kitarović

Predsjedniku Hrvatskog sabora, gosp. Gordan Jandroković

Predsjedniku Vlade RH, gosp. Andrej Plenković

PREDMET: SUOČAVANJE S ČINJENICAMA IZ DONJIH MOSTI

Poštovana Predsjednice Rapublike Hrvatske,

Poštovani Predsjedniče Hrvatskog sabora i

Poštovani Predsjedniče Vlade RH,

U privitku pisma nalazi se ovogodišnja pozivnica na Spomen u Donje Moste koju Povjerenstvo za obilježavanje spomena prešućivanim hrvatskim žrtvama II. svjetskog rata i poraća s područja Bjelovarsko-bilogorske županije svake godine uputi i na Vašu adresu. Posljednjih godina u Donje Moste dolaze izaslanici. No hrvatskoj javnosti o tome što se u Donjim Mostima dogodilo uglavnom se medijski prešuti. Ta istina ne stiže do Zagreba, a kamoli do cijelokupne hrvatske javnosti, jer to nije važna vijest za urednike "mainstream" medija. No jedan od problema je i taj da Vi osobno niste zločin u Donjim Mostima nikada javno spomenuli ni osudili, iako je to politički prevažno za hrvatsku unutranju i vanjsku politiku.

Velikosrpski zločin ubojstva 12 nedužnih seljaka – civila, započeo je u Donjim Mostima 10. travnja 1941. oko 11 sati prijepodne, nastavio se i u Kapeli, četiri sata prije proglašenja NDH istog dana u Zagrebu. To je najbitniji događaj početka Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj, koji neprijeporno ukazuje tko je prvi započeo spiralu zla. Pored toga neprijeporno je dokazano da su četnici i velikosrbi u razdoblju od 8. travnja 1941., kad je u Bjelovaru proglašena Hrvatska država, pa do 25. travnja 1941. u Bjelovaru i okolici poubijali 33 Hrvata. Opširniji opis s više detalja možete pronaći u sljedećoj literaturi:

Damir Borovčak: Voliš li Hrvatsku? (VN, 2007. Zagreb), str. 162 – 171; ISBN 978-953-95768-0-4

Zdravko Ivković, Josip Vusić, Anita Blažeković: Jugoslavensko nasilje i prešućivane žrtve Drugoga svjetskoga rata i poraća s područja današnje Bjelovarsko-bilogorske županije; Drugo dopunjeno i ispravljeno izdanje (MH, Ogranak, 2015. Bjelovar), str. 20 – 49; ISBN 978-953-8080-00-5

Činjenica jest da je spomenik u Donjim Mostima otkriven 2006. godine, a od tada do 2018.g., dakle u 12 godine nikada na komemoraciju u Donje Moste nije došao ni jedan Predsjednik RH, ni jedan Predsjednik Hrvatskog sabora, ni jedan Predsjednik Vlade RH. Zbog toga istina iz Donjih Mosti u proteklih 12 godina do danas nije ni prodrla u javnost. A ta istina stožerni je dio povijesti prve polovice 20. stoljeća u kojoj dominira isključivo velikosrpska hegemonija kao krvava i smrtna represija nad hrvatskim narodom. U tijeku Drugog svjetskog rata u mirnim Donjim Mostima ubijen je još 71 mještanin, gotovo svaki deseti stanovnik, zajedno sa župnikom Viktorom Milerom.

Stoga je krajnji čas,

poštovana Predsjednice Republike Hrvatske,

poštovani Predsjedniče Hrvatskog sabora i

poštovani Predsjedniče Vlade RH,

da se kao odgovorni političari zauzmete za istinu i uklanjanje krivotvorina iz povijesti svog naroda. Vašim osobnim dolaskom u Donje Moste u mogućnosti ste izjavama posredstvom medija ukazati na nepobitne i neprijeporne činjenice zločina u Donjim Mostima hrvatskoj i svjetskoj javnosti. Potrebno je u konačnici aktivno zaustaviti sva lažna podmetanja od domaćih podvornika i inozemnih trubača o stalnoj hrvatskoj krivnji iz doba Drugog svjetskog rata.

Zbog toga vam prilažem pregled kronologije važnijih događaja početkom 20. stoljeća u Hrvatskoj, iz koje se lako može zaključiti da Hrvati nisu započeli spiralu zla, što je vidljivo i iz događaja 10. travnja 1941. u Donjim Mostima. Vaš dolazak u Donje Moste i osobni angažman oko te stožerne istine jest od neprocjenjive hrvatske povijesne i političke važnosti!

Zato smatrajte ovo pismo APELOM ZA ISTINU!

Želim Vam sretan i blagoslovljen Uskrs!

Pozdravljam Vas s Hvaljen Isus, Marija i Sv. Josip zaštitnik hrvatskog naroda!

Damir Borovčak, dipl. ing.

Privitak: Kronologija važnih događaja 20. stoljeća do 10. travnja 1941.

Kopija pisma:

Županu B-B županije, gosp. Damir Bajs

Predsjednici Odbora za obilježavanje, gđa Bojana Hribljan

Načelniku Općine Kapela, gosp. Danijel Kovačec

Predsjednici MH – Ogranak Bjelovar, gđa Anita Blažeković

Damir Borovčak

SLIJED POVIJESNIH DOGAĐAJA POČETKOM 20. STOLJEĆA

(velikosrpska hegemonija, pojava četništva i ustaškog pokreta)

1902.g., u Zagrebu glasilo Srbobran prenio je članak 'Srbi i Hrvati' iz Srpskog književnog glasnika u kojem se Hrvatima najavljuje rat do "istrage naše ili vaše" (hrv. do istrebljenja)

1902.g., u Beogradu su službeno osnovani četnici

1918.g., 5. prosinca slijedi pokolj hrvatskih domobrana i građanstva, 13 ubijenih i 17 ranjenih u Zagrebu na Trgu bana Jelačića, na mirnom prosvjedu protiv prijevarnog pripojenja Hrvatske Kraljevini SHS sa sjedištem moći u Beogradu

1920. u proljeće od srpskih žandara u Velikom Trojstvu ubijeno 3 seljaka, 109 ih je uhićeno

1920. u jesen u Velikom Grđevcu ubijena su ponovno 3 seljaka, a isti dan u Čazmi ubijena su još 2 seljaka

od 1920. - 1941. slijede pojedinačna okrutna ubojstva Hrvata i nesrba u bjelovarskom kraju, ukupno 20 seljaka do početka 1941.

1924.g., u Bjelovaru se utemeljuje Udruženje četnika

1928.g., 20. lipnja smrtonosni pokolj hrvatskih zastupnika u Beogradskoj skupštini. Ubijeni su na mjestu Pavle Radić i Đuro Basariček. Ranjeni su zastupnici Ivan Pernar i Ivan Grenđa. Od posljedica atentata u Zagrebu 8. kolovoza umire hrvatski vođa Stjepan Radić. Ta su ubojstva bez presedana ikada u povijesti u nekom od parlamenata u svijetu!

1929.g., 6. siječnja kralj Aleksandar ukida Narodnu skupštinu i sve stranke te uvodi diktaturu. Nekoliko mjeseci kasnije, slijedi novi Zakon, nova tvorevina i novo ime države - Kraljevina Jugoslavija. Provodi se načelo "Jedan narod, jedan kralj, jedna država". Ostvarena je jugoslavenska nacija sa službenim jugoslavenskim jezikom, bez nacionalnog pristanka Hrvata.

1929., 7.siječnja, kao odgovor na tu velikosrpsku hegemoniju, u izbjeglištvu u Italiji osnovan je ustaški pokret

1931.g. u centru Zagreba od velikosrba ubijen istaknuti povjesničar Milan Šufflay. O tom atentatu i velikosrpskoj hegemoniji oglasili su se Albert Einstein i Heinrich Mann Apelom međunarodnoj ligi za ljudska prava ukazujući na ugnjetavanje Hrvata

1932.g. u centru Zagreba na književnika i političara dr. Milu Budaka izvršen je atentat. Jedva je preživio.

1932.g. čudne okolnost smrti Ive Pilara. Službeno proglašeno samoubojstvo, a smatra se kako je Pilarova smrt posljedica nasilja beogradskih agenata, koji su u ovom slučaju obavili svoj krvavi posao profesionalnije nego u slučajevima Milana Šuflaja i Mile Budaka.

1935.g. krvavi pokolj poznat kao Sibinjske žrtve, ubijeno 8 hrvatskih seljaka i više ranjenih

1937.g. krvavi pokolj poznat kao Senjske žrtve. Velikosrpski žandari ubijaju 6 mladića i jednu djevojku bez ikakvog povoda u pripremljenoj stupici

1941., 8. travnja 1941. proglašena je Hrvatska država u Bjelovaru, dva dana prije proglašenja NDH u Zagrebu. Slijede srpsko-četnički pokolji hrvatskih civila u okolici Bjelovara. Do kraja mjeseca travnja 1941. na području Bjelovarsko-bilogorske županije ubijeno je ukupno 33 Hrvata od srbočetnika

1941., 10. travnja pokolj u Donjim Mostima, ubijeno je 12 hrvatskih seljaka

Zaključak:

- spirala zla nije započela od Hrvata

- najprije su u Beogradu osnovani četnici, a tek 27 godina kasnije, kao otpor na velikosrpsku hegemoniju, osnovan je ustaški pokret

- prvi zločin nad civilima u Drugom svjetskom ratu počinili su srbo-četnici nad hrvatskim civilima u Donjim Mostima

Povijesni kronološki pregled sastavio: Damir Borovčak.