Okrugli stolU četvrtak 6. svibnja navečer u Zagrebu je povodom Dana majki održan Okrugli stol »Mirovne inicijative majki 1991.g.«. Na slutnju ratne prijetnje i agresije na Hrvatsku 18. siječnja 1991.g. majke su pokrenule javni Apel upućen Generalštabu JNA s pozivom da se nastali politički problemi na prostoru tadašnje Jugoslavije riješe mirnim putem. Taj Apel u samo dva dana potpisalo je 64.000 građana grada Zagreba. Bila je to iskrena, spontana, originalana i prva mirovna inicijativa. Poziv na mir, a ne rat, nešto je s čim se može ponositi svaki čovjek i svaki narod, u to vrijeme inicijativa je postala izvorno hrvatska. Sve kasnije mirovne inicijative nisu bile više prve, izvorne, dovoljno iskrene, ni dovoljno originalne, jer nisu bile potaknute kao prva – ničim osim majčinskom ljubavlju! U organizaciji Marije Slišković, jedne od majki koje su potpisale i nastavile provoditi inicijativu - mir, ljubav i dobro, za okruglim stolom su se okupile autorica Apela iz 1991.g. Josipa Milas – Matutinović, osnivačica „Bedema ljubavi" u Torontu Valentina Krčmar, ravnateljica Doma hendikepiranih osoba u Splitu Vini Rakić, gradska zastupnica Tatjana Holjevac, novinarka Višnja Starešina, predsjednica Društva hrvatskih intelektualki prim. dr Vlasta Vince, prva predsjednica „Bedema ljubavi" Slavica Bilić, te naučne djelatnice Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Julija Barunčić Pletikosić i Željka Križe Gračanin.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

ZrinU nedjelju 6. rujna 2009. u 11,00 sati u Zrinu će se održati misno slavlje na temeljima srušene i spaljene župne crkve Našašća Svetog Križa, koje će predvoditi pomoćni biskup zagrebački Mons. Vlado Košić. Ministarstvo kulture RH odobrilo je novac za istraživanje i uređenje utvrde Zrin, ali se to troši tko zna kako. Naime, Zrin pripada općini Dvor, a tamo je SDSS-a na vlasti. Na početku obnove u gradu je postavljen jarbol na kojem se vijorio hrvatski barjak. Prošle godine nađen je demontirani jarbol odbačen pod kamenje. Hrvatski barjak je potrgan i bačen u ugao pri ulazu u stari grad. U gradu su kosili travu flaksericom i time proizvodili buku za posjetitelje a geodeti su nešto mjerili kako bi vjerojatno impresionirali. Geodeti i kosci su valjda bili oni koji su trebali pokazati da se u Zrinu na obnovi intenzivno radi, pa čak i nedjeljom i kad Hrvati slave komemorativnu misu za duše mučenika! Ruglo od potrganog hrvatskog barjaka je vjerojatno trebalo posluzžti sramotnom ugođaju posjetitelja. Svakako predvidite vrijeme za detaljan obilazak crkve Sv. Marije Magdalene i samog grada. Detalji u gradu mogu biti 'zanimljivi', kao i detalji u crkvi i oko crkve Sv. Marije Magdalene. Oko crkve je bilo groblje od davnina, a danas nema ni tragova.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 
Damir Borovčak...Hina je 7. travnja objavila SDP-ovu vijest da svake godine Hrvatska gubi grad veličine Bjelovara. Hrvatskoj prijeti demografski slom, upozorio je SDP s tribine „Depopulacija u Republici Hrvatskoj“, ukazujući da bi bez planskog useljavanja radno sposobnog i reproduktivnog stanovništva Hrvatska u idućih 20-tak godina mogla izgubiti više od pola milijuna stanovnika. Iz SDP-a su poručili da negativnu demografsku sliku, po kojoj će Hrvatska do 2031. svake godine gubiti 25.224 stanovnika ili jedan grad poput Bjelovara, odnosno svakoga sata tri stanovnika, neće popraviti ni najbolja populacijska i pronatalitetna politika, već jedino plansko i organizirano useljavanje(!). „Moramo početi razmišljati kako organizirano i planski uvoziti ljude koji će ovdje raditi i rađati(!), ma koliko to grubo zvučalo“, poručio je SDP-ovac Davorko Vidović. U gotovo 20-tak godina samostalne Hrvatske države ponovno se promiče pogubna politička ideologija koja želi organizirano i planski uvoziti stranu radnu snagu, (po logici ponude – s istoka), umjesto uspostaviti učinkovito demografsko zakonodavstvo...(D.Borovčak)
Add a comment        
 

 
Huda jamaIz današnjeg Evanđelja kroz razgovor s Nikodemom Isus objašnjava Božji sud: »Ljudi su više voljeli tamu nego Svjetlo, jer su im dijela bila zla.« I odmah zatim nastavlja: »Svatko tko čini zlo mrzi svjetlo i ne dolazi k svjetlu, da se ne otkriju njegova djela« (Iv 3,20). I danas postoje oni koji su cijeli život mrzili Svjetlo i mislili kako se njihova djela nikada ne će otkriti. Početkom ožujka stiže iz Slovenije vijest o stravičnom otkriću masovnog zločina nad ratnim i civilnim zarobljenicima poslije Drugog svjetskog rata. U Hudoj Jami, u Barbarinom rovu, probijanjem 40 kubika betona, opeke, gline i željeza, u dužini od 5 metara tih prepreka, otvoren je tunel – pun mumificiranih žrtava. Zbog nedostatka zraka tijela nisu potpuno istrunula te se ukazao jeziv prizor. Ima izjava kako su neke žrtve i žive zazidane. Otkriće ovog stravičnog zločina ostaje bez kajanja onih koji inzistiraju samo na ustaškim zločinima.(D.Borovčak)
Add a comment        
 

 
Josip ĐurkovečkiU organizaciji Osnovne škole Ivanska predstavljen pretisak Jezičnice g nekadašnjeg župnika u Samarici. Jezičnicu su u Domu kulture u Ivanskoj predstavili dr. Alojzije Jembrih, profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, profesorica Marija Odak ispred izdavačke kuće Profil iz Zagreba i profesorica Katica Šarlija, voditeljica projekta iz OŠ Ivanska. Zaslužni za ovaj projekt su i ravnateljica OŠ Ivanska Nada Veselski i današnji samarički župnik vlč. Drago Kozić. Prije samog predstavljanja vrlo uspješan igrokaz iz vremena župnikovanja Josipa Đurkovečkog izveli su učenici OŠ Ivanska, koji su svojim školskim radovima aktivno doprinjeli tehničkoj realizaciji zidne izložbe i cijelokupnog događaja u sklopu Dana hrvatskog jezika od 11. do 17. ožujka. Cijelom događaju doprinjele su i bake iz Samarice svojim vrlo lijepim pučkim pjevanjem. (D. Borovčak)
Add a comment        
 

 
Braća po oružjuSjećate li se knjige Braća po oružju i autora, hrvatskog branitelja, Izudina Bečirčića? Možda, samo ukoliko ste na internetu pronašli HKV-portal i pročitali osvrt na knjigu ili pak u ruci imali najnoviji broj glasila Politički zatvorenik (veljača, 2008.), gdje je taj osvrt i tiskan. Jer knjiga je samo probno objavljena u samo nekoliko desetaka primjeraka, dok se njeno slijedeće pravo izdanje tek očekuje. Izudin Bečirčić, jučer je i danas boravio u Zagrebu zbog reguliranja statusa hrvatskog branitelja koji je konačno uspio ostvariti. U potvrdi doduše pogrešno stoji da je Izudin Bečirčić sudjelovao u Domovinskom ratu od 1.10. 1991. jer se to dogodilo mjesec dana ranije, točno od 1.9.1991. kako je naveo u svojoj knjizi. Bečirčić kaže kako vjeruje da će se i to ispraviti, dok se svi dokumenti još jednom ne provjere. Izudin je sretan što je četiri godine nakon predaje zahtjeva za priznavanje sudjelovanja u Domovinskom ratu, konačno dobio prvi dokument s kojim mu hrvatska država priznaje status hrvatskog branitelja.
Add a comment        
 

 
Maja RunjeMaja Runje živi i radi u Zagrebu. Majka je dvoje odrasle djece. Kao profesorica engleskog i francuskog jezika predaje na srednjoj školi. Već tijekom studija, i kasnije, živjela je u Europi i u praksi upoznala istinsku demokraciju. Bila je pokretačica i višegodišnja predsjednica Hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden, krajem osamdesetih dopredsjednica Hrvatskih društava Njemačke, a zatim tajnica Hrvatskog svjetskog kongresa za Njemačku. Poznata je po organiziranju humanih inicijativa. Razgovarali smo s njom poslije uspješno izvedene akcije Krug za trg.
Add a comment        
 

 
Kletva kralja ZvonimiraDonosimo osvrt Damira Borovčaka na knjigu autora Mladena Lojkića "Kletva kralja Zvonimira". Sam naslov djela mogao bi čitatelje uputiti na to da se knjiga bavi posve drugom tematikom, dok je ovdje zapravo riječ o autorovu istraživanju mogućih uzroka današnje kvazidemokracije u Hrvatskoj. Izdvajamo: "Rijetko u kojoj knjizi će se naći ovakav sveobuhvatni povijesni pregled o hrvatskom narodu, od pravremena do Krista i od Krista do današnjih dana, poput ovog sažetog u Kletvi kralja Zvonimira. Lojkić ukazuje na dokazano prapodrijetlo hrvatskog naroda, duboke povijesne veze između Vatikana i Hrvatske, po čemu su Hrvati posebni i različiti od ostalih europskih naroda. Glede starosti hrvatskog pisma i kršćanstva spominje se premalo poznata Lištanska ploča. Navodi se ugovor diplomatske razine s papom Ivanom IV. i Hrvatske kao samostalne europske države i prvi hrvatski ustav iz godine 753. sa Hrvatskog sabora na Duvanjskom polju, kao najstariji poznati ustav u Europi. Cijeli povijesni presijek autor vodi kroz tri poglavlja kako bi u četvrtom ukazao čitatelju na najnoviju povijest 20. stoljeća, s pogubnim utjecajima na razvoj suvremene hrvatske demokracije".
Add a comment        
 

 
Nenad PiskačPrva u nizu publicističkih knjiga autora Nenada Piskača s ukazivanjem na promašaje novije hrvatske politike bila je Poražena Hrvatska (CC Marketing, Zagreb 2002.). Knjiga je izazvala veliku pozornost na svom prvom predstavljanju u Zagrebu 29. studenog 2002., no izazvala je i neke prijepore zbog naslova – Poražena Hrvatska. Neki tada nisu mogli prihvatiti takav naslov. Nažalost, politička vjerodostojnost tog šokantnog naslova, iz godine u godinu, sve se više potvrđivala. Nenad Piskač zatim je u svom publicističkom opusu objavio knjigu Između Hrvata i Hrvatske (SlovoM, Zagreb 2003.), pa dokumentarnu posebnu hit-knjigu Nebeska Srbija u Hrvatskoj (Grafički studio, Zaprešić 2005.), koja sadrži cijeli niz originalnih akata tzv. RSK uz autorovu detaljnu analizu srpskih zločinačkih ciljeva. Piskač nastavlja s knjigom Eurodresura (K.Krešimir, Zagreb 2007.), koja sadrži tekstove njegovih uvodnika u tjedniku Hrvatsko slovo iz najnovijeg razdoblja hrvatske podložne politike oko ulaska u EU. Slijedi najnovija Piskačeva knjiga Haag protiv Hrvatske (Ekološki glasnik, Zagreb, studeni 2007.), koja izlazi u prigodi 2. obljetnice uhićenja generala Ante Gotovine i obećanog mu “brzog i pravednog” suđenja. Autor to navodi u posveti knjige, uz nabrajanje još nekoliko neslavnih obljetnica.(Damir Borovčak)
Add a comment        
Pon, 23-09-2019, 14:11:07

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.