Hrvatska može i treba zatražiti podršku NATO saveza

 

Umjesto da pod ucjenom prihvati nepovoljni arbitražni sporazum sa Slovenijom, hrvatska bi se diplomacija trebala obratiti za pomoć Sjevernoatlantskom savezu. Kao punopravna članica NATO-a, Hrvatska ima pravo od svojih saveznika tražiti potporu za rješavanje graničnoga spora sa Slovenijom na osnovi međunarodnoga prava na Međunarodnom sudu pravde. Budući da je Hrvatska postala članicom NATO-a voljom svoje vlasti, a ne voljom građana, njezina bi vlast trebala zatražiti da se pokrenu NATO-ovi mehanizmi za rješavanje teritorijalnih sporova među članicama. To je izvrsna prilika da vlast pokaže svojim građanima čemu služi članstvo Hrvatske u NATO-u.

Slovenija je, kao i Hrvatska, članica NATO-a, i ona je, kao i Hrvatska, potpisala Povelju NATO-a. Ta povelja jasno obvezuje članice NATO-a da međusobne teritorijalne sporove rješavaju na osnovi međunarodnoga prava i u institucijama Ujedinjenih naroda.

Članak 1. Povelje NATO-a jasno obvezuje članice NATO-a na 'nenasilno rješavanje međunarodnih sporova na način da ne ugrožavaju međunarodni mir, sigurnost i pravo'.

U ovom slučaju (čl. 1.) međunarodno je pravo ono pravo koje je u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i pravnim institucijama Ujedinjenih naroda, među kojima je i Međunarodni sud pravde.

Hrvatska bi se dodatno mogla pozvati i na članak 5. Povelje NATO-a jer se još uvijek na Svetoj Geri, dakle hrvatskomu teritoriju, nalaze oružane snage Republike Slovenije.

Po čl. 9. Hrvatska se ima pravo obratiti Vijeću NATO-a i zatražiti njegovu potporu za rješavanje bilo kojega međunarodnog teritorijalnog spora, u ovom slučaju spora sa Slovenijom, u skladu s međunarodnim pravom, na što su se i Slovenija i Hrvatska obvezale u članku 1.

Ako bi se Slovenija nastavila ponašati protivno preuzetim obvezama iz članka 1. Povelje NATO-a, Hrvatska bi trebala zatražiti njezinu suspenziju iz članstva sve dok ne prihvati primjenu onih mehanizama koje je svojim potpisom prihvatila kada je 26.ožujka 2003. pristupila u članstvo NATO-a.

Umjesto da popusti pred slovenskim ucjenama i prihvati nejasan sporazum o nekakvoj ad-hoc arbitraži, hrvatska bi diplomacija morala barem razmotriti opciju da preko svoga članstva u NATO-u prisili Sloveniju da prihvati rješavanje svojih teritorijalnih pretenzija pred priznatim institucijama Ujedinjenih naroda i na Međunarodnom sudu pravde.

Mogućnost da se preko NATO-a Slovenija prisili na izlazak pred Međunarodni sud pravde hrvatska diplomacija, čini se, još nije ni razmotrila. A trebala bi. Jer nameće se pitanje: Zašto je Hrvatska uopće članica NATO-a ako nije spremna od saveznika tražiti potporu za svoja ugrožena prava?

Marjan Bošnjak
Glavni tajnik stranke Jedino Hrvatska

Sri, 19-12-2018, 11:45:20

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).