Ispravak jednog (možda nenamjernog) pogrješnog navoda

Ivo VisinNa predstavljanju izdavačke djelatnosti u sklopu projekta „Dubrovnik i Kotor, Gradovi i knjige" - Knjige bez granica - 23. veljače 2011. u Dubrovniku predstavljena je i knjiga o Ivu Visinu, pa je tada rečeno (što je preneseno i na vijestima DUtv) da je to prvi „Jugoslaven" koji je oplovio svijet (u razdoblju od 1852.-1859.). Naime, ne samo da tada (u XIX. stoljeću) nije postojala Jugoslavija, pa dotični nije to ni mogao biti (niti ikad itko jer su i stara i nova Jugoslavija bile višenacionalne tlačiteljske države velikosrpskog, kasnije i komunističkog ustroja).

Ivo Visin je bio Hrvat, pa ako se već to moguće željelo izbjeći kazati, moglo se reći da je „južni Slaven" (kasnije je rečeno nešto u tom smislu), ali napredovanje znanosti govori u prilog da nacionalne odrednice ne čine baš strane svijeta, već u određenom smislu autohtoni supstrat pomiješan sa stanovništvom čije nacionalne odrednice osjećamo svakim otkucajem srca i postojanjem života uopće. Koliko je hrvatski narod bio ugnjetavan tijekom vremena, pravi je povijesni fenomen da uopće postojimo. U najnovije vrijeme pak suočeni smo s problemom samougnjetavanja i negiranja nacionalnog identiteta utemeljenog na nemoralnim načelima pljačke i otimačine nacionalnih (prvenstveno ljudskih i prirodnih) bogatstava. Odrednica da je određena jedinka pripadnik neke nacije nije dovoljna u odnosu na cjelokupni život dotičnog i njegovo razumno „gospodarenje" et(n)ičkim „resursima".

Đivo Bašić

DODATAK

Pomorski kapetan Ivan Visin (Prčanj, 03. 11. 1806. - 17. 08. 1869.) pomorsku je školu završio u rodnome mjestu. Brikom „Splendido" (dužine 30 m, 311 t, 11 članova posade) krenuo je 11. veljače 1852. iz Antwerpena na put oko svijeta, a vratio se 30. kolovoza 1859. u Trst. Putovanju nije nedostajalo poteškoća, a brod „Splendido" plovio je 101.297 NM, tako da je to bio prvi brod koji je pod austrijskom zastavom oplovio svijet. To bijaše jedan od najvećih uspjeha bokeljskog brodarstva. (Zvonimir Pasek, Visin Ivan, Pomorska enciklopedija, 8, /Šo-Ž/, JLZ „Miroslav Krleža", Zagreb, 1989, str. 477-478).

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Draga otađbinaUriel 2011-02-27 21:25
Nisu 90-ih uspjeli s "Dubrovačkom Republikom", i što im onda preostaje? Jugoslaven.
A čini mi se da je prof. Biondić napisao nešto o "Južnim Slavenima".
O lijepa, o slatka, o
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnji komentari

Tko je na vezi?

  • preporod
  • 1 korisnik
  • 21 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal