Sječa maslina iliti maslinocid na Gornjem Konalu

Netko je posjekao stare masline na Gornjem Konalu blizu novog Depozita (na vrhu ulice Uz mline). Stablo masline u antičkoj Grčkoj bijaše posvećeno Ateni. U izobilju je raslo na poljanama Eleuzine gdje je bilo i zaštićeno. Tko god bi oštetio maslinu išao bi pred sud. Maslini je dat božanski status u Homerovskoj "Himni Demetri". U judeo-kršćanskoj tradiciji maslinovo stablo je simbol mira, a po legendi je i Križ (na kojem je razapet Isus) bio od maslinovog i cedrovog drva. Maslina je zapravo Biblija mira. Lovor i maslina pojavljuju se kod masonskog četvrtog stupnja drevnog i prihvaćenog škotskog obreda ili stupnja tajnog meštra. Veza lovor-maslina, bez odbacivanja te mogućnosti, povezana je uz Apolona i Atenu. Grci su davali (oglavne) vijence od maslinovog lišća pobjednicima Olimpijskih igara. Dubrovčanin Ivan Gundulić (1589.-1638.) u djelu "Dubravka" kaže: "...Milosna, jedina božice svijeh strana, tebi u dar maslina od mene je podana... tako vlas tv[oj]â da u pokoju čestitijem nas vijencom kruni".

U najnovije doba (kao i u ono ispitivački i inačicom nezakonski drevno) maslina je predmet sječe i gorjenja. Jer kad ne bi postojali zakoni izostali bi i ljudi koji se brinu da ne bude veći "kaos". Možda bi Francisco Maria Arqebuset rekao: "Nema nikakvog razloga za zabrinutost. To su se masline same posjekle, vjerojatno od jada. Nemoguće je da to čine ljudi jer je ovo najbolji svijet od svih mogućih svijetova. Najbolji dokaz da smo nutrinom i vanjštinom zadana i kodirana bića je upravo taj da postoje 'viši ciljevi'. Jer kako bi inače postojali takvi da nema mozga u glavi i divnih misli. Tako su se jadne masline žrtvovale - za koga će drugo(g) nego - za čovjeka, za napredak prema višim razinama postojanja (ili preciznije: materijalnog nepostojanja)".

Đivo Bašić