Velika, Mala i Srednja Hrvatska

Često se može čuti da Velika Srbija uključuje besmislene, etnički i teritorijalno smiješne granice na crti Virovitica-Karlovac-Karlobag. Čak i takva Velika Srbija znatno je veća od tzv. Velike Hrvatske. Pripadnik srbo-crnogorsko-četničke armade koji je napadao Dubrovnik 1991. godine rekao je otprilike ovo: „Danas ćemo piti kafu na Stradunu, a sutra idemo za Zagreb". Može se čuti i bolesna konstatacija: „Gdje je jedan Srbin, tu je i Srbija".

Ono što bi po meni bila Mala Srbija je uža Srbija, nekad pogrješno zvana tzv. „beogradskim pašalukom" jer se zapravo radi o smederevskom sandžaku. Velika Srbija bi uključivala spomenute V-K-K granice, ali i npr. Zagreb, Beč ili možda Kairo ako se tamo nalazi samo jedan (veliko)Srbin. Naravno, Velika Srbija uključuje Kosovo i tzv. „južnu Srbiju" (Makedoniju) kao logičnu slagalicu u bolesnom velikosrpskom mozgu. Zamislite glupavu formulaciju u ex-SFRJ u kojoj su Kosovo i Vojvodina bile „autonomne pokrajine", ali Srbije. Pa kakva je to bila „autonomnost"? Očito „pokrajinska" na velikosrpski način. To bijaše klasični način teritorijalne prijevare.

Banovina Hrvatska

Ovdje je potrebno razlučiti Veliku i Malu Hrvatsku, ali po meni i pojam Srednje Hrvatske (u smislu teritorijalne veličine, a ne centralnog/središnjeg dijela određenog državnog tijela). Mala Hrvatska je ona tzv. „AVNOJ-evska Hrvatska" odnosno današnja RH. Velika Hrvatska bila bi ona kojoj je granica „na Drini" (znači, cijela BiH), te i „Srijem do Zemuna". (Nekad se znala čuti i krilatica „Srijem, Banat i Bačka, tri srca junačka!"). U ovo područje Velike Hrvatske ulazio bi i dio tzv. „Austrijske Dalmacije", odnosno cijela Boka kotorska.

Pogrješna uporaba

Međutim, u suđenju i presudama u Haagu mogla se čuti pogrješna uporaba Velike Hrvatske jer se zapravo ne radi o Velikoj već Srednjoj Hrvatskoj. Naime, Srednja Hrvatska je zapravo otprilike Banovina Hrvatska, te područje Istre i manji dijelovi hrvatskog teritorija vraćeni matici zemlji Hrvatskoj nakon II. svjetskog rata. Drugim riječima, u Haagu se rabi pojam „Velike Hrvatske" za nešto što je teritorijalno znatno manje od tamo spomenutog i (za)mišljenog.

Etnicka Hrvatska Teritorij RH

Štoviše, „prijelazno" područje je svojevrsna tranzitna sfera s kojeg je prošlo oružje kojim je izvršena agresija na Republiku Hrvatsku. Zar se zaboravlja da se rat nije vodio na teritoriju „Republike Srbije" već je otud dolazio i stvorio tzv. „Republiku Srpsku", tu sramotnu tvorevinu za povijest čovječanstva? Koga onda federira tzv. Federacija? Očito glupost međunarodne zajednice i et(n)ičku slabost.

bih

Postoje zemljovidi Banovine Hrvatske, zatim teritorija BiH po „etničkim" zonama (kojeg sam obojao radi lakšeg razlučivanja od drukčijeg stanja na terenu svakodnevlja), te zemljovid tzv. Etničke Hrvatske kojeg je izradio jedan student povijesti i arheologije iz Omiša u prvoj polovici 1990-ih (više mu se ne sjećam imena). Mislim da je ova Etnička Hrvatska zapravo i etična, ali u „bačvi baruta" još je dosta eksplozivnosti. Čuveni vidovnjak iz Orebića je rekao da se stanje u BiH neće (u većoj mjeri) smiriti 60 godina (do otprilike 2050.-2060. godine).

Đivo Bašić

Pet, 15-11-2019, 04:28:40

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.