Konstatacije i tri pitanja „zašto"

Iako sam se na javnoj raspravi o ŠRC-u 24. 01. 2012. uredno prijavio za riječ, te bio prozvan, ipak su me preskočili i nisam izrazio mišljenje i pitanja, ali iskoristit' ću mogućnost i pravo zapisa. Već sam upozoravao da bi prostor iza Srđa trebalo detaljno i precizno snimiti dubinski.

Između ostalih, postoje i dvije tzv. „grčke" teorije o nastanku imena Ragusa: prva je ona uvelike poznata da se postanje riječi vezuje uz ono grč. lau u značenju „stijena", a po 1258127885m156drugoj se Ragusa također smatra kao „otok pun pukotina, rasjelina, škrapa i sl." (Miroslav Kravar, Oko toponima Ragusa za Dubrovnik, Folia onomastica Croatica, knj. 3, Zavod za lingvistička istraživanja HAZU, Zagreb, 1994, str. 85-86; Isto, Dubrovnik, N. s., god. VIII, br. 4, Dubrovnik, 1997, str. 82-83).

Dubrovačko područje ima dosta spilja, pećina i pripećaka. Na relaciji od Ploča do Sv. Jakova spominje se 1234. i „Mauricijeva pećina" (Spelunca Mauritii; Josip Lučić spominje i zabilježeni oblik spella de Maurich /1335./ izjednačujući ga s poznatijim imenom „Betina špilja"). Poznate su Vilina pećina i ona blizu Thermoterapije u Rijeci dubrovačkoj, Karle u Gružu, na kupalištu Šulić, Šipun u Cavtatu, u hotelu „More", Đurovića špilja blizu Zrakoplovne luke Ćilipi, jedna je čak injektirana betonom tijekom izgradnje tunela/podvožnjaka blizu petlje ponad Grada, druga pak postoji na samom Srđu i dr.

Po meni je moguće i postojanje jama i šupljina na platou Srđa zbog vapnenačkog terena, te bi se ljudski životi doveli u opasnost tijekom bilo koje izgradnje i nakon nje ako se to prethodno ne provjeri, a ignoriranje ovoga može biti pogubno jer se nešto može i profundat' (urušit').

Već se dosta raspravljalo o pretjeranoj i uopće (golf-)izgradnji na platou Srđa i Bosanke, pa neću duljiti. Nisam za velike golf terene jer znam da će i prateća izgradnja biti u službi gigantske gradnje, a ne u skladu s prirodom niti postojećim fondom raslinja (stabala) jer se gradnja treba podrediti postojećem, a ne obrnuto. Jedan centimetar na papiru neće odgovarati mjerilu u stvarnosti.

Slaba povezanost s gradom

Osobno sam vidio na Babinu Kuku kako ljudi igraju mini-golf u kolovozu kad su velike vrućine, ali uokolo je hlad zbog gustih stabala! Veliki golf tereni nemaju zaštitu od velikih vrućina i zvizdana, šiloka (južine) i jakih bura. Možete samo zamisliti iskrivljenu putanju loptice po jakoj buri! Ipak, zamislimo na trenutak da će tamo iza Srđa „teći med i mlijeko" i da je sve kako treba i valja. Kada pogledate plan cesta i putova predviđenih na tom prostoru, upada u oči slaba povezanost s Gradom, što mi nabacuje misao o povlaštenoj dubrovnik-srdj-golf-turist-7e48af7366af702bc8c11dc81096882a view article„akropoli".

Stoga evo tri logična pitanja izvođaču/ulagaču koji je mogao udobrovoljiti Grad Dubrovnik ili pak samom Gradu i Gradskom vijeću što su, između ostalog, mogli i trebali uvjetovati: Zašto niste rekli da ćete o svom trošku obnoviti Put od barjaka (koji se nastavlja na Put od Srđa) i koji je navodno razminiran i kojemu treba urediti pristup s magistrale? Kao dječak sam više puta prolazio tim putom koji izlazi gore do na pola puta između Srđa i Bosanke.

Zašto niste rekli da ćete u potpunosti ili bar većim dijelom financirati izgradnju vrtića, škole, športske dvorane i onog rugla od velikog nogometnog terena na Lapadu za kojeg tek u najnovije doba postoje planovi suvremene izgradnje jer tako velike terene ne namjeravate graditi iza Srđa, a to je područje potencijala za Dubrovnik?

Zašto niste rekli da ćete u potpunosti otkupiti pravo ubiranja prihoda od postojeće žičare za Grad Dubrovnik, te da ćete to isto učiniti nakon financiranja izgradnje druge žičare od mosta Dvojnog imena na Ombli do blizu Strinćere, tako da dio posjetitelja s kruzera u Gružu (Kantafigu) mini-busovima idu do tog mjesta i preko Srđa do Grada, te tako rasterete Grad svojim dosadašnjim šetanjem u grupama k'o strjeljački vodovi (umjesto da se sukladno nepostojećem kodeksu ponašanja posjete Gradu ide po pravilu desne strane u dvoredu po ulicama ili četveroredu po Stradunu - ova država baštini i tu tradiciju iza II. svjetskog rata, a to ne piše u Ustavu RH)?

Time bi uređenje dviju tvrđava na Srđu bilo prioritet, a imali bi ogromne koristi i Grad i ulagači. Nažalost, priče o „0 Kn" za infrastrukturu ili da financiranjem infrastrukture takvu i posjedujete neće uroditi širokogrudnim plodom. Eto toliko.

 

Đivo Bašić

P. S. „Adam Smith [1723.-1790.] tvrdi da 'riječ vrijednost ima dva različita značenja, pa katkad izražava korisnost neke određene stvari, a kadšto moć koju posjedovanje te stvari pruža za kupnju drugih dobara'. To znači da postoji 'upotrebna vrijednost' i 'razmjenska vrijednost'. ...Najzanimljivija je promjenljiva priroda vrijednosti. Kad biste se spasili iz pustinje nakon pet dana, što biste više vrjednovali: dijamante ili vodu? Voda je kudikamo najjeftinija roba i isto tako jedna od rijetkih stvari bez kojih ne možemo živjeti. Većina nas može vrlo lako živjeti bez dijamanata!

Ironija kod Smithovih primjera jest to da je istaknuta suprotnost 'potreba' i 'želje' i potencijal za njihovu eksploataciju. ...U filmu o [Jamesu] Bondu iz 2008., Zrno utjehe, negativac pokušava špekulirati sa svjetskim izvorima vode i prodati ih ponuđaču koji nudi najviše. To je tada možda izgledalo kao fikcija, ali možda je već počela djelomična privatizacija vode. adam-smith...Također napominje kako je posuđivanje za vraćanje dugova recept za katastrofu. ...

Adam Smith kaže: 'Kad se dogodi da... tržišna cijena neke određene robe poraste iznad prirodne cijene, oni koji upotrebljavaju svoj kapital da opskrbe to tržište obično brižljivo kriju tu promjenu.' Drugim riječima, tajne su dobre za biznis jer drže cijene umjetno visokima. ...Smith nastavlja: 'Monopol koji je podijeljen pojedincu ili trgovačkom društvu ima isti učinak kao i tajna'. ...Kao što je Nial Ferguson napisao u svojoj knjizi Uspon novca (2008.), nepouzdani leptir neodgovornog kreditiranja zamahnuo je krilima i izazvao globalni uragan. ...

Jedna od taktika [1980-ih] bila je rješavanje stambenog pitanja u Ujedinjenom Kraljevstvu. Dane su porezne olakšice na hipoteku te je stanarima u općinskim kućama ponuđen otkup domova po najnižim cijenama. Ideja je bila jednostavna - ako date ljudima mogućnost da posjeduju dio u državi kroz nekretninu, oni će biti skloni: a) čuvati je, b) raditi naporno da je zaštite. Slobodno će tržište potaknuti poduzetničke aktivnosti i ekonomija će prosperirati. ...Vlada koja je omogućila posjedovanje kuće ili stana isto je tako bila odlučna vladati u inflaciji.

Podizanje kamatne stope ne samo da je opteretilo vlasnike domova nego je i zakočilo trošenje, čime se produbljuje inflacija. Konačni rezultat bio je jedan od najspektakularnijih uspona i padova u povijesti tržišta nekretnina". (Karen McCreadie, Bogatstvo naroda Adama Smitha, 1259964662dubrovnik zicara old1Suvremeno čitanje klasika ekonomske znanosti, Profil, Zagreb, 2012, str. 24-25, 29, 32-33, 73, 76-77).

Nažalost, svijetom vlada ekonomija gadosti. U RH je tipičan primjer zakona o tržišnom natjecanju (Zakona o javnoj nabavi i sl.). Tako je predviđen izabir najpovoljnije (najpogodnije) ponude, a nije predviđena nužnost načelne, ovisno o pojedinom slučaju, okvirne početne gornje cijene!

Tako su stari Dubrovčani još u XIV. stoljeću donijeli Zakon o dozvoljenoj (dopuštenoj) crti krcanja tereta na brodove (slični zakoni na Zapadu doneseni su tek u XVII. i XVIII. stoljeću!), a zakonodavac XXI. stoljeća u RH nešto slično nije donio po prethodnom pitanju! Iz ove zakonske nedorečenosti i uopće kršenja zakona država gubi milijarde i nije čudo što još nisu izgrađeni auto-cesta do Dubrovnika i most preko Pelješca kad je prethodno trebalo udovoljiti nečijoj pohlepi. Ljudi raspravljaju o milijunima i milijardama Kuna, proračunima i dr., a ne pitaju se radi li se možda o desetcima ili stotinama tisuća Kuna i razlici koja je čista proizvoljna gramzivost.

Jednostavno ne pokušavaju zamisliti da se radi o njihovom osobnom špagu (džepu) iako se donekle i radi. Osim toga, stvaraju se situacije u kojima će uglavnom mladost biti topovsko meso ratova budućnosti čiji sofisticirani „geleri" neće prepoznavati bogataše i gubitaše, a već sama povijest prepoznaje one koji stvaraju korijene tim budućnostima. Svaki put kada vidim zadovoljna lica ljudi koji su donijeli pogrješnu i protuprirodnu odluku znam da će ona značiti i nečiju smrt nasljednika i budućih pokoljenja upravo i doslovno tih ljudi.

Pon, 6-07-2020, 01:09:41

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.