HE „Ombla" - trojanski konj za stanovnike Dubrovnika i distributera struje

Na javnoj tribini u svezi HE „Ombla" u Gružu 19. travnja 2012. čula su se različita mišljenja u svezi izgradnje ove hidrocentrale, u ovakvom gigant-obliku pogubnog „bijelog ugljena" za Rijeku dubrovačku. Zanemariti komponentu trusnosti dubrovačkog područja u izvedbenom projektu jednostavno je nedopustivo i neoprostivo, te može imati katastrofalne posljedice. Onaj tko se zaduži iznimno visokim novčanim iznosom za izgradnju ovog postrojenja mora znatiHE Omblada će pasti u podložnički položaj zbog obveza plaćanja.

Nekako mi je bio sumnjiv iznos računa koje distributer struje šalje za šestomjesečno razdoblje, preciznije njihova razlika. Iako građani na neki način kreditiraju distributera struje paušalno izračunatim mjesečnim ratama i to plaćanjem unaprijed, za to ne dobivaju kamate, već u pravilu uvijek novo poskupljenje. U računu štošta nije razvidno, pa ni kada se dogodilo poskupljenje (bilo ono u podne ili ponoć), a distributer bi ipak trebao malo zdušnije mijenjati stara brojila u digitalna, pa bi sve bilo preciznije. Gotovo je smiješno mizerna ona naknada za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, tako da je čovjeku jasno kako i koliko se ovaj svijet zapravo vrlo malo trudi oteti zagrljaju pogubnog ugljen-nafta-plin gospodarstva. Čudan iznosNekako mi je bio sumnjiv iznos računa koje distributer struje šalje za šestomjesečno razdoblje, preciznije njihova razlika. Iako građani na neki način kreditiraju distributera struje paušalno izračunatim mjesečnim ratama i to plaćanjem unaprijed, za to ne dobivaju kamate, već u pravilu uvijek novo poskupljenjeU čovjekovom (prečesto pogubnom) ovladavanju prirodom zapravo prevladavaju smicalice i (s)tvarna mimikrija (izvora energije).

Još sam 1980-ih na televiziji vidio pohvalni slučaj iz Slovenije. Čovjek je u svojoj režiji izgradio postrojenje minijaturne hidrocentrale otprilike dimenzija 2 x 2 x 3 m (zapravo manjih) koje je (na otvorenom) moglo opskrbljivati pet sela. Trebamo li baš veliku hidrocentralu i bušenje unutrašnjosti stijena u kojima ima (endemskog) biljnog i životinjskog svijeta, a u blizini su nađeni i arheološki ostaci? O tim arheološkim nalazima od neolitika do brončanog doba iz Močiljske i Viline pećine pisao je Nikša Petrić, Uvod u prethistoriju dubrovačkog područja, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 3. serija, sv. XIV, Zagreb, 1981, str. 1-8, tab. 1-4, i dr. HE OmblaTako na str. 2 navodi da su prije II. svjetskog rata neke dubrovačke pećine (prapovijesne postaje dubrovačkog područja) opisane u radovima Miha Kusijanovića, a nakon rata u radovima Mirka Maleza. To su Poleguša, Babja peć, Močiljska pećina i Vilina pećina (Ombla). Nadalje nastavlja: „Močiljska (ili Močinjska) pećina je najveća spilja dubrovačkog područja, a nalazi se na jugoistočnoj padini istoimenog brda između Mokošice i Osojnika. Duga je više od 600 m.

Proziran svijet

Od ulaza se spušta i grana u nekoliko odvojaka i bogata je sigastim tvorevinama. U završnom dijelu prvog desnog odvojka nalaze se i danas znatne količine keramike pomiješane s ljudskim i životinjskim kostima. Iznad izvora Omble (Rijeke dubrovačke) leži na apsolutnoj visini od 135 m Vilina pećina, koja se sastoji od tri dijela. Početni dio je uzak i iz njega se ulazi u duguljastu prostoriju koja je opet sigastom nakupinom odijeljena od duguljaste prostorije, tj. trećeg pećinskog dijela. U toj se prostoriji kroz jednu pukotinu čuje šum vode, vjerojatno podzemni vodeni tok koji izbija niže na izvoru Omble. U prednjem dijelu i prvoj dvorani pećine nalazi se i danas mnogo fragmenata keramike. Keramika u Arheološkom muzeju [u Zagrebu] je obilježena kao Ombla I. i Ombla II." U tom radu je obrađena keramika koja potječe upravo „iz Viline i Močiljske pećine, a pronašli su je dvadesetih godina ovog [XX.] stoljeća francuski inženjeri koji su u to vrijeme radili na dubrovačkom vodovodu".

Kada npr. velika banka iz Njemačke želi kupiti neku drugu banku u Italiji, ona će to učiniti uglavnom slovima i brojevima na papiru, pa će ondaHE Omblatu „talijansku" banku angažirati za kupnju npr. banke u Hrvatskoj? To se radi i kod ostalih korporacija čak i onda kada želite uništiti konkurenciju, tako da prvo propadaju one (banke) na Ilirskom i Italskom poluotoku (osobito ako su hranile naftašku libijsku taštinu i narcisoidnost mitomana). Na Svemrežju (Internetu) sam provjerio i vidio da se distributer zadužio kod različitih banaka, pa i kod jedne, mogli bi reći, zloglasne u ex-New Amsterdamu (tzv. Big Apple). Drugim riječima, takvim tvrtkama neće pomoći poskupljenje (struje) od 20-25%, već u budućnosti možemo očekivati, nadajmo se, samo nakanu privatizacije kao zakulisanu igru korporacijskih aspiracija i beskrupuloznog nadareno glupog savjeta MMF-a. Ovaj svijet je toliko proziran, tako da ga kojim slučajem bolje ne poznajemo, skupo bi ga prodali. Baš kao i struju, za razliku od nas koji smo u određenoj mjeri neobnovljivi i smrtni, kao i naša nastojanja.

Još u srednjoj školi 1980-ih na predavanjima sam čuo o štetnosti termoelektrana Plomin. Sada su na (planskoj) sceni nova postrojenja. Bože sačuvaj, ludog li svijeta. Budućnost, pored pravilno i neškodljivo (iz)rabljene vodene energije, leži na obnovljivim izvorima energije i istraživanjima Nikole Tesle, „čovjeka koji je izumio XX. stoljeće".

Đivo Bašić

 

Pon, 13-07-2020, 02:39:55

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.