O nazivima aerodrom i zračna luka

Uradu se raščlanjuju suodnosi naziva aerodrom i zračna luka. U različitim priručnicima i propisnicima nazivi aerodrom i zračna luka tumače se na različit način. U jednima se daje prednost pridjevsko-imeničkoj sintagmi zračna luka, u drugima se navode posebno kao različite natuknice, a u trećima se rabe kao nazivoslovne inačice ili istoznačnice. Neujednačenost i nesređenost naziva izaziva potrebu njihove unifikacije i standardizacije. U članku se pokušalo opisati i protumačiti osnovne razlike između naziva aerodrom i zračna luka pa predložiti moguću definiciju u budućim normativnim priručnicima.

1. Uvod

Uređivanje nazivoslovlja u djelokrugu je jezikoslovlja, dotično njezinih grana leksikologije i standardologije te leksikografije. Standardizacija nazivlja znanstveni je postupak koji ima nekoliko propisanih koraka. Započinje popisivanjem nazivlja, tj. skupljanjem svih naziva iz određenoga znanstvenoga područja, potom njihovim probirom i odabirom, leksikografskom obradbom i opisom. Na taj način nastaje nazivoslovni (strukovni) rječnik pojedinoga područja. Zbrojem takvih rječnika nastaje veliki znanstveni nazivoslovni rječnik pojedinoga jezika kojemu se mogu dodavati istovrsni rječnici drugih jezika. Takvi su višejezičnici važan izvor za proučavanje ustroja pojedinih jezika i međujezičnih dodira.

Stručnjaci različitih znanstvenih područja rade na stvaranju, usustavljivanju i ujednačivanju nazivlja koje je povezano s određenim pojmom. Ujednačivanje osigurava stručnjacima različitih struka da odrede jednoznačno podudaranje između pojmovnih i nazivoslovnih sustava. Rad na ujednačivanju ostvaruje se na svim razinama – sadržajnoj, logičkoj i jezikoslovnoj. Tijekom usustavljivanja i ujednačivanja uzima se u obzir ne samo jezikoslovna raščlamba naziva uz poštivanje općih norma i zakoni­tosti pojedinoga jezika nego i primjena posebnih kriterija pri procjeni nor­mativnih likova.

Posljednji korak u sređivanju i ujednačivanju kodifikacija nazivoslov­noga sustava jest oblikovanje normativnoga rječnika. Kad je teško naći pri­kladno rješenje u usustavljivanju i ujednačivanju naziva, stručnjaci obično preporučuju jezično najprihvatljiviji naziv, tj. onaj koji ima najviše poželj­nih odlika u pogledu sustavnosti, autohtonosti, proširenosti i tvorbenosti. O svim se rješenjima raspravlja u projektnim radionicama, a otvorena se pitanja razrješuju uz pomoć strukovne suradnje i praćenjem rada u prikupljenoj nazivoslovnoj bazi podataka. Ako se pronađe uporabno prihvatljiv naziv, tada kodifikacija poprima oblik standardizacije. U mnogim zemlja­ma tim se bave uglavnom državni nazivoslovni odbori, znanstveno-istra­živačke ustanove i nacionalna normativna tijela pri vladi. Oni obično iz­daju zbirke znanstveno-normativnih nazivlja.

Osnovni su koraci u standardizaciji nazivlja:

1. Provedba potpunoga usustavljenja svih naziva, uključujući sve vr­ste porabe naziva u tekstovima i razgovornom jeziku, sve nazivoslovne inačice ili istoznačnice kako normativne tako i nenormativne naravi (npr. profesionalni žargon). U tom se koraku pripremaju različiti nazivoslov­ni rječnici.

2. Razradba jasnoga logičko-pojmovnoga uzorka nazivoslovnoga sustava na osnovi koje proizlazi ocjena i ujednačivanje postojećega nazivlja.

3. Provedba standardizacije nazivlja raščlambom logičko-gramatičko-semantičke organizacije, tvorbenih mogućnosti, sustavnosti i drugih važ­nih kriterija koji dopuštaju da se iz ukupnoga broja naziva odabere i pre­poruči naziv koji je prikladan za propisivanje i službenu porabu u različi­tim izdanjima (Bagdasarov 2023:98–99). Pokušat ćemo opisati i raščlani­ti suodnos termina aerodrom i zračna luka u smjeru usustavljivanja i nor­miranja tih naziva.

Zračna luka »Franjo Tuđman«

2. Nazivi aerodrom i zračna luka u hrvatskim priručnicima i propisnicima

U različitim školskim priručnicima Instituta za hrvatski jezik (prijašnje je ime – Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje) možemo naići na norma­tivnu jezičnu preporuku: aerodrom > zračna luka. Jesu li izrazi aerodrom i zračna luka jedno te isto i treba li rabiti zračna luka umjesto aerodrom?

Na mrežnim institutskim stranicama u rubrici Hrvatski u školi (Savjeti) možemo pročitati: »aerodrom > zračna luka. U hrvatskome standardnom jeziku umjesto riječi aerodrom bolje je upotrijebiti izraz zračna luka. Dakle, umjesto Idemo taksijem do aerodroma bolje je reći Idemo taksijem do zračne luke (Hrvatski u školi). Isto imamo u Institutovu Hrvatskom pravopisu iz 2013.: »aerodrom > zračna luka (Hrvatski pravopis, 2013.). Slično je i u Školskom rječniku hrvatskoga jezika IHJJ-a: »aerodrom im. m. v. zračna luka pod luka (ŠR 2012:4).

S druge pak strane nazive aerodrom i zračna luka susrećemo kao po­sebne natuknice u institutskom nazivoslovnom priručniku Hrvatsko zrako­plovno nazivlje (Zagreb, 2015.):

»aerodrom

DEFINICIJA: područje na zemlji ili vodi, uključujući sve objekte, insta­lacije i opremu, namijenjeno u potpunosti ili djelomice kretanju, uzlijeta­nju, slijetanju i boravku zrakoplova

VRELO DEFINICIJE: Zakon o zračnom prometu, Narodne novine, br. 69/09.

ENGLESKI: aerodrome

KONTEKST: Aerodromi su početno-završne točke procesa zračnoga prijevoza.

VRELO KONTEKSTA: Zakon o zračnom prometu, Narodne novine, br. 132/98.«

»zračna luka

DEFINICIJA: aerodrom s najmanje jednim utvrđenim normiranim po­stupkom preciznoga instrumentnog prilaženja na kojem postoje postro­jenja za smještaj, održavanje, popravak te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika i stvari

VRELO DEFINICIJE: Zakon o zračnom prometu, Narodne novine, br. 132/98.

ENGLESKI: airport« (Hrvatsko zrakoplovno nazivlje 2015:8, 185).

Ispada da u jednim institutskim priručnicima za školu imamo jedan pristup prema normiranju određenih natuknica i definicija, a u drugim, također institutskim, sasvim drugi ili drukčiji, premda je jezik jedan te isti. Uzgred budi rečeno da u Zakonu o zračnom prometu, Struni i Hrvatskom zra­koplovnom nazivlju imamo jednu te istu ili vrlo sličnu definiciju naziva le­tjelište: »letjelište aerodrom za jedrilice i motorne jedrilice čija se upora­ba može proširiti i na druge vrste letjelica«, ali u Velikom rječniku hrvatsko­ga standardnog jezika iz 2015. na stranici 660 drukčije tumačenje značenja riječi letjelište: »letjelište RIJ uzletno-sletna staza, prostor na aerodromu«. Naravno da nazivi aerodrom za jedrilice i uzletno-sletna staza nisu jed­no te isto. U priručnicima, rječnicima, sredstvima za javno priopćivanje i različitim znanstvenim člancima nailazimo na: uzletno-sletna staza/uzlet­no sletna staza, uzlijetno-sletna staza, uzletno-slijetna staza, poletno-slet­na staza / poletno sletna staza, uzletište, letjelište. Razvidno je da je u nor­miranju određenih naziva i njihova pravopisanja najbolje strukovno usu­glasiti pojedine normativne razmirice i imati nazivoslovni konsenzus, a vjerojatno tek potom ići u akciju normativnih preporuka i objavljivanja priručnika.

Naziv aerodrom i s njim ustaljene dvorječne sveze nalazimo u Struni: »aerodrom, certificirani aerodrom, civilni aerodrom, međunarodni aero­drom, vojni aerodrom itd.« (Struna), a također u Hrvatskoj tehničkoj enci­klopediji Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža (»zračna luka → aero­drom«). Prema Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji aerodromi se dijele na one za javni zračni promet (zračne luke), za obuku letačkoga osoblja (školski ae­rodromi), za športsko-rekreacijske aktivnosti (športski aerodromi), za vlasti­te potrebe (privatni aerodromi), za aktivnosti u poljoprivredi i šumarstvu (letjelišta), za helikoptere (helidromi) te aerodrome na vodi (hidrodromi) (HTE). Nazivi aerodrom i zračna luka postoje i u tekstovima hrvatskih za­kona, primjerice u Zakonu o zračnom prometu, gdje nalazimo dva pojma: »aerodrom (aerodrome): određeno područje na zemlji ili vodi (uključujući sve objekte, instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomič­no za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova« i »zračna luka (airport): aerodrom posebno prilagođen za usluge u zračnom prijevozu.« (Zakon o zračnom prometu). Pojam aerodrom nalazimo također u službe­nom Pravilniku o aerodromima iz 2012. i Pravilniku o uvjetima i načinu upotre­be aviona i helikoptera na koje se ne primjenjuje uredba (EU) iz 2020.: »1) aero­drom: prostor na kopnu, vodi, izgrađena površina ili plovilo, posebno pri­lagođeni za slijetanje, uzlijetanje i manevriranje zrakoplova« (Pravilnik 1; Pravilnik 2).

Hrvatski opći leksikon iz 1996. god. natuknicu aerodrom upućuje uz po­moć grafičke oznake strjelica (→) na zračnu luku (HOL 1996:6), slično čini i Hrvatski jezični savjetnik iz 1999. uz pomoć crtice (—) (HJS 1999:347). U Anićevu Rječniku hrvatskoga jezika iz 1989. aerodrom je općejezični naziv, a zračna luka je njemačka prevedenica (Anić 1998:13, 497). U Šonjinu Rječ­niku hrvatskoga jezika iz 2000. nazivi aerodrom, zračna luka, zrakoplovna luka, uzletište, nazivoslovne su inačice ili istoznačnice, premda natukni­ca uzletište u tom Rječniku znači samo uzletno-sletna staza (RHJ 2000:5, 553, 1334). U Hrvatskom enciklopedijskom rječniku iz 2002./2004. aerodrom i zračna luka navedeni su isto kao nazivoslovne inačice ili istoznačnice (HER 2002. – 2004: sv. 1:27, sv. 6:26). U Matičinu pravopisu iz 2007. imamo aerodrom (Badurina i dr. 2007:331). U Babić-Moguševu Hrvatskom pravo­pisu iz 2011. nalazimo: »aerodrom (uzletište, zračna luka) (Babić, Moguš 2011:129). U Velikom rječniku hrvatskoga standardnog jezika iz 2015. suodno­si natuknica aerodrom i zračna luka prikazani su također uz pomoć gra­fičke oznake strjelica (→) kao istoznačnice (VRH 2015:7, 678). U Hrvatskoj enciklopediji, mrežno izdanje, »zračnom lukom kadšto se naziva svaki ae­rodrom.« (HE). U hrvatskim sredstvima za javno priopćivanje nailazimo na riječi aerodrom i zračna luka kao nazivoslovne inačice ili istoznačnice, a u jednoj rečenici ili odlomku katkad stilski rabe i jednu i drugu da ih ne ponavljaju:

»Splitska zračna luka lani je prvi put bila najprometniji aerodrom u Hr­vatskoj, pretekavši tako Zračnu luku »Franjo Tuđman« koja je dosad sva­ke godine osvajala tu titulu. Kroz splitski aerodrom lani je prošlo 1,577.584 putnika dok je zagrebačka zračna luka u 2021. opslužila njih 1,404.478. ZL Split je primat nad »Tuđmanom« prošle godine ostvario zahvaljujući pr­venstveno prometu u ljetnim mjesecima, kad je Resnik i inače naš najpro­metniji aerodrom.« (Večernji list, 2022.).

Športski aerodrom Mali Lošinj

3. Razlike između naziva aerodrom i zračna luka

Očito je da u usporedbi naziva aerodrom i zračna luka postoji u razli­čitim izvorima neujednačenost i nesređenost. Aerodrom odgovara djelo­mice nazivu uzletište, ali zrakoplovi na uzletištu osim uzlijetanja i slijeću. Isto tako, uzletište znači i uzletno-sletnu stazu što nije sasvim dobro za na­ziv koji ima dva pojma. Domaće riječi zračna luka ili uzletište imaju narav­no prednost pred posuđenicom aerodrom, ali samo kad bi bila riječ o isto­vrijednicama, što ovdje nije sasvim tako. Treba naglasiti da navedeni na­zivi nisu pak namjenski, funkcionalno i semantički se razlikuju. Osnov­ne razlike između zračne luke (fr. aéroport iz stgrč. ἀήρ, G. αέρος, lat. aer, G. aeris – »zrak« i lat. portus »luka«, »pristanište«) i aerodroma (iz grč. ἀήρ, G. αέρος - »zrak« i δρόμος – »staza«, »trkalište«, »cesta«; »ulica«) jesu:

• Aerodrom je namijenjen samo zračnim brodovima ili letjelicama – uzlijetanju, slijetanju, servisiranju i tehničkomu održavanju zrako­plova.
• Aerodrom je jedan od sastavnih dijelova zračne luke. Pri gradnji uzletno-sletna staza može se pretvoriti u letjelište ili aerodrom, ae­rodrom u zračnu luku uz isti aerodrom, ili ostati i dalje aerodrom. Zračna luka ne postoji bez aerodroma, a aerodrom postoji bez zračne luke. S druge pak strane, aerodrom i zračna luka, primjerice, imaju uzletno-sletnu stazu.
• Razredba aerodroma ovisi o njihovoj namjeni. Aerodrom je obično namijenjen za školske, športske, poljoprivredne, vatrogasne i vojne svrhe, a zračna luka je većinom za dohodovan (komercijalan) put­nički promet. Zračne luke se razlikuju prema vrsti ovisno o opsegu godišnjih putničkih prijevoza.
• U usporedbi s aerodromom zračna luka ima mnoštvo usluga za putnike. Međunarodna zračna luka opremljena je, primjerice, restoranima i café-barovima, mjenjačnicama, bankomatima, prodava­onicama, a ima i prostorije za majke i djecu, igraonice za djecu, čak može imati kino, knjižnicu te kapelicu za molitvu.
• Zračne luke obično moraju udovoljavati standardima Međunarod­ne organizacije civilnoga zrakoplovstva (ICAO). Aerodromi ne mo­raju imati posebne standarde, osim sigurnosnih smjernica.
• Aerodrom se pojavio ranije, zajedno s početkom letova zrakoplovi­ma. Zračne luke su se pojavile mnogo kasnije, kada su letovi postali pristupačni mnogim ljudima. Aerodromi su za razliku od sadanjih zračnih luka u početku zrakoplovstva najčešće bili smješteni na ši­rokom travnatom terenu gdje je bilo dosta prostora i ravnoga tla za slijetanje i uzlijetanje zrakoplova.

Dakle, zračna luka ima širi pojam nego aerodrom. Zračna luka je sklop zgrada (s aerodromom, putničkim i teretnim terminalima, tehničkim i ugostiteljskim objektima itd.) za ostvarivanje redovnih letova civilno­ga zrakoplovstva i usluga putnika [zračna luka »Franjo Tuđman«, zrač­na luka Dubrovnik, zračna luka Hartfield-Jackson Atlanta, međunarodna zračna luka]. A aerodrom je uređeno zemljište na kopnu ili vodi za slijeta­nje, uzlijetanje, kretanje i pristajanje zrakoplova, helikoptera i drugih letje­lica (obično ima zgradu za održavanje i opremu letjelica) [civilni/privatni/ školski/športski/vojni aerodrom].

Uzgred budi rečeno da je godine 1909. izumitelj, inženjer Eduard Sla­voljub Penkala (1871. – 1922.) na vojnom vježbalištu Kajzerica između Selske ceste i potoka Črnomerec u Zagrebu izgradio na travnatom uzletištu spremište za zrakoplove i prvu hrvatsku letjelicu. 22./23. lipnja 1910. godi­ne zrakoplovac, mehaničar Dragutin Karlo Novak (1892. – 1978.) uzlijeće s Penkalinim dvokrilnim zrakoplovom i ulazi u povijest kao prvi hrvatski pilot. Penkalina letjelica u hrvatskoj povijesti ostala je zapamćena kao prvi zrakoplov koji je sagrađen na tom aerodromu i koji je letio u Hrvatskoj.

Hrvatska danas ima razmjerno velik broj zračnih luka, aerodroma i letjeli­šta, od čega čak osam ima status međunarodnih zračnih luka.

4. Zaglavak

Ujednačivanje nazivlja povezano je s dovođenjem pojedinoga naziva do istovjetnosti, jedinoga oblika, u okviru sustava koji je pozvan osigurati jednoznačnu podudarnost između sustava pojmova i sustava nazivaka, a ostvaruje se na trima razinama: logičkoj, sadržajnoj i jezikoslovnoj. Nazivi zračna luka i aerodrom mogli bi u budućim priručnicima naći svaki svoje odgovarajuće abecedno mjesto. Pri tome treba usporediti definiciju naziva aerodrom i zračna luka, pa i drugih naziva u općim i strukovnim (nazivo­slovnim) rječnicima i propisnicima, radi odstranjivanja mogućih normativnih kolebanja, čak i proturječja među njima, te odrediti prikladan pojam za te nazive. Normativni status riječi zračna luka i aerodrom nije do kraja uređen, napose kada uspoređujemo različite priručnike u kojima su zrač­na luka i aerodrom normativno predstavljeni kao posebne riječi, kao nazi­voslovne inačice, ili kada se daje prednost dvorječnoj svezi – zračna luka, što nije uvijek opravdano jer se ti parovi značenjski i namjenski ipak mogu razlikovati. Međusobna mozaičnost i neujednačenost naziva u različitim priručnicima stvara nestabilnost i nesustavnost u proučavanju hrvatsko­ga standardnoga jezika te nanosi, ili može nanijeti, štetu normiranju nacionalnoga strukovnoga nazivlja.

Literatura

Anić, Vladimir. 1998. Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber.

Babić, Stjepan; Milan Moguš. 2011. Hrvatski pravopis. Zagreb: Školska knjiga.

Badurina, Lada; Ivan Marković; Krešimir Mićanović. 2007. Hrvatski pravo­pis. Zagreb: Matica hrvatska.

Bagdasarov, Artur. 2023. Hrvatski iz drugoga kuta. Zagreb: Hrvatska sveu­čilišna naklada.

HE = Hrvatska enciklopedija – mrežno izdanje. Gl. ur. Kragić, Bruno. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža (pristupljeno 1. 8. 2023.).

HER = Hrvatski enciklopedijski rječnik. A – Ž. 2002. – 2004. Zagreb: EPH – Novi Liber.

HJS = Hrvatski jezični savjetnik. 1999. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i je­zikoslovlje – Pergamena – Školske novine.

HOL = Hrvatski opći leksikon. A – Ž. 1996. Gl. ur. Kovačec, August. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža.

Hrvatski pravopis. 2013. Gl. ur. Jozić, Željko. Zagreb: Institut za hrvatski je­zik i jezikoslovlje. http://pravopis.hr/.

Hrvatski u školi. Savjeti. http://hrvatski.hr/savjeti/ (pristupljeno 25. 7. 2023.).

Hrvatsko zrakoplovno nazivlje. 2015. Ur. Bratulić, Maja. Zagreb: Institut za hrvatski jezik.

HTE = Hrvatska tehnička enciklopedija. https://tehnika.lzmk.hr/ (pristuplje­no 25. 7. 2023.).

Pravilnik 1. = Pravilnik o aerodromima. Ministarstvo pomorstva, prome­ta i infrastrukture. Narodne novine 64/2012, https://narodne-novine. nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_06_64_1523.html (pristupljeno 29. 7. 2023.).

Pravilnik 2. = Pravilnik o uvjetima i načinu upotrebe aviona i helikopte­ra na koje se ne primjenjuje uredba (EU) 2018/1139. 2020. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Narodne novine 134/2020 https://narod­ne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_12_134_2568.html (pristupljeno 25. 7. 2023.).

RHJ = Rječnik hrvatskoga jezika. 2000. Ur. Šonje, Jure. Zagreb: Leksikograf­ski zavodMiroslav Krleža – Školska knjiga.

Struna = Hrvatsko strukovno nazivlje. http://struna.ihjj.hr/# (pristupljeno 25. 7. 2023.).

ŠR = Školski rječnik hrvatskoga jezika. 2012. Ur. Nakić, Anuška; Ljiljana Jojić. Zagreb: Institut za hrvatski jezik – Školska knjiga.

Večernji list. 20. 1. 2022. https://www.vecernji.hr/vijesti/splitski-aerodrom-prosle-godine-prvi-put-imao-vise-putnika-nego-zagrebacki-1556553 (pristupljeno 26. 7. 2023.).

VRH = Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika. 2015. Ur. Jojić, Ljilja­na i dr. Zagreb: Školska knjiga.

Zakon o zračnom prometu: pročišćeni tekst zakona NN 69/09, 84/11, 54/13, 127/13, 92/14 na snazi od 5. 8. 2014. https://www.zakon.hr/z/177/ Zakon-o-zra%C4%8Dnom-prometu (pristupljeno 25. 7. 2023.).

Artur Bagdasarov

FILOLOGIJA 81(2023), 1–9