Armenski svetac Sarkis

Sveti je Sarkis (arm. Surb Sarkis/Sargiz, lat. Sergius) armenski ratnik-mučenik iz 4. st., koji je rođen u starovjekovnom području Kapadocije (sadanja Turska). Za vrijeme je vladavine rimskoga cara Konstantina I. Velikoga (272. – 337.) bio njegov vojskovođa. Za neustrašivost i herojstvo car Konstantin mu je darovao velikodostojničku titulu i imenovao ga sparapetom (vrhovnim zapovjednikom) armenske vojske. Sarkis je bio ne samo dobar vojnik nego i propovjednik kršćanstva. Svetac je gradio crkve i širio kršćansku vjeru uz ufanje i ljubav.

Sveti Sarkis

Sveti Sarkis i njegov sin Martiros

Međutim, kada je vlast dobio žestoki protivnik kršćanstva rimski car Julijan Apostat („Otpadnik“) (361. – 363.) sv. Sarkis, kao i vojnici-kršćani, pao je u nemilost. Sarkis zajedno sa svojim sinom Martirosom napušta Rimsko Carstvo i putuje u Armeniju, gdje je carevao car Tiran (Tigran VII. – 338. – 350.), unuk Trdata III. Velikoga (287. – 330.) koji je proglasio kršćanstvo državnom religijom Armenije. Dobivši obavijest da car Julijan kreće u Perziju s velikim vojskom, armenski car moli Sarkisa da stupi na službu perzijskomu kralju Šapuru II. (307./308. – 379./380.) iz dinastije Sasanida. Šah je predložio Sarkisu dužnost vrhovnoga zapovjednika vojske, ali mora se odreći Krista i prihvatiti zoroastrizam. Sarkis je odlučno odbio zahtjev perzijskoga kralja, rekavši da treba vjerovati samo u Boga i Sveto Trojstvo, a ne vatri i kumirima. Nakon tih riječi Sarkis je srušio poganskoga kumira. Razjarena je gomila napala Sarkisa i njegova sina Martirosa. Martiros je bio obezglavljen, a poslije je ista sudbina dočekala i Sarkisa. Za kršćansku je vjeru poginulo i četrnaest njegovih ratnika. Bogoštovatelji su pokopali mučenika u gradu Amiji. Mesrop Maštoc (oko 361. – 440.), tvorac armenskoga pisma, premjestio je njegove moći u armensko selo Karbi-Uši, gdje je uskoro bila sagrađena crkva sv. Sarkisa.

Sveti Sarkis2

Slika sv. Sarkisa i njegova sina Martirosa

U Armeniji i inozemstvu gdje živi armensko iseljeništvo sagrađeno je mnogo crkava koje nose ime svetoga Sarkisa.

Crkva sv. Sarkisa Jerevan

Crkva sv. Sarkisa u Jerevanu, 1842.

Unutarnjost crkve sv. Sarkisa Jerevan

Unutarnjost crkve sv. Sarkisa u Jerevanu

Katedrala sv. Sarkisa Teheran

Katedrala sv. Sarkisa u Teheranu, 1970.

Oltar crkve sv. Sarkisa Teheran

Oltar crkve sv. Sarkisa u Teheranu

Blagdan sv. Sarkisa

Za Armence sv. Sarkis je jedan od najomiljenijih armenskih svetaca. Smatra se zaštitnikom svih zaljubljenih u Armeniji. Dan sv. Sarkisa (kao Dan sv. Valentina, Valentinovo) službeno se u Armeniji slavi od 2007. godine, a obilježava se u trećem tjednu prije korizme. Prema jednoj od narodnih predaja, siromašni je ašug (trubadur) Garib volio kćer bogataša Šah-Name. Djevojka je isto voljela Ašuga Gariba (Ašik-Keriba), ali njezin je otac bio protiv braka s bijednikom. Tada je Garib odlučio otputovati u tuđinu da zaradi novac za taj brak. Obećanica (zaručnica) morala ga je čekati sedam godina.

Ašik Kerib

Ašik-Kerib, slikar A. Melihov

Garib je zaradio potrebnu svotu za taj brak, ali je kasnio s vraćanjem obećanici. Tada je počeo moliti sv. Sarkisa da mu pomogne. Sveti je Sarkis uslišao Garibovu molitvu i odmah je stigao na bijelom konju. Sarkis je smjestio Gariba na konjske sapi i odmah dojurio dragoj Šah-Name. Tada je otac djevojke, vidjevši tvrdoću, odlučnost, vjernost i ljubav mladih, blagoslovio njihov bračni savez. Povijesna predaja zaljubljenih pod nazivom Ašik-Kerib poznata je u Armeniji, Azerbajdžanu, Gruziji i Turskoj prema bajci koju je na Kavkazu zapisao ruski pjesnik Mihail Ljermontov (1814. – 1841.). Poznati redatelj Sergej Paradžanov snimio je film Ašik-Kerib (1988.).

Ašik Kerib2

Ašik-Kerib, slikar A. Melihov

Navečer uoči Dana sv. Sarkisa, u obiteljima gdje postoje nevjeste, prema narodnim tradicijama treba pripremiti slane palačinke („ahi blit“). Djevojka mora pojesti palačinke prije spavanja. Važno je nakon toga ništa ne jesti i ne piti. Samo je tako u snu moguće ugledati zaručnika.

Uz Dan sv. Sarkisa

Također iza vrata ili na krovu doma stavljaju za sv. Sarkisa brašno od pržene pšenice ili kašu od nje. Toga dana zaljubljeni daruju jedan drugomu razglednice, cvijeće i slatkiše.

Priredio: Artur Bagdasarov

 

 

Pon, 20-05-2024, 05:56:21

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.