Asirci

Asirci su semitski narod koji potječe od staroga stanovništva jugozapadne Azije. Oni su potomcima starosjedilačkoga naroda u Mezopotamiji, koji su u 1. st. prihvatili kršćanstvo. Suvremeni Asirci govore sjeveroistočnim novoaramejskim jezicima koji imaju mnogo dijalekata. Smatra se da je inačicom toga jezika govorio i Isus Krist. Povijest Asirskoga carstva trajala je oko 1800 godina i nakon ratova prestala postojati početkom 7. st. pr. Kr. Njegovo su područje između sebe podijelile Medija i Babilonija. Staromezopotamska država nalazila se na sjeveru suvremenoga Iraka.

Asirija

Asirci

Asirija je ratnička država. Njezini su se gradovi učvršćivali zidinama s kulama. Najvažniji su gradovi Dur-Šarukin („Dom Sargonov“), Niniva, Ašur, Kalah, Arbela. Prijestolnice su Dur-Šarukin i Niniva sagrađene na umjetnim platformama. Zidovi su dvoraca urešavani reljefima s prizorima lova na lavove i pobjedonosnih bitaka. Asirska kultura u mnogočem sliči babilonskim tradicijama. U asirskim hramovima, školama i knjižnicama proučavali su djela babilonske i sumerske književnosti. Ljetopisi katkad napominju povijesne romane.

krilata sfinga

Panel od bjelokosti s prikazom krilate sfinge. Asirija, 9. – 8. st. pr. Kr., Britanski muzej

Sadanji Asirci žive u Armeniji, Australiji, Grčkoj, Gruziji, Iraku, Iranu, Njemačkoj, Libanonu, Rusiji, Siriji, Turskoj i drugim zemljama. Brojno se asirsko iseljeništvo nalazi u SAD-u i Švedskoj. Asirci kao i Kurdi nemaju vlastite države. Procjenjuje se da je u svijetu od dva do tri i pol milijuna Asiraca. Imaju zajedničku asirsku zastavu koja je usvojena 1968. godine. U središtu zastave je plava zvijezda sa zlatnim diskom. Disk utjelovljuje sunce („šamaš“). Valovite vrpce koje idu od središta zastave označuju tri glavne rijeke u povijesnoj domovini: Tigris, Eufrat i Zab. U gornjem dijelu zastave prikazan je strijelac, staroasirski bog Ašur. Autor je dizajna zastave inženjer Georg Bet Atanous.

asirska zastava2

Asirska zastava

Asirske crkve

Većina Asiraca pripada Asirskoj istočnoj Crkvi (potpun naziv – Sveta apostolska sveopća asirska istočna Crkva) i Kaldejskoj (Kaldeja – naziv za jugoistočno područje Mezopotamije) katoličkoj Crkvi koja je sjedinjena s Rimom. I jedna i druga Crkva imaju svoje Crkve-kćeri na obali jugozapadne Indije (pokrajina Kerala) gdje se tamošnji kršćani nazivaju „siro-malabarcima”. Prema povijesnoj tradiciji prvi su vjerovjesnici bili apostoli Toma, Tadej (Addai) i Bartolomej (Mari). Nesjedinjena Asirska istočna Crkva i sjedinjena Kaldejska katolička Crkva imaju jedan istočnosirijski korijen i opću povijest do početka razdvajanja u 16. stoljeću. Crkve su jako skromne, obično četvrtaste. Svetište je odvojeno od lađe zastorom ili katkad pregradnim zidom. Na oltaru obično nema ništa osim križa i svijeća. Svima im je zajednički istočno-sirski obred. Križ je ornamentalan s krakovima koji se razvijaju u listove.

asirska crkva

Mat Marjam

Asirska istočna crkva Mat Marjam (Djevice Marije) 1998. u Moskvi

kaldejska katolička crkva

Kaldejska katolička katedrala u Bagdadu

Asirci u Armeniji

Suvremeni Asirci u Armeniju su stigli nakon rusko-perzijskoga rata 1826. – 1828. iz područja jezera Urmija u Iranu. U suvremenoj povijesti Asirci su stradali dva puta, od strane osmanskoga genocida između 1914. i 1922. (stradalo je između 150 000 i 300 000 Asiraca), zajedno s Armencima i Grcima, i od strane ISIL-a, između 2014. i 2017. godine. Ukupan broj Asiraca u Armeniji je oko 3 tisuće, a prema podatcima općine – 6-7 tisuća.

Asirci2


Asirci u Armeniji žive u selima Arzni, Kojpasar (Dmitrov), Verin Dvin i u Jerevanu. Postoje osnovne škole s asirskim razredima. Većina Asiraca u Armeniji pripada Asirskoj istočnoj Crkvi. U Armeniji su sagradili tri asirske crkve: crkvu sv. Tome (Mar Tuma) iz 1828., crkvu sv. mučenika Kirika i Iulitte iz 1840. i crkvu Uzašašća Presvete Bogorodice iz 1887. Tradicijski se armenski Asirci bave zemljoradnjom, vinogradarstvom i vrtlarstvom. Postoji i znatan stupanj intelektualaca. Asirci su sačuvali bogatu pučku kulturnu baštinu: igre, ples, poslovice, bajke. Postoji i suvremeni asirski junački spjev – Qateeni Gabbara („Katyni Gabbara”). Qateeni je zaštitnik asirskoga naroda.

Priredio: Artur Bagdasarov

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

 

 

Pon, 22-04-2024, 21:07:34

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.