Blagdan i praznik

Na institutskim mrežnim stranicama u rubrici Jezični savjetnik o imenicama blagdan i praznik piše sljedeće: „blagdan i praznik. U hrvatskomeSv Nikolastandardnom jeziku imenice blagdan i praznik nemaju isto značenje. Imenicom blagdan označuje se dan posvećen vjerskomu događaju, a imenicom praznik označuje se dan kojim se obilježava događaj važan za društvenu zajednicu ili međunarodni dan posvećen čemu. Blagdani su npr. Uskrs, Velika Gospa, Bajram, Hanuka, a praznici su npr. Međunarodni dan obitelji, Dan žena, Dan planeta Zemlje ili Praznik rada. Dane odmora također nazivamo praznicima, npr. zimski praznici, ljetni praznici, školski praznici, a dane u kojima se slave vjerski događaji nazivamo blagdanima, npr. uskrsni blagdani, božićni blagdani"(Jezični savjetnik). Ako je riječ blagdan samo vjerska svetkovina, tada bi prema navedenomu jezičnomu savjetniku Dan državnosti, Nova godina ili Dan pobjede i domovinske zahvalnosti bili praznici.

U Anićevu Rječniku hrvatskoga jezika iz 1998. (str. 65.), u Hrvatskom enciklopedijskom rječniku Novoga Libera i Jutarnjega lista iz 2002., 2004. (str. 34.) i u Školskom rječniku hrvatskoga jezika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz 2012. (str. 34.) natuknica blagdan odnosi se samo na vjersku svetkovinu. U Hrvatskom enciklopedijskom rječniku dodano je da riječ blagdan razgovorno znači „2. razg. svaki neradni dan [državni ~]". Slično je u Institutovu savjetniku 555 jezičnih savjeta (str. 33.) i u jednojezičnom Velikom rječniku hrvatskoga standardnog jezika (str. 90., 1148.). U vrijeme SFRJ Dan Republike bio je praznik, a blagdani su bili Božić i Uskrs.

Hrvatski Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN 110/19, na snazi od 01.01.2020.) kaže: „U skladu s odredbama novog zakona, od 1. siječnja 2020. godine blagdani i neradni dani u Republici Hrvatskoj su:

– 1. siječnja – Nova godina
– 6. siječnja – Bogojavljenje ili Sveta tri kralja
– Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
– Tijelovo
– 1. svibnja – Praznik rada
– 30. svibnja – Dan državnosti
– 22. lipnja – Dan antifašističke borbe
– 5. kolovoza – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
– 15. kolovoza – Velika Gospa
– 1. studenoga – Svi sveti
– 18. studenoga – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
– 25. prosinca – Božić
– 26. prosinca, prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan” (Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj).

Prema navedenomu Zakonu u blagdane su uključeni i vjerski i državni dani. U naslovu Zakona ne rabi se riječ praznik, nego samo blagdan. AndeoSlično je i u Zakonu o radu iz 2014., gdje se također ne rabi riječ praznik:„ (2) Blagdani i neradni dani određeni zakonom, ..." (čl. 79.) ili „Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, ..." (čl. 94.) (Odluka o proglašenju Zakona o radu).

Prema Hrvatskomu enciklopedijskom rječniku moglo bi se zaključiti da navedeni zakoni rabe razgovornu riječ blagdan u značenju „svaki neradni dan" i da su jezično (stilski) u proturječju s hrvatskim standardnim jezikom. Zanimljivo je također da je 1996. Sabor usvojio odluku da je 1. svibnja neradni dan koji se obilježava kao blagdan pod nazivom Blagdan rada, ali to je izmijenjeno 2. studenoga 2001. kada je službeni naziv izmijenjen u Praznik rada zbog povratka ustaljenoga izraza u prijašnjoj tradiciji (Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj).

U Rječniku hrvatskoga jezika (ur. J. Šonje) LZ „Miroslav Krleža” iz 2000. imenica blagdan znači: „dan određen za obilježavanje ili slavljenje nekog događaja, činjenice i sl.: državni ~, vjerski ~, katolički ~ (str. 80.)“, a nema natuknice praznik u jednini. U Hrvatskoj enciklopediji (mrežno izdanje) nalazimo slično:„blagdani, dani namijenjeni državnim, vjerskim i narodnim svetkovinama" (Blagdani). U jezičnom savjetniku ŠK iz 2014. Hrvatski jezični savjeti (S. Ham, J. Mlikota, B.Baraban, A.Orlić) riječ blagdan također može značiti i vjerski i svjetovni dan:„Danas riječ blagdan označava dan određen za obilježavanje ili slavljenje kojega događaja, uspomenu na koju osobu. Može biti svjetovni ili vjerski, a u oba značenja državni, službeni.” (str. 22.).

Pojam državni blagdani ne znači samo svjetovni dan kao što je Nova godina ili Dan neovisnosti, nego i Djed MrazBožić spada u državne blagdane jer je usvojen Zakon o božićnom blagdanu iz 1990. U tom Zakonu blagdan i praznik su istoznačnice: "Božićni blagdan 25. prosinca praznik je Republike Hrvatske." (čl. 1.) (Zakon o Božićnom blagdanu). Pretpostaviti se može da je riječ o stilskom postupku, uporabom praznika izbjegava se ponavljanje blagdana.

Riječ blagdan u tim priručnicima znači – svečani dan proslave koji je određen u čast kojega događaja (povijesnoga, svjetovnoga ili vjerskoga) ili uspomena na koju osobu. Praznici (prazni dani od rada) dulje su razdoblje, obično u školskoj godini, koje je predviđeno za odmor (u razgovornom se jeziku čuje i ferije, raspust). U Institutovu Hrvatskom jezičnom savjetniku iz 1999. nalazimo:„praznik -a, mn. N -ci, G -ka ^ 1. 'za vjerske praznike' > blagdan, 2. dobro: 'ferije, dopust' “ (str. 1130.).


Sljedeći primjeri potvrđuju porabu imenica blagdan i praznik:

„... dijelom i zbog zastupnika HDZ-a, stranke koja je vladala državom proteklo desetljeće i u kojem je Dan državnosti bio etabliran kao glavni svjetovni blagdan." (Vjesnik, http://riznica.ihjj.hr/philocgi-bin/getobject.pl?c4.4247.Cijelihr.0.6.2.0).

„… da će za novogodišnje blagdane u Dubrovniku biti otvoreno 16 hotela, … Za novogodišnje blagdane u Dubrovniku otvoreno 16 hotela, 20. prosinca 2012.).

„Poručio je kako je zakonodavna dužnost poništiti 22. lipnja kao državni blagdan,...“ ('Naša je dužnost poništiti 22. lipnja 1941. kao državni blagdan', 22. lipnja 2017.).

„U znak zahvale hrvatskim braniteljima, od 2008. god. uz državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza slavi se ..."(Svečano obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja u Kninu, 4. kolovoza 2017.).

„Najveći državni blagdan bit će tako premješten na dan kad je ta stranka prvi put došla na vlast." (Kako je jedna fotografija postala simbol Države i Državotvorca, odnosno slika stvarnog nepostojanja te države, 29. lipnja 2019.).

„Dan antifašističke borbe je državni blagdan u Hrvatskoj ... Dan antifašističke borbe <...> predstavlja kontinuitet s komemorativnom politikom socijalističkog režima, ali je i novi „nacionalizirani" praznik ..." (Državni praznik. Dan antifašisitčke borbe, 22. lipnja 2019.)

„Danas obilježavamo blagdan sv. Josipa Radnika i Međunarodni praznik rada,..." (Sretan vam 1. svibnja – Praznik rada i blagdan sv. Josipa Radnika!, 1. svibnja 2019.)

„Zeleni su odbacili ovu ideju tvrdeći da se radi o vjerskom prazniku samo za protestante dok je Dan žena "praznik za sve žene"" (U Hrvatskoj 766 novih slučajeva, najmlađa žrtva imala 34 godine: ‘Imala je problem s drogama‘, 24. siječnja 2019.).

Iz primjera se vidi da se riječ blagdan rabi ne samo u značenju vjerskoga nego i državnoga, svjetovnoga dana, a također i kao istoznačnica riječi praznik u značenju obilježavanja kojega događaja ili međunarodnoga dana. Tvrdnja da „u hrvatskome standardnom jeziku imenice blagdan i praznik nemaju isto značenje" nije potvrđena ni u rječničkim člancima pojedinih priručnika ni u jezičnoj praksi. Razvidno je da riječ blagdan može značiti i vjerski i svjetovni dan, a češće se rabi u ustaljenoj svezi riječi – državni blagdan.

Blagoslovljen i čestit Božić te mnogo zdravlja u 2021. želim vama i vašim bliskim!

Literatura

Anić, V., 1988., Rječnik hrvatskoga jezika, treće, prošireno izdanje, Novi Liber, Zagreb.
Barić, E. i dr., 1999., Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb.
Ham, S., i dr., 2014., Hrvatski jezični savjeti, Školska knjiga, Zagreb.
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje
Hrvatski enciklopedijski rječnik, Sim-Tap, Novi Liber / Jutarnji list, Zagreb, 2004.
Jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Rječnik hrvatskoga jezika (ur. Šonje), Leksikografski zavod Miroslav Krleža / Školska knjiga, Zagreb, 2000.
Školski rječnik hrvatskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje / Školska knjiga, Zagreb, 2012.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika, (gl. ur. L. Jojić), Školska knjiga, Zagreb, 2015.
555 jezičnih savjeta, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2016.

Artur Bagdasarov,
Jezik, god.67., br.5., 2020.

Sri, 3-03-2021, 03:02:53

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.