Kratko o armenskim prezimenima

Armenska riječ azganun (prezime) u prijevodu znači 'rodovsko ime' (azg - 'rod', anun - 'ime'). Većina armenskih prezimena tvorena je od rodovskoga imena pretka s dodatkom sufiksa koji je izražavao pripadnost. U staroarmenskom jeziku to je najčešće bio sufiks -eanc koji se je zatim pokratio u -enc, a u suvremenom armenskom u oblik -janc, a zatim i u -jan. Suvremena armenska prezimena uglavnom završavaju na -jan ili -janc, što znači pripadnost (u ovom slučaju rodu) ili rodovsko ime (nomen gentis). Takva su prezimena razmjerno mlada, ali uza sve to korijen proizlazi iz protoindoeuropskoga jezika iz kojega se je razvio i armenski.

Arm prezimena1

U suvremenom armenskom sufiks -jan se rabi za tvorbu odnosnih zamjenica, na primjer, moskovjan - moskovski, kijevjan - kijivski. Primjerice, prezime Sarkisjan / Sargsjan izražava bliže srodstvo (kći ili sin nekoga Sarkisa/Sargisa). Taj je oblik ušao u porabu približno od 18. st., kada je osmanska vlada počela provoditi redovit popis stanovništva. Prezime Sarkisjanc / Sargsjanc izražava pripadnost čitavomu rodu, podrijetlom od poznatoga Sarkisa / Sargisa. Taj se je oblik vjerojatno pojavio tijekom utvrđivanja feudalnih odnosa u doba Velike Armenije i predstavljao je znak pripadnosti povlaštenomu (ali ne plemićkomu) staležu. Prezimena mnogih istočnih Armenaca nakon pripajanja Zakavkazja ruskomu imperiju dobila su rusificiranu inačicu s nastavkom -ov (Oganesov, Mnacakanov, Nersesov i dr.). Zanimljivo je da nakon rusifkacije pojedina prezimena od kršćanskih imena s nastavkom -ov mogu imati i Armenci i Rusi (Osipov, Danilov).

Arm prezimena2

Slikar - Meružan Hačatrjan

Osim nastavka -jan / -janc u armenskom rodoslovlju također ima (oko 1 %) prezimena na -uni / -unc koja pripadaju starim oblicima nomen gentis poznatih plemićkih rodova gradova-država, korijeni kojih sežu u prvo tisućljeće pr. Kr.: Arcruni, Bagratuni, Bolunc, Mamunc, Tonunc. Armenska prezimena na -unc, na primjer, nalazimo u Sjuničkom marzu (županiji).

Rodovski nadimak

U armenskim obiteljima i sada se rabe rodovski nadimci ili cognomen. U isprvama se obično rodovski nadimak ne rabi, ali ima široku rasprostranjenost, poglavito izvan gradova. Rodovski nadimak tvori se na isti način kao i prezimena, ali mu osnovu ne čini ime, a rodovski je nadimak nasljeđen po zanimanju ili po vrsti djelatnosti (Terterjanc - iz svećeničkoga staleža, od armenskoga terter - 'svećenik'), ili neko osobito obilježje, osobitost osnivača roda (Tziranjanc - 'od mareličinskoga roda', u čast osnivača roda, nadimak kojega je bio Tziran 'marelica'). Zbog gramatične sličnosti prezimena i nadimaka, sada se i jedni i drugi rabe kao službena prezimena.

Armprezimena3

Dio je armenskih prezimena motiviran zanimanjima, službama i zanatima: Berberjan ('brijač'), Bostandžjan ('vrtlar'), Hactuhjan ('pekar'), Hzardžjan ('pilar'), Kartašjan ('zidar'), Semerdžjan ('sedlar'), Terzjan ('krojač'), Voskerčjan ('draguljar'), Žamagorcjan ('urar'). Postoje također armenska prezimena koja su nastala na temelju ljudskoga izgleda ili osobini: Čahatjan ('lisičji'), Karčikjan ('patuljak'), Šišmanjan ('debeljko') i druga. Nekada se je zajedno s imenom naglašavalo i zemljopisno podrijetlo osobe: Grigor Tatevaci ('Tatev' - srednjovjekovni samostan iz 9. st. u Sjuničkom marzu (županiji)), Ananija Širakaci ('Širak' - marz (županija) itd.

Raznolikost armenskih prezimena

U Armenaca se može naići na armenska, starogrčka, starožidovska, iranska, latinska, slavenska imena. Prezimena se isto tako odlikuju velikom raznolikošću: nastavci ili korijeni prezimena mogu biti armenski, turkijski (primjerice: Guljbekjan, Kaputikjan), starogrčki, starožidovski, iranski (primjerice, Aršakuni, Bagramjan, Nalbandjan, Migranjan, Pahlavuni, Šahnazarjan, Tigranjan...).

Arm prezimena4

U pojedinim armenskim prezimenima i sada postoje prefiksi melik- (npr., Melik-Karapetjan) koji prikazuje plemićko podrijetlo (arap. melik 'kralj', 'gospodin', 'vladar') i ter- (npr., Ter-Petrosjan) koji rabe duhovne osobe u značenju 'otac' (duhovni).

Pripremio: Artur Bagdasarov
Jezik, br. 4.-5., 2018.

Uto, 14-07-2020, 22:47:10

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.