Armensko pismo

Prvotno armensko pismo, koje je stvorio Mesrop Maštoc (oko 361. - 440.) oko 405./406. god., sastojalo se je od 36 slova, od kojih su njih 7 samoglasnici, a 29 - suglasnici, nakon 12. st. nadodana su još dva slova (Օ i Ֆ). Mesrop je odredio zvukoslovna (fonetska) i pravopisna pravila armenskoga jezika, a po uzoru na grčki pravopis uveo je način pisanja slijeva udesno za razliku od sirijskoga pravopisa gdje se je pisalo obratno. Nekoć su, prije preuzimanja sustava arapskih brojeva, sva slova armenskoga pisma imala brojevnu vrijednost, kao i slova hrvatske glagoljice kojoj nalikuju. Mesrop je uvjetno podijelio 36 znakova u 4 reda gdje prvi (od Ա do Թ) znači jedinice, drugi (od Ժ do Ղ) - desetice, treći (od Ճ do Ջ) - stotice, a četvrti (od Ռ do Ք) - tisućice. Zahvaljujući većem broju znakova negoli u grčkom i hebrejskom alfabetu, brojevni sustav dopušta pisanje i tisuća uz pomoć pojedinih znakova (sve do 9.999). Za označavanje deset tisuća i njenih množitelja nad odgovarajućim slovom je pisan znak ^ koji je nazvan “bjur“ (“deset tisuća“). Tako je npr. slovo Ա sa znakom “bjur“ značilo 10.000, a zadnje slovo alfabeta Ք s istim znakom - 90 milijuna. Takav sustav brojevnoga pisanja rabljen je u Armeniji sve do 17. st.

Armensko pismo 1

Armensko pismo2

Nizozemski graver Jan Lukyken

Jan Lukyken (1649. -1712.), poznati nizozemski slikar, graver i pjesnik, s konca 17. i početka 18. st., živio je i stvarao u Amsterdamu. Njegova veličanstvena djela smatraju se gravire koje su stvorene za kartografski petosveščani atlas “Nova pomorska buktinja” iz 1681. god. Jan Lukyken je obajavio također ilustracije za knjige “Zrcalo mučenika ili krvavo kazalište” (1685.) i “Ljudski zanati” (1694.). Godine 1680. ugleda svjetlo niz njegovih sjajnih gravira s prikazom starih alfabeta i njihovim preslovljavanjem (transliteracijom). Slova armenskoga alfabeta, uz kinsko i koptsko, također su našla svoje mjesto s oznakom “Armenisch Alphabet“.

Armensko pismo3

Seriju starih alfabeta Jana Lukykena u Amsterdamu izdao je poznati izdavač i znanstvenik Willemus Gure. Ta serija gravira uključuje također sirijske, finičke, egipatske i druge alfabete (Ruben Šuhjan).

Armensko pismo 4

Artur Bagdasarov

Pon, 11-11-2024, 11:23:15

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.