Dvin
Dvin je jedan od najstarijih armenskih srednjovjekovnih gradova, prijestolni grad stare Armenije u provinciji Ajrarat, na obalama rijeke Mecamor. Dvin je bio sjedište armenskih kraljeva iz dinastije Aršakida (330-ih - 428.), marzpana (perz. namjesnik) Armenije (481./2. - 633.) i upravitelja provincije Erminiat (Arminija) Arapskoga kalifata (? 683. - 9. st.). Od 480-ih do početka 10. st. Dvin je bio rezidencija katolikosā Armenske apostolske crkve. U razdoblju od 9. do 13. st. Dvin je bio središte Dvinskoga emirata. U razdoblju od 6. do početka 13. st. Dvin je jedno od najvećih trgovačkih središta južnoga Prikavkazja i Bliskoga istoka. Bizantski književnik Prokopije iz Cezarije (6. st.) i arapski zemljopisci i povjesničari iz razdoblja 9. i 10. st. ističu da je Dvin mnogoljudan grad s razvijenim obrtom i važno središte za međunarodnu provoznu (tanzitnu) trgovinu. Armenski katolikos Hovannes Drashanakertci (između 845. i 850. - oko 929.) naziva Dvin 'maticom Armenije'. Danas je Dvin povijesni i kulturni spomenik na brežuljku koji se nalazi 28 km od Jerevana, glavnoga grada Armenije.
Rekonstrukcija središnjega trga u Dvinu prema crtežu A. Patrika, na osnovi skica G. Kočojana
Povijest grada
Grad je sagradio 330-ih godina armenski kralj Hosrov II. (ili Hozroje II.) Kotak (vladao je oko 330. - 338.), sin kralja Trdata III. Aršakunija. Nadimak Kotak ('kratak; malen') dobio je zbog svojega maloga rasta. Prema svjedočanstvu armenskoga povjesničara Favstosa (ili Pavstosa) Buzanda (4./5. st.) Dvin je naziv brežuljka na kojem je osnovan grad, a prema povjesničarau Movsesu Horenaciju (oko 410. - oko 490.) naziv grada potječe od perzijske riječi u značenju 'brežuljak'. Kralj Hosrov II. Kotak je naložio da se tamo urede dvije hrastove šume i blizu jedne sagradio je dvorac.
Ruševine Dvina
Ruševine Dvina
Sredinaom 5. st. u Dvinu je postojao zoroastrijski hram, ali građani koji su ustali 476. god. protiv Perzijanaca srušili su ga i umjesto njega sagradili katedralu sv. Grgura Prosvjetitelja. U vrijeme namjesništva Vahana Mamikonjana (485. - 505./6.) iz grada Vagaršapata u Dvin je premještena stolnica katolikosa i obnovljene su kršćanske crkve koje su porušili Perzijanci. Sasanidski šahinšah ('kralj nad kraljevima') Hosrov I. (ili Hozroje I.) Anuširavan (501. - 579.) napučio je i ojačao grad. U vrijeme ustanka 572. god. Perzijanci su spalili katedralu sv. Grgura Prosvjetitelja, ali Armenci su ju ponovno obnovili 608. - 615./623. god. 6. listopada 640. god. Arapi su osvojili grad. Nakon porušenja i pljačke grad je obnavljan uz pomoć katolikosa Nersesa III. Graditelja (641. - 661./2.).
Kapitel u Dvinu, sredina 7. st.
Dvin je ponovno porušen u vrijeme gušenja ustanka protiv Arapa 690-ih god. Namjesnik Armenije Abdal-al-Aziz (706. - 709.) utvrdio je Dvin i proširio gradsku džamiju koju su izgradili Arapi. Dvin je znatno stradao tijekom potresa 863. i 893. god., nakon čega je djelomično obnovljen. Bizantsko zaposjedanje Armenije, također i Dvina, dogodilo se je 1045. god., a već 1064. Turci Seldžuci su zauzeli Dvin. Gruzijski kralj Georgij III. (? - 1184.) iz dinastije Bagrationija 1173. god. nakratko zauzima grad. Nakon rušenja od strane horezmskoga šaha Dželal-al-Dina (1225.) i Mongola (1236.) grad počinje nazadovati (v. http://www.pravenc.ru/text/171488.html).
Dvometarski križ, Dvin
Posljednja večera, Dvin
Dvinske iskopine
M. Sarjan, Dvinske iskopine, 1952.
Dvinsko gradište je zauzimalo dvadeset četvornih kilometara kod suvremenoga grada Artašat. Iskopavanja Dvina je započeo vardapet Hačik Dadjan, a nastavili su sustavno istraživanje dvinskih iskopina 1937. god. S. Ter-Avetisjan, K. Kafadarjan, A. Kalantarjan i drugi. U Dvinu su pronađeni ostatci dvoraca armenskih vladara izgrađenih nakon potresa 893. god., a ispod njih ruševine dvorskih građevina iz razdoblja 4. - 9. st., stambene zgrade visokih dužnosnika i lončarske radionice iz 10. - 13. st. U središtu grada Dvina otkriveni su ostatci katedrale koja je preuređena u 7. st., dvor katolikosa iz 5. st., bazilika iz 7. st., zgrada velikoga karavan-saraja iz 6. st. i druge građevine. Dvinske iskopine su pokazale obilje materijala armenske srednjovjekovne kulture između 5. i 13. st.
Fotogalerija
Videoprilog
Izložba u Rimskom muzeju: "Dvin - prijestolnica Armenije, između Europe i Azije".
Artur Bagdasarov