Armenska prvostolnica
Armenska katedrala (prvostolnica) Uznesenja Presvete Djevice Marije je jedan od najstarijih crkvenih arhitektonskih spomenika Ljviva na području Ukrajine. Crkva ulazi u sastav spomenika povijesnoga središta Ljviva, tzv. Staroga grada i uvrštena je na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.
Katedrala Uznesenja Presvete Djevice Marije u Ljvivu
Iz povijesti crkve
Gradnja katedrale je počela 1356. god. na mjestu drvene armenske crkve iz 12. st. Crkvu je sagradio arhitekt Doring (Dore, Dorko) zahvaljujući sredstvima armenskih trgovaca Jakova iz Kafe (Feodosija, Krym) i Panosa (Fanosa) iz Kayserija (Anadolija). Godine 1630. armenski katolički nadbiskup Ljviva Nikola(j) (polj. Mikołaj Torosowicz) Torosovič (1605. - 1681.) sklopio je uniju s Apostolskom Stolicom. U dvorištu crkve na nadgrobnim pločama su sačuvani natpisi na latinskom, poljskom i armenskom jeziku. U Ljvivu se je nalazio od 1691. do 1946. god. i ženski benediktinski samostan. Godine 1901. armenski nadbiskup, teolog Jozef Teofil Teodorovič ( polj. Józef Teofil Teodorowicz ) (1864. - 1938.) obnavlja ljvivsku armensku crkvu.
Nadbiskup Jozef Teofil Teodorovič
U sovjetsko doba armenska katedrala i ženski samostan bili su zatvoreni, a većina Armenaca katolika je preseljena u Poljsku. Nakon zatvranja u njoj se je nalazilo spremište ljvivske galerije, a od 1953. god. spremište ljvivskoga muzeja "V. I. Lenjin". U siječnju 2000. god. katedrala je prešla u pravnu nadležnost Armenske apostolske crkve, a 6. siječnja 2001. god., na dan Božića i Bogojavljenja po armenskom obredu, održana je liturgija.
Arhitekturni sklop i unutarnjost
U arhitekturni sklop (kompleks) armenske katedrale ulaze: zvonik iz 1571. god. (arhitekt: Petar Krasovski), spomenik sv. Kristoforu (? - oko 251.) iz 1726. god., zgrada bivše armenske banke iz 17. st., dvorac armenskih nadbiskupa iz 17. - 18. st., zgrada bivšega ženskoga benediktinskoga samostan iz 17. st. U dvorištu sklopa nalazi se kapela "Kalvarija" iz 18. st. s drvenim rezbarskim horeljefom.
"Kalvarija" u dvorištu katedrale
Nakon rekonstrukcije 1908. - 1927. god. srednji dio katedrale je pretrpio znatne promjene. U slici stropa arhitekt F. Movčinski je iskoristio tadanje suvremene armenske i istočne motive, a slikar Jan Henryk Rosen (1891. - 1982.) naslikao je nekoliko zidnih slika metafizičkoga sadržaja i vitraža. Najpoznatije mu je freska Sprovod sv. Odilona. Smatra se da je sveti Odilon (962. - 1049.) najzaslužniji za uvođenje blagdana Dušni dan. Freska Sprovod
sv. Odilona simbolizira vrijeme: prošlo, sadanje i buduće.
Jan Henryk Rosen, Sprovod sv. Odilona, freska u prvostolnici
Artur Bagdasarov
Fotogalerija
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na 
