Poznati znanstvenici armenskog podrijetla

Armenci su diljem svijeta, u domovini ili izvan nje, kao i mnogi drugi narodi, dali svoj doprinos razvoju prirodnih i tehničkih znanosti. Primjerice, već u srednjem vijeku poznati su brojni znanstvenici armenskoga podrijetla: zvjezdoznanac (astronom), matematičar i kartograf Ananija Širakaci (oko 601. - oko 685.); bizantski matematičari i filozofi: Lav Matematičar ili Lav Filozof (oko 790. - 870.) i Nikolos Artavazd Ravda (konac 13. st. - sredina 14. st.); prirodoslovac i matematičar Grigor Magistros Pahlavuni (oko 990. - oko 1059.); zvjezdoznanac i reformator armenskoga kalendara Ovanes Imastaser (oko 1045. - oko 1129.) i drugi. U srednjevjekovlju su postojale visoke škole u Sanahinu (konac 10. ili početak 11. st.), Aniju (11. st.), Gladzoru (13. st.), Tatevu (14. st.) gdje je osim bogoslovlja izučavana filozofija, povijest, gramatika, matematika, medicina, astronomija i glazba.

U 20. stoljeću u Jerevanu su bili utemeljeni: Jerevansko državno sveučilište (1921.), Jerevanski politehnički institut (1931., sada - Armensko nacionalno politehničko sveučilište), Jerevansko pedagoško sveučilište (1922., sada - Armensko državno pedagoško sveučilište Hačatura Abovjana), Armenska nacionalna akademija znanosti (1943., od 1993. - Nacionlana akademija znanosti Republike Armenije). Armenska akademija znanosti ima nekoliko razreda: Razred za matematičke i tehničke znanosti; Razred za fiziku i astrofiziku; Razred za prirodne znanosti; Razred za kemiju i znanost o Zemlji; Razred za armenistiku i društvene znanosti. Pri razredima djeluje nekoliko zavoda. Prvi predsjednik Akademije bio je orijentalist Josip Orbeli (1887. - 1961.).

Josip Orbeli

Josip Orbeli

Armenska znanost po svojim postignućima poznata je u području astrofizike, radiofizike, matematike, matematičke kibernetike, informatike, seizmologije i drugima.

Armenski znanstvenici

Od znanstvenika armenskoga podrijetla u Armeniji i inozemstvu ističu se: Oganes Adamjan (1879., Baku - 1932., Lenjingrad) je jedan od izumitelja dalekovidnice (televizije) u boji i bežičnoga brzojavljenja (radiotelegrafije). Autor je više od dvadeset izuma većinom u području televizije i fototelegrafije.

Odamjan

Oganes Adamjan

Abram Alihanov (1904., Tbilisi - 1970., Moskva) je jedan od osnivača sovjetske nuklearne fizike i jedan od izrađivača atomske bombe, prvi ravnatelj od 1945. Instituta za teorijsku i primijenjenu fiziku.

Alihanov

Abram Alihanov

Viktor Ambarcumjan (1908., Tbilisi - 1996., Bjurakan) je jedan od utemeljitelja teorijske astrofizike, predsjednik Međunarodnoga astronomskoga saveza, tvorac i prvi predsjednik znanstvenoga saveza “Zvjezdana udruga“.

Ambracumjan

Viktor Ambarcumjan

Emil Artin (1898., Beč - 1962., Hamburg) je jedan od osnivača suvremene opće algebre i teorije polja.

Emil Artin

Emil Artin

Eduard Arušanjan (1934., Vladivostok) je osnivač kronofarmakologije. Osnovao je školu farmakologije i stvorio znanstveni smjer koji je povezan s izradbom aktualnih zagana (problema) u području kronobiologije i kronofarmakologije. Autor je 750 znanstvenih radova, 26 monografija i 153 stranih publikacija. Odlikovan je srebrenom medaljom “2.000 istaknutih znanstvenika 20. stoljeća“.

Arusanjan

Eduard Arušanjan

Giaocomo Luigi Ciamician (1857., Trst - 1922., Bologna) je ušao u povijest fotokemije kao tvorac sunčanih ploča (panela). Bio je predsjednik Talijanske kemijske udruge, zastupnik u talijanskom parlamentu, član nekoliko akademija. Devet puta je nominiran za Nobelovu nagradu. Autor je 40 izuma i više od 400 znanstvenih radova.

Ciamician

Giaocomo Luigi Ciamician

James Philip Bagian (1952., Philadelphia) je poznati znanstvenik-astronaut u području medicinsko-bioloških istraživanja. 13. ožuljka 1989. god. poletio je u svemir na letjelici “Discovery“ u okviru programa “Space Shuttle“, STS-29, a od 5. do 14. lipnja 1991. god. sudjelovao je u ekspediciji STS-40 na svemirskoj letjelici “Columbia“.

Bagian

James Philip Bagian

Raymond Vahan Damadian (1936., Melville, New York) je jedan od izumitelja magnetno-rezonantne tomografije. Predsjednik je znantvenoga saveza Massachusett, odlikovan je medaljom Kongresa SAD-a za vrijedan doprinos u razvoju medicine.

Damadian

Raymond Damadian

Ara Darzi/Terzjan (1960., Bagdad) je jedan od osnivača kirurškoga zahvata uz pomoć robota, vodeći je kirurg u svijetu u tom području. Godine 2002. za zasluge u medicini britanska kraljica mu je uručila tutulu počasnoga viteza Velike Britanije i na taj je način postao član Doma lordova. Od 2007. do 2009. god. bio je ministar zdravstva Velike Britanije. Od 2008. god. je počasni član Armenske akademije znanosti.

Dasrzi

Ara Darzi

Grigorij Garibjan (1924., Tbilisi - 1991., Jerevan) je poznati fizičar. Njegovi su radovi posvećeni kvantnoj elektrodinamici, astrofizici, svemirskim zrakama, a također prolazu naelektriziranih čestitca kroz tvar.

Garibjan

Grigorij Garibjan

Paris Geruni (1933., Jerevan - 2008., Jerevan) je poznati radiofizičar, radiotehničar i radioastronom. Kao autor teorijske radiofizike, Geruni je stvorio radiooptički teleskop koji nosi njegovo ime - “optički radio-teleskop Geruni”.

Geruni

Paris Geruni

Grigor Gurzadjan (1922., Bagdad - 2014., Jerevan) je poznati astrofizičar, jedan od osnivača teorije svemirske astronomije, konstruktor jednoga od svemirskih teleskopa. Bio je čan Međunarodnoga astronomskoga saveza.

Gurzadjan

Grigor Gurzadjan

Spiru Haret (1851., Iaşi - 1912., Bukurešt) je astronom i matematičar, osnivač teorije geometrijskih valova. Utemeljio je astronomski opservatorij u Bukureštu. U njegovu je čast nazvano ždrijelo (krater) na Mjesecu.

Haret

Spiru Haret

Varaztad Kazanjaian (1878., Erzincan - 1974., Belmont, Massachusetts) je jedan od osnivača bazičnih metoda plastične kirurgije lica. Postao je prvi znanstvenik koji je dobio znanstveni stupanj profesora plastične kirurgije Harvardske medicinske škole. Prvi je u SAD-u izdao knjige na temu plastične kirurgije. Autor je više od 700 znanstvenih radova.

Kazanjain

Varaztad Kazanjaian

Artjom Mikojan (1905., Sanahin - 1970., Moskva) je akademik, jedan od osnivača sovjetskoga mlaznoga zrakoplovstva, konstruktor zrakoplova MiG (kratica od prezimena Mikojan i Gurjevič).

Mikojan

Artjom Mikojan

Artur Bagdasarov

Pet, 6-12-2019, 04:26:59

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.