Crkveni stil hrvatskoga jezika?

U početku bijaše Riječ
i Riječ bijaše u Boga
i Riječ bijaše Bog.

Književni (standardni) jezik prati različite strane društvenoga života i dijeli se na funkcionalne stilove - vrste književnoga jezika koje imaju određenu osebujnost u porabi jezičnih sredstava. Funkcionalni stilovi ne čine zatvorene sustave, između stilova postoji široka uzajamna povezanost, utjecaj jednoga na druge.

U hrvatskoj jezikoslovnoj tradiciji, oblikovanoj pod utjecajem praškoga funkcionalizma, uobičajeno je da se govori o funkcionalnoj raslojenosti književnoga (standardnoga) jezika na funkcionalne stilove. Josip Silić u knjizi “Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika” (Zagreb, 2006.) i u različitim priručnicima navodi nekoliko funkcionalnih stilova hrvatskoga književnoga (standardnoga) jezika: administrativni (administrativno-poslovni), književnoumjetnički (beletristički), novinarsko-publicistički, razgovorni i znanstveni. Međutim, u Hrvatskoj već odavno postoji bogata duhovno-kulturna baština koja ima crkvenu čakavsku, kajkavsku i štokavsku književnost. Navest ćemo samo jedan primjer iz kajkavskoga molitvenika “Pobožne molitve, iz vnogih molitvenih knjig izebrane” koji je tiskan 1678. god. u Beču:

Molitva
za chifztochu.

ZAsgi ogniem Szuètoga Duha boke, i Szercze naſſe Goſzponne, da tebe ſzderſanem telom ſzluſimo, i z-chiſztèm ſzerczem vugodimo. Po Chriſtuſſu Coſzpodinu naſſem, Amen.

Molitva
za čistoču

Zažgi ognjem Svetoga Duha boke i serce naše Gospone, da tebe zderžanem telom služimo i s čistem sercem vugodimo. Po Kristušu Gospodinu našem. Amen.(Pobosne molitve, iz vnogeh molitveneh knyig izebrane, ... 2007. Župa Svetoga Vida Brdovec i Općina Brdovec. Brdovec, sv. 1., str. 536., sv. 2., str. 310.).

crkveni jezik 1

Crkva kao društvena institucija i duhovna (crkvena) književnost postoje već stoljećima, a također postoji i zaseban crkveni stil kao funkcionalna podvrsta hrvatskoga jezika koji prati područje crkveno-vjerske društvene djelatnosti i tijesno je povezana s vjerskim oblikom društvene svijesti. Postoji dakako i hrvatski crkveni jezik i crkveno nazivlje (v. npr. knjigu fra Petra Bašića „O hrvatskome crkvenome jeziku“ (Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.) kao podvrsta hrvatskoga književnoga (standardnoga) jezika, a funkcionalni stil ili podstil nije stručno ni obrađen pa izgleda kao da ga i nema. Razlog neuvrštavanju toga zasebnoga stila ili podstila među funkcionalne stilove hrvatskoga jezika i njegovoj stručnoj neobrađenosti povezan je djelomično s izvanjezikoslovnim čimbenicima prošle “komunističke” ideologije, poglavito druge Jugoslavje, i oslanjanjem u obradbi funkcionalnih stilova književnoga (standardnoga) jezika na tzv. socijalističku jezikoslovnu literaturu koja ga je većinom zanemarivala što posve ne opravdava neuvrštavanje ovoga stila ili podstila u kroatističku literaturu pri obradbi funkcionalnih stilova.

Kao i bilo koji drugi stil, crkveni stil ima svoje jezične značajke. U pravopisu kao značajke toga biranoga, visokoga stila susrećemo npr. u pisanju početnim velikim slovom Mati/Majka (u značenju Gospa), Crkva, Sveti itd.; u slovnici - glagolski oblici aorista i impefekta, npr. htjede, hoćaše/htijaše...; u skladnji - postpozicija pridjevnoga atributa, npr. majka Isusova, sin Božji, riječ Božja, Kralj nebeski i sl.; “zastarjele” riječi i izrazi, npr. iz crkvenoslavenskoga jezika - bdijenje, blagodat, blagoslivljati i druge. Evo nekoliko primjera: “Ona je dala Isusa nama, i kao Majka ona postiže za nas sve koristi” (poveznica, 5. travnja 2015.); “Bijaše to nuždan korak jer oni koji bijahu mrtvi...” (Pitali ste..., poveznica); “..., uz ostale duhovne blagodati,...” (poveznica, 15. siječnja 2014.). Prema jezičnim obilježima u mnogim crkvenim općilima ovisno o autoru, žanru, temi i rubrici nalazimo tekstove publicističkoga, crkvenoga i mješavinu publicističko-crkvenoga stila. Suvremeni crkveni stil u općilima (medijima) sliči publicističkomu, ali za razliku od njega rabi katkada počela “arhaiziranoga” jezika.

Crkveni stil je bogat žanrovima: molitva, propovijed, poslanica, duhovna pjesma... Žanrovski se odlikuju raznovrsni tipovi liturgijskih (biblijskih i nebiblijskih) tekstova, različiti svećenički (pozdravni, zahvalni, oproštajni, pogrebni) govori i teološka književnost. Nedvojbeno je da se u stilskoj i žanrovskoj osebujnosti razlikuje Biblija koja spaja u svojim tekstovima različite crte govornih žanrova crkvenoga stila. Navest ćemo nekoliko obrazaca (dakako ima i drugih) crkvenih žanrova:

Propovijed
(ulomak)

“Na uzburkanom moru naše povijesti, blaženu Djevicu Mariju nazivamo Zvijezdom mora. Ona, majka Riječi Božje i naša Majka, prva je od nas uznesena dušom i tijelom u nebo i postala svom putničkom narodu, znak utjehe i sigurnost nade. Njena uskrsna ostvarenost je i naša budućnost.” (Marin Barišić, Svetkovina Uznesenja blažene Djevice Marije - Velika Gospa. Euharistijsko slavlje - Sinj, 15. kolovoza 2011. (poveznica poveznica).

Nadbiskup Barisic

Mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski

Molitva

“Molitva Sv. Leopoldu za hrvatski narod
Gospodina Isuse Kriste, Ti si ljubio svoj narod, svoju zemlju, jezik i običaje svojih ljudskih predaka. Po Tvom je primjeru Sv. Leopolda, kapucin, služeći braći ljudima u drugoj zemlji, vjerno ljubio i svoj hrvatski narod.
I ja Te, zajedno sa Sv. Leopoldom Bogdanom, molim, da narod kojemu pripadam raste i napreduje u miru i slozi s drugim narodima, da kolijevke ne budu prazne, da se ognjišta ne ugase, da se svi prognani i izbjegli vrate svojim domovima, da za svakoga bude u domovini rada, kruha, pravde, mira i sreće, te da živimo i umiremo u Tvojoj milosti, pod zaštitom Majke Marije vjerni Velikom Zavjetu svojih pradjedova. Oče naš... Zdravo Marijo... Slava Otcu...” (poveznica).

Leopolod Mandic

Sv. Leopold Bogdan Mandić

Ispovijed
(ulomak)

“Bog, milosrdni Otac, pomirio je sa sobom svijet smrću i uskrsnućem svojega Sina, i izlio Duha Svetoga za otpuštenje grijeha. Neka ti po služenju Crkve On udijeli oproštenje i mir. I ja te odrješujem od grijeha tvojih u ime Oca i Sina + i Duha Svetoga.” (poveznica).

ispovijed

Adventska pjesma

Raduj se, grade Nazaret, u tebi niknu krasan cvijet.
O Nazaret, svim ljudma sretni vrt! Dođe nam iz tebe spas.

Preskromni cvijete anđelski, uresu pravi nebeski!
O Marijo, Majko preblaga, mati dobra budi nam.
(poveznica)

Vatican

Kao zaseban funkcionalni stil ili podstil hrvatskoga književnoga (standardnoga) jezika on ima u mnogočem posebnu ili sličnu vlastitu sustavnost koja se održava u njegovim govornim žanrovima: sadržajna strana, pristupačni (komunikativni) cilj, autorski lik, karakter primatelja, jezična sredstva i osebujnosti njihove organizacije. Liturgijski tekstovi, primjerice, za raliku od mnogih publicističkih u mnogočem su prožeti znakoslovnom (semiotičkom) arhitekturom. Dakako, treba i dalje istraživati sve žanrove i oblike crkvenih govora u kojima nalazi svoje utjelovljenje crkveni funkcionalni stil. U cjelini se sa stajališta jezičnoga ostvarivanja crkveni stil u žanrovima odlikuje spajanjem općih knjiških počela s crkveno-vjerskim i publicističkim, a također mu je svojstvena arhaičnost i emocionalno-ekspresivna, figurativna obojenost tekstova. Stručna neobradba ili neuvrštavanje crkvenooga stila među druge funkcionalne stilove stvara primjerice u pojedinih autora i lektora dvojbe, kako pisati Isusova majka/mati ili Isusova Majka/Mati, Anglikanska crkva ili Anglikanska Crkva ili koje npr. istoznačnice više odgovaraju nekomu tekstu u različitim svjetovnim i crkvenim općilima.

Kalez

I zaključno, riječ je samo o prijedlogu da se crkveni stil uvrsti među funkcionalne stilove hrvatskoga jezika, a o svakom se prijedlogu može i mora obrazloženo raspravljati jer on vodi ili može voditi k razvoju kroatistike kao znanosti. Prema našemu sudu, treba i dalje istraživati hrvatski jezik bogate crkvene čakavske, kajkavske i štokavske književnosti, razraditi jezične značajke crkvenoga stila i što žurnije ga prihvatiti kao zaseban funkcionalni stil hrvatskoga književnoga (standardnoga) jezika.

Artur Bagdasarov

Pon, 16-12-2019, 06:02:18

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.