Ani

Ani je porušeni srednjovjekovni armenski grad koji je smješten u turskoj provinciji Kars. Nalazi se na granici s Armenijom. U razdoblju od 961. do 1045. god. Ani je bio prijestolnica Anijskoga kraljevstva (Armenskoga kraljevstva Bagratida ili Bagratidske Armenije). Anijsku kraljevinu je osnovao "knez nad knezovima", kako ga je nazvala arapska dinastija Abasida, a zatim kralj Ašot I. Veliki iz armenske dinastije Bagratuni. Anijska kraljevina je postigla svoj najveći procvat na prijelazu iz 10. u 11. st. za vrijeme vladavine kralja Gagika I. (989. - 1020.). Kraljevstvo je prestalo postojati 1045. god. nakon gubitka prijestolnice Ani.

Grb grada

Grb grada

Ani1

Grad je smješten na trokutnoj uzvisini koja je oblikovana klancem rijeke Ahurjan i dolinom Bostalar. Ani se je zvao u predaji grad 1001 crkve i kroz njega je prolazilo nekoliko trgovinskih puteva, a njegove su vjerske zgrade, dvorci i fortifikacijske utvrde predstavljale izvrstan uzor idejama tehničke i umjetničke naravi u tom razdoblju. Godine 992. u Ani prelazi katolikosat Armenske apostolske crkve. U 10. st. grad Ani je imao 50 do 100 tisuća ljudi. Grad spominju prvi put u 5. st. armenski povjesničari Egiše (410. - 475.), autor knjige "O Vardanu i ratu armenskom" protiv Perzijanaca, i Lazar Parpeci (441./443. - 510./515.), autor knjige "Povijest Armenije". Opisuju grad kao kamsarakansku (Kamsarakan - armenski plemićki rod) neosvojivu tvrđavu na brijegu. Grad je dobio ime od naziva tvrđave i poganskoga naselja Ani-Kamah koje je bilo smješteno u karinskom području Daranagi. Grad je također poznat pod imenom Hnamk.

Ani2

Ani3

Ani4

Ani je bio izložen napadima bizantskih vojnih četa i opljačkan Turcima. Godine 1064. velika je vojska Seldžuka pod zapovjedništvom sultana Alp Arslana napala je glavni grad i nakon 25 dana opsade uništila ga je. Godine 1072. Seldžuci su ga prodali muslimanskoj kurdskoj dinastiji Šeddadida. Stanovništvo Anija je zatražilo pomoć od kršćanske Gruzije. Gruzijci su nekoliko puta zauzimali grad i svaki put su ga ponovno vraćali Kurdima. Godine 1199. vojska gruzijske kraljice Tamare je zaposjela grad i izgnala Šeddadide. Grad je prešao pod upravu vojskovođa Zakare i Ivane. Nova je dinastija dobila ime Zakarjani. Počeo je novi preporod grada: obnova fortifikacijskih građevina, crkava i drugih građanskih objekata. U 14. st. Ani zauzima mongolska dinastija Džalairida i Čobanida, a 1380. god. pada pod vlast mongolskoga vladara Timura (Tamerlana) (1336. - 1405.). Potom perzijska dinastija Sefevida vlada Anijom od 1510. do 1579. god., a nakon toga prelazi u ruke Osmanlija. Do 18. st. je bio posve napušten.

Ani5

Europski putnici u prvoj polovici 19. st. otvaraju Ani svijetu uz pomoć arheoloških nalaza i tiskovina. Godine 1878. Karsko područje, uključujući Ani, prelazi u ruke Ruskoga Carstva, a od 1892. do 1917. traju arheloški radovi koji su organizirani od strane Peterburgske akademije znanosti. Godine 1918. Osmanlijsko Carstvo prisvaja Kars, a 1921. god. potpisuje Karski sporazum između Armenske, Azerbajdžanske, Gruzijske SSR-a i Turske uz sudjelovanje Ruske Federacije. Suglasno tomu sporazumu gradovi Kars, Ardagan i planina Ararat pripadaju Turskoj. Suvremena Rupublika Armenija ne priznaje Karski dogovor iz 1921. god. Nekada veličanstveno mjesto, koje se je u vrijeme procvata moglo mjeriti s Carigradom i Kairom, danas je gomila ruševna na granici Turske i Armenije. Ali i sada Ani, iako je u reševinama, izaziva veliki zanos.

Artur Bagdasarov

Fotogalerija

ANi6

Ani7

Srednjovjekovne zidine

Ani8

Ruševine grada

Ani9

Katedrala sv. Djevice Marije, 989. - 1001., arhitekt Trdat

Ani10

Ruševine crkve sv. Grgura

Ani11

Ostatci mosta preko rijeke Ahurjan

Ani12

Crkva sv. Grgura

Ani13

Ruševine samostana sv. Hripsime

Ani14

Knježevski dvorac ili dvorac "Paron" u vidu šahovnice

Freske grada Ani

Ani15

Ani16

Ani17

ani18

ani19

Ani20

 

Videoprilog

Pon, 20-11-2017, 03:11:18

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0061_Medvednica.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).