Grigor Narekaci

Grigor Narekaci (oko 951. - 1003. ili 1011.) je armenski pjesnik, filozof, teolog, predstavnik ranoarmenskoga preporoda. Rodio se je u obitelji kneza Hosrova Andzevacija, teologa, mislioca, autora mnogih vjerskih djela. Nakon smrti žene Hozrov otac šalje svoje sinove Izaka, Ovanesa (Ivana) i maloljetnoga Grigora (Grgura) u samostan radi stjecanja znanja. Kasnije se je i sam Hozrov zaredio i postao biskup.

Gotovo cijeli svoj život Grigor je proveo u narekskom samostanu koji je imao bogatu knjižnicu u kojoj se je upoznao s djelima antičkih filozofa i crkvenih otaca. U samostanu je postao vardapet (vjeroučitelj, nastavnik). Predavao je u samostanskoj školi. Narekaci je jedan od najboljih autora tumačenja "Pjesma nad pjesmama" (977.) i mnogobrojnih pjesničkih djela. Pjesništvo Narekacija prožeto je biblijskim temama. Nastanak stvaralaštva Narekacija obuhvaća filozofiju novoplatonizma, a također djela Grgura Nisenskoga, Hipolita Rimskoga, Epifranije Salaminskoga, Origena, Grgura Nazijanskoga, Bazilija Velikoga i Ivana Antiohijskoga (Zlatoustoga).

Grigor Narekaci, rukopis iz 12. st.

U pjesničkom Narekacijevu stvaralaštvu ima nekoliko hvalospjeva i drugih djela: "Hvalospjev sv. apostolima", "Hvalospjev sv. križu", "Hvalospjev sv. Bogorodice", "Povijest aparanskoga križa", "Hvalospjev Jakovu, nizibijskomu biskupu", "Poslanica protiv tondraijske sljedbe". Najpoznatija mu je lirsko-mistična poema "Knjiga tužnih vjerskih pjesama" (1002.) ili „Pjesme žalopojke". Pjesnik tuži o svojoj nesavršenosti, duhovnoj slabosti, nemoćnosti i bespomoćnosti pred svjetovnom taštinom. Narekaci stalno ispovijeda grijehe i moli od Boga oprost ne samo za sebe nego i za sve ljude. U doslovnom smislu to su „pjesme žalopojke" ili "stihovi-tužaljke".

Unutarnja strana "Knjige tužnih pjesama", 1173.

Poema je prvi put tiskana 1673. god. u gradu Marseilleu. Prije toga se je širila u rukopisima. Najstariji sačuvani rukopis datira iz 12. st. Prevedena je na mnoge jezike. Nažalost, još uvijek nema prijevoda poeme "Knjiga tužnih pjesama" na hrvatski jezik. Godine 1985. skladatelj Alfred Šnitke (1934. - 1998.) napisao je "Koncert za mješoviti zbor u četiri dijela" na stihove Grigora Narekacija. U Buenos Airesu postoji Armenska katolička biskupija koja je nazvana u čast G. Nerekacija.

Minijatura iz "Knjige tužnih pjesama", 1173.

Artur Bagdasarov