Aragac, Kari i Amberd

Planina Aragac je najveća planina na teritoriju suvremene Armenije. Planina je lančasta oblika stošca s promjerom od oko 200 km, na njoj su četiri planinska vrha između kojih se nalazi vulkanski krater dubine 350 m i širine oko 2,5 km. Najviši je sjeverni vrh koji ima 4090 m.

Predaja glasi da su planine Ararat i Aragac bile sestre. Jednoć između njih iskrsnuo je prijepor koja je od njih najviša, najdraža, najljepša. Nakon njihovih bučnih prijepora, one su proklele jedna drugu, zaželjevši se zauvijek rastati. Osim toga jedna sestra ("Ararat") poželjela je drugoj da ona uvijek nosi bol u srcu i da njezine oči budu uvijek u suzama. A druga ("Aragac") poželjela je sestri da ona uvijek bude pokrivena snijegom i da se nitko na nju ne mogne popeti. Od tih se je vremena na planini Aragac pojavilo jezero prepunjeno suzama. Prema drugoj predaji vrh Aragaca je kruna kralja Ara Prekrasnoga.

Jezero Kari smješteno na planini Aragac nadmorske je visine 3200 m. Površina mu je 0.12 četvornih kilometara, a dubina 9 metara. Položaj jezera je vrlo lijep, s triju strana jezero je okruženo padinama južnoga brda i samo s jedne strane ima otvoreni prostor odakle se otvara prekrasan pogled na planinu Ararat.

Tvrđava Amberd

Srednjovjekovna tvrđava Amberd se nalazi na južnoj padini planine Aragac, na 2300 m nadmorske visine. Okružena je dubokim klancem. Odavde je i naziv koji se prevodi s armenskoga kao "tvrđava koja dopire do oblaka". Upravo je ova prirodna zaštita odgovarala "išhanima" (knezovima). Pretpostavlja se da je osnovana u 7. st. U 10. st. na mjestu stare tvrđave dinastija Bagratida gradi bedem, dvorac i parno kupalište, a knez Vagram sazidao je tu crkvu.

Tvrđava je bila dvokatna. U prizemlju su bile smještene skladišne prostorije, a na gornjim katovima - stambene prostorije. Tvrđava je imala vodovod, a također i spremnik vode. Kupalište se je sastajalo od nekoliko prostorija: soba za grijanje, svlačionica i kupaonica. U zidove su bile ugrađene cijevi za toplu i hladnu vodu. Pod podom kupališta pronađen je oskaćeni kostur grbavca - dvorske lude.

Tvrđava je sve do 14. st. štitila domaće stanovništvo od najezde Bizantinaca, Turaka Seldžuka, Mongola i dr. neprijatelja.

Artur Bagdasarov