Jezero Sevan

Čudo prirode - jezero Sevan (ili Gegamsko more) je jedan od najljepših kutaka svijeta. Voda je u njem čista i prozirna i prema predaji iz ovoga jezera vodu su pili i sami bogovi. Gledajući dugo u jezero katkada se gubi osjećaj orijentacije, gdje je nebo, a gdje jezero. Književnik je Maksim Gorki smatrao je Sevan komadićem plavoga neba koji je pao na zemlju.

Sevan1

Jezero Sevan je najveće slatkovodno jezero Armenije s nadmorskom visinom 1900 metara i jedno od najviših jezera na svijetu nakon Titikake u Južnoj Americi. Površina mu je 1200 četvornih kilometara, najveća je dubina 90 metra. Prosječna je temperatura vode ljeti 18 - 23 0C, a zimi jezero je djelomice pokriveno ledom. U ovom jezeru ima nekoliko vrsta riba: išhan i geharkuni (vrste sevanske pastrve), babuška, sig i dr.

Prema jednoj inačici, naziv Sevan potječe iz urartske riječi suinija ili copnija što znači 'jezero' ili ' spremnik vode'.

Samostan Sevanavank

U sjeverozapadnom dijelu jezera, na poluotoku Sevan, nalazi se samostan Sevanavank. Ovdje je prema predaji bio poganski hram koji je srušio 305. god. sv. Grgur Prosvjetitelj i umjesto njega podigao je drveni križ kao simbol pobjede kršćanstva. Koncem 7. st. na ondanji tada još otok dolazi nekoliko redovnika koji tu grade isprva ćelije i kapelicu, a zatim i tri crkve. Samostan je utemeljila 874. god. kći kralja Ašota Bagratunija, žena sjunikskoga kneza Vsaka - kneginja Mariam.

Sevan3

U samostanu su tri crkve: crkva svetih Apostola, crkava sv. Bogorodice i sv. Uzašašća. Godine 924. tu se je odigrala Sevanska bitka s Arapima pod zapovjedništvom kralja Ašota. U toj bitci osim armenskih postrojba sudjelovali su i samostanski redovnici. Za svoju ustrajnost i nepokolebljivost Ašot je dobio nadimak Željezni. Arapski kalif prisiljen je bio priznati Ašota Željeznoga gospodarom Armenije.

Sevan 4

U samostanu postoji sjemenište koje nije uvijek otvoreno za javnost. U dvorištu sjemeništa podignut je spomenik njegovu osnivaču katolikosu Vazgenu I. U južnom dijelu sjemeništa sačuvani su ostatci utvrde iz 10. - 11. st.

Artur Bagdasarov

Ned, 31-05-2020, 06:07:18

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.