Sogomon Sogomonjan Komitas

Komitas (pravo ime i prezime Sogomon Sogomonjan) je armenski skladatelj, glazbenik, pjevač, ravnatelj pjevačkih zborova, osnivač armenske etnomuzikologije.

Sogomon Sogomonjan se je rodio 26. rujna 1869. god. u gradu Kütahya Osmanlijskoga Carstva. Otac Gevork je bio postolar, a majka - tkalja sagova. Majku je izgubio kada mu je bilo oko godinu dana. Odgajala ga je baka.

Osnovnu školu pohađao je u svojem gradu, a nakon završetka otac ga šalje u Bursu da nastavi školovanje. Srednju školu nije završio, vrativši se doma gdje mu umire i otac. Bilo mu je tada samo jedanaest godina. Ljudi su ga često viđali kako šeta gradom, spava na hladnim mjestima pa i kako divno pjeva. Zvali su ga često "maleni skitnički pjevač".

Godine 1881. armenski svećenik G. Dercakjan obraća pozornost na sirotna dječaka koji lijepo pjeva i uzima ga sa sobom u bogoslovno sjemenište u Ečmijadzin. Godine 1893. god. Sogomon završava bogoslovno sjemenište "Gevorgjan" (Ečmijadzin), zaredivši se u svećenika i dobivši ime Komitas, ime nekadanjega katolikosa, poznatoga pjesnika iz 7. st. U sjemeništu Komitasa imenuju nastavnikom glazbe. Tamo stvara crkveni zbor, orkestar narodnih glazbala, obrađuje narodne pjesme i počinje istraživati armensku duhovnu glazbu.

KOmitas2

Nakon dvije godine putuje u Tiflis (tadanji glavni grad Gruzije) da nastavi glazbeno obrazovanje, a zatim, uz financijsku pomoć bogatoga naftaša i darovatelja Aleksandra Mantaševa, putuje u Berlin, u privatni konzervatorij profesora Richarda Schmida.

Istodobno na Sveušilištu u Berlinu polazi tečajeve iz filozofije, estetike, opće povijesti i glazbene povijesti. U Berlinu održava predavanje u kojem uspoređuje armensku crkvenu i narodnu glazbu s turskom, arapskom i kurdskom. U rujnu 1899. god. Komitas se vraća u Ečmijadzin i odmah nakon povratka počinje razvijati aktivnu glazbenu djelatnost.

Stvara mali orkestar, putuje diljem Armenije, skupljajući tisuće armenskih, turskih, kurdskih i perzijskih pjesama. Istražuje armenske narodne i crkvene melodije, radi na dešefriranju hazova (haz - stari armenski znak za pisanje nota) i na teoriji glasova, nastavlja svoj trud na operi "Anuš" koju, nažalost, nije završio. Komitas održava koncerte u Turskoj, Švicarskoj, Italiji, Francuskoj, Egiptu. Nakon učestalih nesuglasica s pojedinim crkvenim djelatnicima Komitas piše pismo katolikosu i napušta Ečmijadzin.

Komitas3

Godine 1910. Komitas stiže u Carigrad u kojem organizira mješoviti zbor "Gusan" od 300 ljudi i nastavlja svoju pedagošku djelatnost. Osobitu pozornost Komitas posvećuje duhovnim djelima, napisavši remek-djelo "Patarag" ("Liturgija") za muški zbor.

U Parizu na konferenciji Muđunarodne glazbne udruge Komitas održava predavanje na temu "Armenska narodna glazba" i "O starom i novom notnom zapisu armenske duhovne glazbe". U glazbenom Komitasovu stvaralaštvu jesu romance na stihove njemačkih pjesnika, folklorne i gradske pjesme i minijature za klavir ("Materinski jezik, materinski dijalekt", "Antuni" ("pjesma skitnice"), Kagavik ("Jarebica"), "Junaci Sipana", pojedine zborne skladbe ("Anuš", "Šteta uljudnosti", "David Sasunski", "Vardan").

U doba Prvoga svjetskoga rata mladoturska vlada je počela ostvarivati monstruozni plan genocida prema dijelu armenskoga, asirskoga i grčkoga naroda u Turskoj. U travnju 1915. god. mladoturci uhićuju Komitasa zajedno s drugim armenskim intelektualcima koji su tada predstavljali gotovo svu armensku viskoobrazovnu elitu u Turskoj. Komitasa zajedno s drugim intelektualcima deportiraju duboko u unutrašnjost turske Anadolije gdje je postao svjedok okrutnoga pokolja svojih prijatelja i armenskoga stanovništva.

Nakon određenoga vremena uz pomoć utjecajnih osoba Komitas se vraća u Carigrad, ali je prije toga proživio strašne događaje koji su mu uvijek bili pred očima i ostali zauvijek u njegovoj duši. Njegovo psihičko stanje zbog proživljenoga stalno se pogoršava pa ga prijatelji smještaju u bolnicu u Carigradu, a zatim prevoze u Pariz. Genocid nad Armencima u onodobnoj Turskoj ostavio je na Komitasa neizbrisive posljedice onoga što je vidio i proživio tijekom genocida te je posljednjih deset godina života proveo u umobolnici Villejuif blizu Pariza. Komitas je preminuo 22. listopada 1935. god.

Komitas5

Godine 1936. posmrtni ostatci Komitasa premješteni su u glavni grad Armenije Jerevan. U čast Komitasa nazvani su Jerevanski državni konzervatorij, trg grada Ečmijadzina, bulevar u Jerevanu, kvartet "Komitas" koji je 2012. god. gostovao u Dubrovniku, a planira se također ove godine otvoriti i muzej Komitasa u Jerevanu. U Kneževu dvoru u Dubrovniku 6. rujna 2014. god., prigodom 100. obljetnice genocida nad Armencima i 145. obljetnice rođenja Komitasa, održan je humanitarni koncert za pomoć kršćanima Sirije i Iraka. Humanitarni koncert su organizirali Društvo prijatelja dubrovačke starine i Caritas Dubrovačke biskupije.

Komitas je velika i tragična pojava armenske nacionalne kulture. On je utemeljitelj armenske glazbene etnomuzikologije kojoj je dao neprocjenjiv doprinos. Skupio je bogatu folklornu antologiju armenske seljačke i starogusanske pjesme (umjetnost narodnih pjevača). "Etnoglazbeni zbornik" Komitasa uključuje 255 zapisa, to je bogata antalogija armenskih seoskih pjesama. Kajdanke Komitasa sadržavaju više od 200 napjeva. Znatna je i njegova pedagoška djelatnost u akademiji Ečmijadzina, rad s crkvenim zborovima. Njegova Liturgija ("Patarag") jest vrhunska tvorevina nacionalne glazbene kulture. Povijest ne usporava svoje korake i suvremena armenska glazba se napaja od razgranatih korijena višestoljetne kulturne baštine.

Artur Bagdasarov

VIDEOPRILOG

 

Sri, 15-07-2020, 19:10:59

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.