O novom hrvatskom pravopisu (2)

 Institutska rasprava

Dana 14. travnja 2013. god. u Hrvatskom državnom arhivu predstavljena je radna inačica teksta Hrvatskoga pravopisa. Tekst pravopisnih pravila moglo se je preuzeti na mrežnim institutskim stranicama www.pravopis.hr. Predstavljanjem radne inačice teksta bila je otvorena jednomjesečna javna rasprava koja je trajala od 15. travnja do 15. svibnja i u koju su se mogli uključiti svi predstavnici hrvatske jezične zajednice.

RaspravaPravopisna družina Hrvatskoga pravopisa IHJJ vjerojatno je očekivala da će se u raspravu uključiti strukovnjaci i sve znanstvene, obrazovne, kulturne i medijske ustanove kao i ostala zainteresirana javnost, ali nije došlo do odziva ponajprije od strane struke, tj. ustanova bitnih za rad s hrvatskim jezikom.Prema riječima Uredničkoga vijeća i pojedinih glasila, radna inačica pravopisa odaslana je na više od dvjesta adresa jezikoslovaca, profesora hrvatskoga jezika i drugih filoloških skupina, znanstvenih, istraživačkih i strukovnih ustanova i udruga te kulturnih i vjerskih institucija. Institut je primio 400-ak prijedloga, komentara, savjeta od 30-ak jezikoslovaca, 50-ak strukovnjaka različitih profila i brojnih "običnih" govornika hrvatskoga jezika, a internetsko izdanje pravopisa posjetilo je oko 20.000 ljudi.

Pravopisna družina Hrvatskoga pravopisa IHJJ vjerojatno je očekivala da će se u raspravu uključiti strukovnjaci i sve znanstvene, obrazovne, kulturne i medijske ustanove kao i ostala zainteresirana javnost, ali nije došlo do odziva ponajprije od strane struke, tj. ustanova bitnih za rad s hrvatskim jezikom.

U raspravi sa svojim strukovnim ili javnim mnijenjem nisu, nažalost, sudjelovali kroatistički odjeli i kulturne institucije kao što su: Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zadru, Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Odsjek za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Osijeku, Odsjek za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Juraj Dobrila u Puli, Odjel za kroatologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko filološko društvo, Društvo hrvatskih književnika, Hrvatsko društvo pisaca, Hrvatsko novinarsko društvo, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja, Leksikografski zavod Miroslav Krleža...

Kolo2Institutski pravopis nije prošao put znanstvene ocjene od strane većine znanstvenih ustanova i kulturnih udruga. Na veliku žalost, većina istraživačkih, strukovnih i kulturnih ustanova odazvala se je šutnjom na institutsku zamolbu da sudjeluju u javnoj raspravi, a one malobrojne ustanove i udruge kao što su: Razred za filološke znanosti HAZU, Predsjedništvo Matice hrvatske, Društvo profesora hrvatskoga jezika, Hrvatsko kulturno vijeće, koje su sudjelovale ili odazvale se raspravi, dale su pravopisu negativnu ocjenu ili ukore.

Radna inačica pravopisa izazvala je oštru kritiku od strane Razreda za filološke znanosti HAZU-a i Matice hrvatske. Prema izjavi Razreda za filološke znanosti HAZU-a od 23. travnja 2013. god. radna inačica pravopisa unosi "novi nemir i nestabilnost u jezična pitanja", a prema izjavi Predsjedništva Matice hrvatske od 7. svibnja 2013. god. ističe da je inačica pravopisa za javnu raspravu IHJJ-a "po svojem opsegu, po iscrpnosti opisane i propisane pravopisne građe, po objašnjenjima temeljnih pravopisnih pojmova, po sadržanim primjerima znatno ispod razine bilo kojeg od postojećih pravopisnih priručnika." [1]

OcjeneUredničko vijeće i autori Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a uz pomoć protuizjava na svojim mrežnim stranicama nisu prihvatili niječne ocjene Razreda za filološke znanosti HAZU-a i MH-a. Pokušaj da se pronađe kompromis i dobije pozitivno mišljenje o institutskom pravopisu na sjednici Razreda za filološke znanosti HAZU-a, održanoj 20. svibnja 2013. god., između Razreda i Uredničkoga vijeća Hrvatskoga pravopisa nije urodio plodom. Razred HAZU-a iznio je na sjednici pisani prijedlog u osam točaka te zatražio od Instituta da ga prihvati. Znanstveno vijeće IHJJ-a djelomično je prihvatilo opaske akademika.Uredničko vijeće i autori Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a uz pomoć protuizjava na svojim mrežnim stranicama nisu prihvatili niječne ocjene Razreda za filološke znanosti HAZU-a i MH-a. [2], [3] Pokušaj da se pronađe kompromis i dobije pozitivno mišljenje o institutskom pravopisu na sjednici Razreda za filološke znanosti HAZU-a, održanoj 20. svibnja 2013. god., između Razreda i Uredničkoga vijeća Hrvatskoga pravopisa nije urodio plodom. Razred HAZU-a iznio je na sjednici pisani prijedlog u osam točaka te zatražio od Instituta da ga prihvati. Znanstveno vijeće IHJJ-a djelomično je prihvatilo opaske akademika.

Jozic JovanovicIz rasprava na službenim institutskim stranicama navest ćemo primjerice mišljenje Društva profesora hrvatskoga jezika i uredništva Glasa Koncila: "2. Društvo profesora hrvatskoga jezika nije se izjasnilo oko pravopisnih prijepora, ali je podržalo odluke Vijeća za normu hrvatskoga književnoga jezika. Sve je zaključke Vijeća objavilo u službenomu glasilu i vebnoj stranici Društva." [4] i "Kako je u današnje vrijeme u Hrvatskoj u uporabi više pravopisa, zaključili smo da nam najviše odgovara Hrvatski pravopis Matice hrvatske čiji su autori L. Badurina, I. Marković i K. Mićanović." [5]

Radna inačica pravopisa bila je postavljena na mrežnoj službenoj stranici Instituta uz poziv i "običnim" govornicama hrvatskoga jezika da sudjeluju u strukovnoj raspravi i daju svoje komentare na pravopisna rješenja. Po pravilu građani bez jezikoslovne kompetencije ne rješavaju temeljna pitanja jezično-pravopisne norme jer bi onda svatko mogao davati savjete struci. Nestrukovnjaci se ne trebaju miješati u znanstvene rasprave i to je prirodno i normalno.

Naravno da običan govornik ima pravo sudjelovati u raspravi i davati svoje savjete, ali nitko to posebno ne naglašava. Negativne posljedice sudjelovanja govornika bez jezikoslovne kompetencije, kad čitamo Rasprave, odmah izbiju na površinu jer u raspravu od 400-tak različitih prijedloga, primjedaba i komentara uključene su obične čestitke, zahvalnice, pjesmice, zamolbe pa i čak uvrede. U uključenju "običnih" ljudi u općenarodnu raspravu zaboravljamo narodnu izreku - Koliko ljudi, toliko ćudi.

Posljedci jednomjesečne javne rasprave o novom hrvatskom pravopisu IHJJ, zaključene 15. svibnja 2013. god., upozoravaju ne samo na razumijevanje nego i na neslogu i određen stupanj nerazumijevanja strukovnih i javnih institucija za predložena rješenja, a zaprimljene primjedbe i savjete - na pojedine promašaje i nedovršenost institutskoga pravopisa.

Pravopis za škole

Znanstveno vijeće Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje na izvanrednoj sjednici 4. lipnja 2013. god. usvojilo je pravopisna pravila, a na mrežnoj stranici objavljeno je 27. lipnja 2013. god. Odluka prema javnim općilima o novom pravopisu nije usvojena jednoglasno: u tajnom glasovanju 19 članova bilo je za novi pravopis, dva su člana bila protiv, a dva su ostala suzdržana. MZOS je odobrilo sufinanciranje Hrvatskoga Kolo3pravopisa za 2013. godinu. Novčana potpora institutskomu pravopisu iznosila je 200.000 kuna. [6]

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Željko Jovanović 31. srpnja 2013. god. Hrvatskomu pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dao je preporuku za porabu u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske. U obrazloženju Ministarstva navodi se da je Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje napisalo 14 znanstvenika Instituta na čelu s dr. sc. Željkom Jozićem, ravnateljem Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a stručno su ga ocijenili doc. dr. sc. Marko Alerić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ante Bežen s Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivan Zoričić, umirovljeni profesor Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Puli, dr. sc. Marijana Horvat, znanstvena savjetnica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te dr. sc. Ankica Čilaš Šimpraga, viša znanstvena suradnica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

U preporuci se također navodi: "Donošenjem ove preporuke prestaje važiti preporuka Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za uporabu Kolo4Hrvatskoga školskog pravopisa u osnovnim i srednjim školama (...) od 16. veljače 2005. godine." [7] Tom ministrovom preporukom Hrvatski pravopis IHJJ-a zamjenjuje Babić-Ham-Mogušev školski pravopis iz 2005. god. Usput budi rečeno da je u mnogim zemljama zabranjeno da ocjenjivači knjiga budu djelatnici domicilne znanstvene ustanove koja je izdavač jer se može raditi o zainteresiranim osobama, dakle o sukobu interesa.

Dopuštenje za školsku porabu Ministarstva kulture i prosvjete RH-a prije toga imao je Hrvatski pravopis S. Babića, B. Finke i M. Moguša (18. travnja 1994.), a preporuku za školsku porabu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH-a imao je Hrvatski školski pravopis Stjepana Babića, Sande Ham i Milana Moguša (16. veljače 2005.) koji je usklađen s pojedinim pravopisnim zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika.

Na osnovi pojedinih pravopisnih odluka Vijeća za normu i navedenih službenih pravopisa, napisan je niz školskih priručnika i publikacija koji su izdani i u IHJJ-u. Svaki novi pravopis u određenoj mjeri može narušiti uravnoteženost pravopisnih tradicija što može niječno odraziti na etnolingvokulturu.

Tiskano izdanje Hrvatskoga pravopisa bilo je po prvi put predstavljeno na V. simpoziju učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika koji se je održavao od 14. do 16. studenoga 2013. god. u Vodicama u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.

Općila o pravopisu

Općila (mediji) su tijekom rasprave i nakon tiskanja pravopisa izrazila kako pozitivno, tako i negativno mnijenje o predstavljenom pravopisu. Pojedini su novinari u početku rasprave pisali jedno, a nakon kratkoga vremena sasvim drugo. O novom pothvatu pisanja i tiskanja novoga pravopisa pozitivno su pisali Večernji list, Jutarnji list, Novi list, portal bernays.hr i pojedini druge, a negativno u pojedinim člancima i subesjedama - Hrvatsko slovo, Glas Koncila, Hrvatski tjednik, Vijenac i neovisni portali hkv.hr, hkz-kkv.ch i pojedini druge.

Neka su pak općila s oduševljenjem pisala da se radi o "besplatnom", "neautorskom", "jedinstvenom", 'konačnom", "povijesnom", "pomirbenom", a u budućnosti o "obvezujućem" i "općeprihvaćenom" pravopisu koji će zaustaviti "kaotično stanje pravopisanja" i "pravopisno nejedinstvo". Želje novinara, njihovih subesjednika ili pravopisaca ne podudaraju se uvijek s praksom. Posvuda se je pisalo da nitko ne će na pravopisu zarađivati.

ŠkoleInstitutski pravopis postao je obvezujući samo za osnovne i srednje škole kojima je nadležno Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta, zamijenivši svojega prethodnika ponajprije Hrvatski školski pravopis S. Babića, S. Ham i M. Moguša. U praksi glasila i administracija ostali su pri svojem: pristaše Babić-Ham-Finka-Moguševa pravopisa rabe upravo taj pravopis, pristaše Matična pravopisa - Matičin pravopis, Instituta - institutski pravopis.U stvarnosti je ispalo nešto sasvim drugo, još na nezavršenoj radnoj inačici pravopisa počeli su zarađivati, a sada na tiskanom izdanju zarađuje upravo i ta novina koja ga je i promicala. Pravopis je autorski, a autore navodi na svojm službenim stranicama i u tiskanom izdanju sam Institut: Matea Birtić, Goranka Blagus Bartolec, Jurica Budja, Lana Hudeček, Željko Jozić, Barbara Kovačević, Kristian Lewis, Ivana Matas Ivanković, Milica Mihaljević, Alen Milković, Irena Miloš, Ermina Ramadanović, Tomislav Stojanov, Kristina Štrkalj Despot.

Institutski pravopis postao je obvezujući samo za osnovne i srednje škole kojima je nadležno Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta, zamijenivši svojega prethodnika ponajprije Hrvatski školski pravopis S. Babića, S. Ham i M. Moguša. U praksi glasila i administracija ostali su pri svojem: pristaše Babić-Ham-Finka-Moguševa pravopisa rabe upravo taj pravopis, pristaše Matična pravopisa - Matičin pravopis, Instituta - institutski pravopis.

Na veliku žalost moramo priznati da nije došlo do pravopisne pomirbe i pravopisnoga jedinstva među subjektima jezične politike, a pravopis je i dalje ostao jabuka razdora u hrvatskoj lingvokulturnoj zajednici jer je stvoren u žurbi i bez potrebnoga sporazuma. Rasprava radne inačice pravopisa pokazala je, sudeći po svem, da će, primjerice, Vijenac, Kolo ili Glas Koncila rabiti i dalje u svojem pisanju članaka oblike zadaci, podaci ..., tj. Hrvatski pravopis Matice hrvatske čiji su autori L. Badurina, I. Marković, K. Mićanović.

Danas Institutski pravopis ne podupiru ni dio medija koji su ga slavili, ni sama administracija MZOS-a, pa se postavlja upit koja je bila zapravo prava svrha objavljivanja toga pravopisa osim dolaska jednoga službenoga u školama na mjesto drugoga službenoga u školama? Navest ćemo nekoliko primjera nepoštivanja preporučenih norma u tom pravopisu: "Nakon što smo se upoznali sa svim tim impresivnim podacima..."; "Što se tiče znanstveno-istraživačkog projekta koji rade u suradnji s Medicinskim fakultetom i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, analizirani su podaci..."; "Sudeći prema statističkim podacima, ..."; "Dodatni podaci... Poslovi i zadaci... Podaci o plaći..." [8], [9], [10] Cilj i zadaće - "konačno razriješiti hrvatski pravopisni čvor, zaustaviti nesređeno ili kaotično stanje u pravopisanju, potaknuti dijalog, postići jedinstven strukovni dogovor i na koncu konca stvoriti jedinstven općeprihvatljiv pravopis" nisu postignuti.

Artur Bagdasarov
Kolo, god. XXIII., br., 6, Zagreb 2013., str. 135-151.

[1] Izjava Matice hrvatske o hrvatskome pravopisu, Zagreb, 7. svibnja 2013., poveznica
[2] Izjava Uredničkoga vijeća i autora Hrvatskoga pravopisa, poveznica
[3] Uredništvo i autori Hrvatskoga pravopisa u povodu Izjave Predsjedništva Matice hrvatske od 7. svibnja 2013., poveznica
[4] Mišljenje o Hrvatskomu pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Društvo profesora hrvatskoga jezika, poveznica
[5] Primjedbe uz inačicu Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Glas Koncila, poveznica
[6] Znanstvene knjige i visokoškolski udžbenici odobreni za 2013. godinu koji će se sufinancirati u 2013. godini, poveznica
[7] Preporuka Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta od 31. srpnja 2013., poveznica
[8] Pleše, Mladen: Čudo u Abu Dhabiju, Hrvatski liječnik direktor je najskuplje bolnice na svijetu, Jutarnji list, Zagreb, 21. prosinca 2013., poveznica
[9] Podgornik, Branko; Napori Vlade za spas gospodarstva otišli u vjetar, Novi list, Rijeka, 28. prosinca 2013.; Dodatni podatci uz oglas, Podgornik, Branko; Napori Vlade za spas gospodarstva otišli u vjetar, Novi list, Rijeka, 28. prosinca 2013.; Dodatni podatci uz oglas, poveznica
[10] Vuković, Slavica: Alarmantni podaci: Tumor je ubio 30.000 branitelja, Večernji list, Zagreb, 10. prosinca 2013., poveznica

 

 

 

Uto, 23-10-2018, 14:53:46

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

HT: Kolumna Z. Hodaka

Hrvatski tjednikOd četvrtka u prodaji

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).