Pravopisni i jezični zakoni u Rusiji

Institut za ruski jezik V. V. Vinogradova pri Ruskoj akademiji znanosti (rus. RAN - Rossijskaja akademija nauk) u Moskvi jest vodeća državna središnjica znanstvenih istraživanja ruskoga jezika u Rusiji i u inozemstvu. Osnovan je 1944. god.

Ins

Institut za ruski jezik V. V. Vinogradova

Ravnatelj Instituta je doktor filoloških znanosti, akademik RAN-a Aleksandar Mihajlovič Moldovan. Temeljna djelatnost Instituta odvija se unutar ustrojbenih isnstitutskih jedinica u sklopu različitih znanstvenoistraživačkih projekata.

MOldovan

Ravnatelj Instituta A. M. Moldovan

Institut ima 11 odjela: Odjel za slovnicu i rječoslovlje (gramatiku i leksikologiju); Odjel za narječoslovlje (dijalektologiju) i jezikoslovni zemljopis; Odjel za staroruski jezik; Odjel za povijesno rječnikoslovlje (leksikografiju); Odjel za kulturu ruskoga govora; Odjel za izvoroslovlje i povijest ruskoga književnoga jezika; Odjel za korpusno jezikoslovlje i pjesništvoslovlje (poetiku); Odjel za suvremeni ruski jezik; Odjel za zvukoslovlje (fonetiku); Odjel za pokusno rječnikoslovlje (eksperimentalnu leksikografiju); Odjel za korjenoslovlje i imenoslovlje (etimologiju i onomastiku), te Odsjek za teorijsko značboslovlje (Sektor za teorijsku semantiku) i Nazivoslovni centar (Terminološki centar).

Institut ocjenjuje govorne inovacije s motrišta normativnosti i kodifikacije norma ruskoga književnoga jezika u normativnim rječnicima, slovnicama (gramatikama), priručnicima iz kulture govora. Osnovni smjerovi rada Instituta su:

- slovnični (gramatički) i leksički ustroj suvremenoga ruskoga jezika; stvaranje temeljnih rječnika; slovnica i jezikoslovnih korpusa, proučavanje društvenih i pragmatičkih aspekata funkcioniranja ruskoga jezika;
- povijest i dijalektologija ruskoga jezika, stvaranje povijesnih rječnika, slovnica i dijalektnih atlasa; akademskih izdanja ruskih pisanih spomenika.

Teme znanstvenoistraživačkih radova Instituta su: 1. Istraživanje slovničnoga i leksičkoga stroja ruskoga jezika i njegova razvoja; 2. Ruska suvremena i povijesna leksikografija; 3. Društveni i pragmatički aspekti (poraboslovna stajališta) funkcioniranja ruskoga jezika; problemi norma; 4. Književni jezik i dijalekti u njihovu suvremenom stanju i povijesti; 5. Ruski jezik u slavenskom jezičnom i povijesnokulturnom surječju (kontekstu); 6. Jezik lijepe književnosti i jezikoslovna poetika.

Posljedci znanstvenoistraživačke djelatnosti su: rječnici, monografije, računalni fondovi i baza podataka, najveća fonoteka zvučnoga ruskoga govora u svim njezinim podvrstama od početka 20. stoljeća do sadašnjice, višemilijunske rječničke kartoteke tekstova staroruske pismenosti od 11. do 17. st., a također jedinstvena građa svih dijalekata Rusije.

Institut izdaje međunarodni znanstveni časopis "Russkij jazyk v naučnom osvješčeniji", znanstveno-popularni časopis Russkaja reč', a zajedno s Uraljskim državnim sveučilištem - "Voprosy onomastiki". U Institutu postoje jezikoslovne škole akademika Ju. D. Apresjana, akademika M. L. Gasparova i akademkinje N. Ju. Švedove. Postoje i postdiplomski studiji. Institut razrađuje inovacijske projekte kao na primjer stvaranje Nacionalnoga korpusa ruskoga jezika. U Institutu djeluje Informacijska služba za ruski jezik koja daje besplatne jezične savjete što se tiče norma i pravila ruskoga jezika (poveznica).

Pravopisno povjerenstvo

Pri Institutu za ruski jezik Ruske akademije znanosti od 1998. godine stalno djeluje Pravopisno povjerenstvo RAN-a (poveznica). Povjerenstvo je sastavljeno od predstavnika većine ustanova bitnih za rad s ruskim pravopisom: Institut za ruski jezik RAN-a; Institut za lingvističko istraživanje RAN-a u Sankt Peterburgu; Filološki fakultet Moskovskoga državnoga sveučilišta; Sibirsko federalno sveučilište u Krasnojarsku; Filološki fakultet Moskovskoga pedagoškoga državnoga sveučilišta; Fakultet za filologiju i umjetnost Sveučilišta u Sankt Peterburgu; Institut za slavjanovedenije i balkanistiku RAN-a, Institut za ruski jezik A. S. Puškina; Institut za lingvistiku Ruskoga državnoga humanitarnoga sveučilišta; Rusko državno sveučilište Družbe naroda; Služba za ruski jezik u Sankt Peterburgu; Moskovski institut za otvoreno obrazovanje; Filološki fakultet Sveučilišta u Omsku; Naklada AST; Novinarski fakultet Moskovskoga državnoga sveučilišta; Institut za jezikoslovlje RAN-a.

U sastav Povjerenstva ulaze 34 predstavnika od kojih 2 akademika (A. A. Zaliznjak, V. G. Kostomarov), 27 doktora filoloških znanosti, 2 školska učitelja, 1 pročelnica metodičkoga laboratorija, 1 voditelj Službe za ruski jezik i 1 znanstvena savjetnica naklade. Predsjednik Povjerenstva od konca 2000. god. je V. V. Lopatin, doktor filoloških znanosti, profesor, viši znanstveni suradnik Instituta.

Lopatin

Predsjednik Pravopisnoga povjerenstva V. V. Lopatin

Osnovna zadaća Povjerenstva jest priprema zbornika pravopisnih pravila koja je trebalo promijeniti Pravila ruske ortografije i razgodaka iz 1956. god.. Godine 1991. objavljeno je 29. ispravljeno i dopunjeno izdanje Ortografskoga rječnika ruskoga jezika, a u 1999. god. Ruski ortografski rječnik koji sadrži 160 tisuća rječničkih jedinica. 2000. god. objavljen je Zbornik pravila ruskoga pravopisanja. Ortografija. Razgodci, a 2005. god. - Ruski ortografski rječnik koji sadrži 180 tisuća rječničkih jedinica. Godine 2006. bio je objavljen priručnik Pravila ruske ortografije i razgodaka (Pravila russkoj orfografii i punktuacii: Poln'j akademičeskij spravočnik, Moskva, 2006.) u redakciji profesora V. V. Lopatina koji je bio predložen strukovnjacima (stručnjacima) za raspravu.

pravopis

Ruski pravopis

Normativni rječnik je odobrilo Pravopisno povjerenstvo RAN-a u razliku od Pravila ruskoga pravopisa koja moraju imati potvrdu Vlade Ruske Federacije. Vijeće za ruski jezik pri Vladi Ruske Federacije 2002. god. odgodilo je uvođenje novih pravopisnih pravila na neodređeno vrijeme. Dakle, pitanje pojedinih promjena u ruskom pravopisanju nije do konca još riješeno. Članovi Povjerenstva i sada održavaju sjednice o aktualnim pitanjima ruskoga pravopisanja, objavljuju knjige i članke, sudjeluju na konferencijama i provode savjetovanja (konzultacije).

Jezični zakoni

U Rusiji su sada na snazi dva zakona o jeziku: prvi, s nazivom O jezicima naroda Ruske Federacije koji je prihvaćen još 25. listopada 1991. god. (№ 1807-I), i drugi federalni zakon O državnom jeziku Ruske Federacije, donesen 1. lipnja 2005. god. (№ 53-F3). U Zakonu se, uz ostalo, piše:"1. U skladu s Ustavom Ruske Federacije džavni jezik Ruske Federacije na cijelom teritoriju jest ruski jezik" i "3. Postupak utvđivanja norma suvremenoga ruskoga književnoga jezika pri njegovoj uporabi kao državnoga jezika Ruske Federacije te ruska pravopisna i interpunkcijska pravila određuje Vlada Ruske Federacije" (čl. 1.).

Osim toga, Vlada Ruske Federacije je na sjednici održanoj 23. studenoga 2006. god. usvojila odluku O postupku utvrđivanja normi suvremenoga ruskoga književnoga jezika pri njegovoj uporabi kao državnoga jezika Ruske Federacije te ruska pravopisna i interpunkcijska pravila, a Ministarstvo obrazovanja i znanosti sa svoje strane odredilo je strukovnu raščlambu slovnica (gramatika), rječnika i priručnika koji sadržavaju norme suvremenoga ruskoga književnoga jezika. Nakon provedbe raščlambe, u kojoj su sudjelovale Ruska akademija znanosti, Ruska akademija obrazovanja, visokoškolske ustanove i druge strukovne institucije, Ministarstvo je odredilo popis normativnih slovnica (gramatika), rječnika i priručnika za uporabu ruskoga jezika u svojstvu državnoga jezika Ruske Federacije (v. Rossijskaja gazeta, № 120, 7. 6. 2005.; Rossijskaja gazeta, № 268, 29. 11. 2006.).

pr

Položaj ruskoga jezika i sada se učvršćuje. Primjerice, u sklopu plana ostvarivanja koncepcije državne migracijske politike do 2025. god., predsjednik Vladimir Vladimirovič Putin unio je izmjene za sunarodnjake koji se dragovoljno žele preseliti u Rusiju. Sukladno tim predsjedničkim dodatcima, svi pristupnici - muškarci od 65 godina, žene od 60 godina, kao i invalidi I. grupe - moraju potvrditi poznavanje ruskoga jezika. Ispit iz ruskog jezika za useljenike koji žele živjeti i raditi u Rusiji postat će obvezatan već u 2013. god. Osim ispita iz ruskoga jezika, ubuduće će useljenici obvezatno morati polagati i ispite iz ruske povijesti i osnova ruskoga zakonodavstva.

U studenom ove godine osnovano je Vijeće za ruski jezik koje će se baviti promicanjem ruskoga jezika i kulture u državama nekadašnjega Sovjetskoga Saveza, većini država Europske unije, SAD-u, Kini, Japanu i državama Bliskoga istoka, uključujući Siriju i Irak. Na popisu je oko 50 država. Za realizaciju programa već je izdvojeno 1, 5 mlrd. rubalja (oko 264 mil. kuna). U sastav Vijeća za ruski jezik ući će predstavnici Državne Dume, Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva obrazovanja, Ministarstva kulture, Roosotrudničestva, znanstvenih, obrazovnih, stvaralačkih i poslovnih organizacija, a na čelu Vijeća bit će vicepremijerka Olga Jurjevna Golodec (vidi poveznica i poveznica).

golodec

Vicepremijerka O.Ju. Golodec

Uz pomoć jezičnih zakona i drugih normativnih pravnih akata te inih dokumenata - Rusija ojačava položaj ruskoga jezika u uvjetima aktualne europske globalizacije i nastavlja promicanje svoje etnolingvokulturne u drugim državama.

Artur Bagdasarov

Pet, 25-09-2020, 19:16:42

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.