Armenska apostolska crkva

Armenska apostolska crkva (ili Sveta Armenska apostolska crkva) pripada zajednici kršćanskih crkava (Eritrejska, Etiopska, Indijska, Koptska, Sirijska) koje prihvaćaju samo tri ekumenska sabora te zbog toga imaju malo drugačiju kristologiju u odnosu na Rim i Bizant nakon crkvenoga raskola na Kalcedonskom saboru.

U vrijeme kristološke rasprave na Kalcedonskom saboru 451. god. o tom jesu li u Kristu prisutne dvije naravi, ljudska i božanska, ili samo jedna, božanska, Kalcedonski sabor jasno se je odredio da su dvije naravi u Kristu. One međusobno ne potiru jedna drugu pa božanska narav nije poništila ljudsku. Takav crkveni nauk nije prihvatila Armenska crkva jer ga je vidjela kao odstupanje od nauka Ćirila Aleksandrijskoga o Kristovu jedinstvu. Stoga je Armenska crkva držala da je trebalo biti proglašeno da je Krist "od dviju naravi", a ne "u dvije naravi".

prvostolni

Prvostolni sveti Ečmijadzin

Ipak, u drugoj polovici 20. st. armenski miafizatski crkveni nauk prihvaćen je kao moguće tumačenje pravovjernoga shvaćanja kršćanske vjere, a to su potvrdili vrhovni poglavar Katoličke crkve Ivan Pavao II. i ekumenski carigradski patrijarh Bartol (Bartolomej) I. Zajednička izjava pape Ivana Pavla II. i armenskoga katolikosa Garegina II., proglašena 13. prosinca 1996. god., potvrdila je da je "prevladana teološka rasprava" koja je svojedobno dovela do crkvenoga raskola te da je armenska kristološka vjera pravovjerna i u suglasnosti s kršćanskom predajom, a 27. rujna 2001. god. potpisana je još i zajednička crkvena deklaracija.

papkat

Sveti otac Benedikt XVI. i Katolikos svih Armenaca Garegin II

Sveti otac Ivan Pavao II. u Armeniji je svojedobno sudjelovao u zajedničkoj liturgiji koju je predvodio Garegin II., katolikos svih Armenaca.

***

Nažalost, mnogi hrvatski novinari pa i pojedini priručnici rabe naslov "Armenska apostolska pravoslavna crkva" ili " Armenska pravoslavna crkva" što je dakako pogrješno. Moguće je da su netočni podatci preuzeti s portala Wikipedije gdje piše: "Armenska apostolska Crkva (armenski: Հայ Առաքելական Եկեղեցի, Hay Arakelagan Yegeghetzi) je pravoslavna crkva u Armeniji. Pripada "obitelji" istočnih pravoslavnih Crkava..." (http://hr.wikipedia.org/wiki/Armenska_apostolska_Crkva).

Ista pogrješka se nalazi i u pojedinim hrvatskim enciklopedijskim priručnicima. Primjerice, u Hrvatskom enciklopedijskom rječniku (Jutarnji list / Novi liber, Zagreb, 2002. - 2004.) na stranici 165. nalazimo u svezama riječi sljedeće: "armenska crkva kršć. autokefalna pravoslavna crkva, osnovana o. 300". U novim hrvatskim priručnicima kao što su: Opći religijski leksikon u izdanju Leksa (Zagreb, 2002., glavni urednik prof. dr. sc. Adalbert Rebić) i u Malom religijskom rječniku u izdanju Kršćanske sadašnjosti (Zagreb, 2006., autor također dr. Adalbert Rebić) nema naziva - Armenska apostolska pravoslavna crkva.

samost

Samostan Khor Virap i biblijska planinu Ararat

Na stranici 14. Maloga religijskoga rječnika, uglednoga bogoslova Adalberta Rebića, čitamo: "Armenska crkva, jedan ogranak Istočne crkve s posebnim armenskim obredom, komu je začetnik Grgur Prosvjetitelj...". Ako se pak rabi naziv Armenska pravoslavna crkva, onda i Katolička crkva pripada pravoslavlju jer riječ pravoslavlje znači - pravovjerno slavljenje Boga.

Armenska apostolska crkva nema u svojem službenom naslovu pridjev "pravoslavna". Ruska ili npr. Srpska imaju u svojem nazivu taj pridjev jer se radi o službenom nazivu - Ruska pravoslavna crkva, Srpska pravoslavna crkva. Treba se služiti službenim nazivima kršćanskih crkava. Ima ih koji misle da sveza riječi "pravoslavna crkva" znači nesjedinjena crkva s Rimom, ali Armenska crkva odijeljena je i od Bizanta i u tom smislu nesjedinjena je s njim.

Nazivamo li npr. Protestantsku ili Anglikansku crkvu - "Protestantska pravoslavna crkva" ili "Anglikanska pravoslavna crkva" u značenju da su one odiljene od Rima? Imamo i Armensku katoličku crkvu, ali nemamo Armensku pravoslavnu crkvu. Rabimo naziv konkretne crkve koja se službeno zove Sveta armenska apostolska crkva ili Armenska apostolska crkva bez ikakvih dodataka - "pravoslavna".

kated

Katedrala sv. Grgura Prosvjetitelja u Erevanu

Moramo poštivati službeni naziv crkve i ništa ne dodavati. Isto načelo imamo prema nazivima država i jezika. Nitko ništa ne dodaje službenomu nazivu neke države. Ima ih i sada koji u Europskoj uniji, pa i u Rusiji, hrvatski jezik nazivaju "hrvatskosrpski", "hrvatski ili srpski", "jezik zapadnoga Balkana" čak i "srpskohrvatski" ne poštujući ni Ustav Republike Hrvatske, ni narod koji ga zove upravo hrvatski, niti znanost. Ako unosimo ponešto svoje u službene nazive, tada i druga strana ima pravo bilo što dodavati na svoj način tumačenja crkvonima, etnonima, politonima, lingvonima.

***

Zagana (problem) je u tom da u opisu povijesti, kulture, vjere, jezika, politike i sl. drugih tzv. malih ili malo poznatih naroda rabimo ne lingvokulturne izvore tih naroda, nego strane izvore npr. na engleskom, ruskom, njemačkom jeziku. Pri tomu malo tko razmišlja da u sadržaju tih izvora mogu biti i pogrješke ili svatko od tih autora ima ili može imati tumačenje i osmišljavanje svojih država na osnovi povijesti i kulture tih "malih" naroda.

oltar

Armenski oltar

Izgleda da na te narode gledamo kroz naočale posrednika, a ne izvora. U 21. stoljeću o drugim narodima još uvijek imamo predodžbu ili sudimo o njima uz pomoć posrednika, a ne samostalno. Zar je teško poslati u "neeuropske" zemlje nekoliko mladih ljudi na studij njihovih jezika i kultura? S Bjlorusima općimo uz pomoć ruskoga jezika, a s Gruzijcima - engleskoga kao da ne postoji ni bjeloruski, ni gruzijski.

Bez vlastitih strukovnjaka teško je bilo što samostalno stvarati i razvijati. Naravno, to se tiče i odnosa tih naroda prema Hrvatskoj. I u našem primjeru nazivotvornu svezu riječi s engleskoga Eastern / Oriental orthodox (< grč. orthodoxos - pravovejeran) church preveli su kao Istočna pravoslavna crkva, a kako se stvarno naziva crkvu u izvoru nikoga ne znanima jer treba tada makar jezik znati.

grb

Grb Armenske crkve

Zajedničkim imenom ("Istočne pravoslavne crkve") žele označiti kršćanske crkve koje prihvaćaju samo prva tri ekumenska sabora. Ako polazimo od zemljopisnoga naziva "istočne pravoslavne crkve", tada Grčka, Srpska, Bugarska, Makedonska, Crnogorska i dr. pripadaju "zapadnim pravoslavnim crkvama", premda priznaju i druge sabore do velikoga raskola 1054. god. A što ako Armenska crkva, rasuta diljem svijeta, postoji npr. u Americi ili u Europi.

Znači li to da je i ona isto tako "istočna"? Proleterska globalizacija u prijevodu pojedinih naziva dovodi do slijepe ulice međusobnoga nesporazuma i jednojezičnoga jednoumlja.

naziv

Sveta Armenska apostolska crkva (Službeni naziv)

Kada novinari ili poneki priručnici rabe upravo ovaj pogrješan naziv, čitatelji mogu pomisliti da je Armenska crkva pravoslavna kao npr. Ruska, Srpska, Makedonska, Grčka, Rumunjska, Bugarska, što pak nije točno. Tako se stvara pogrješna spoznaja o Armenskoj crkvi pa i o armenskom narodu. Uzrokujemo u našem društvu stvaranje lažnih stereotipa o etnoduhovnoj baštini drugih naroda. Ovdje je potreban dvostruki oprez jer nije dobro griješiti. Ne kaže se uzalud: Dva puta mjeri, a jednom sijeci. Bolje je prije pitati nego lutati ili pisati o nečem što se ne zna ili slabo zna. Poštujući druge, poštujemo i sebe!

Artur Bagdasarov

Uto, 23-10-2018, 14:51:59

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

HT: Kolumna Z. Hodaka

Hrvatski tjednikOd četvrtka u prodaji

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).