Zbrajanje krušaka i jabuka

Izvan Hrvatske u pojedinim institucijama Europske unije sve češće susrećemo tekstove (projekte, programe) koje su sastavljeni od mješavine različitih počela srpskoga, hrvatskoga ili bošnjačkoga jezika. Navest ćemo jedan primjeran ulomak koji karakterizira tu jezičnu mješavinu:

"U prvoj fazi Bagdasarov(započetoj 2007. i okončanoj Prvim simpozij(um)om 9. i 10. oktobra/listopada 2008. u Gracu/Grazu), analizirali smo temu Ivo Andrić: Grac – Austrija – Evropa i rezultate objavili u zborniku (286 str.). Jedna od aktivnosti u okviru ove faze odnosila se na obilježavanje/obeležavanje Andrićevog m(j)esta boravka u Gracu/Grazu: (1) postavljanje piščeve biste ispred zgrade Instituta za slavistiku Univerziteta u Gracu i (2) otkrivanje spomen-ploče na kući (Merangasse 24) u kojoj je Ivo Andrić stanovao 1923. i 1924. tokom (a) rada u Generalnom konzulatu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, (b) doktorskog studija, koji je završio 1924. odbranom disertacije 'Razvoj duhovnog života u Bosni pod utjecajem turske vladavine'.

Svaku fazu pratila je izrada odgovarajućeg elektronskog/elektroničkog korpusa.

Sad(a) se nalazimo na početku pete faze, u kojoj je predmet istraživanja samo jedan Andrićev tekst – 'na Drini ćuprija' (objavljen 1945. godine). Ova istraživačka faza biće / bit će završena Petim simpozij(um)om, koji će se održati 4, 5. i 6. oktobra/listopada 2012. godine i na kome ćemo obilježiti/obeležiti 120 godina od rođenja I. Andrića.

S tim u vezi zamolio bih Vas da do 15. januara/siječnja 2012. godine unesete u Gralis-Prijavu/Prijavnicu – u rubriku

Vašu istraživačku temu i kraći rezime jezik(5–8 rečenica).

Naslov Vašeg referata treba da se odnosi na jednu odNovi jezikIzgleda da je netko ovdje dobrano zbrojio kruške i jabuke jer nitko nigdje ne stvara npr. slične tekstove na bjelorusko-rusko-ukrajinskom, češko-slovačkom, dansko-norveškom jezicima ili čak na inačicama njemačkoga ili engleskoga. Nitko ne miješa norme, stvarajući neki jezični nadomjestak koji ne pripada ni bilo kojemu jeziku tematskih cjelina:

5. Istorija, legende, mitovi i simboli

6. Poetika prostora i vremena

7. Motiv mosta

8. Dobro, zlo, ljubav, mržnja, strah, osveta

9. Dijalog i sudar kultura, civilizacija, religija i ideologija

10. Odnos Istoka i Zapada, domaćeg i stranog

11. Um(j)etnost, estetika i mudrost pripov(ij)edanja

12. Književna kritika

13. Percepcija teksta (individualna, kolektivna, nacionalna, v/j/erska, ideološka)

14. Stilistika pripov(ij)edanja (stilski postupci, stilski/stilistički slojevi, tropi i figure, ekspresivnost, izražajnost, upravni i neupravni govor)

15. Specifičnosti jezičkog izraza (fonetsko-fonološke, leksičko-semantičke, frazeološke, tvorbene, gramatičke, tekstualne)

16. Prevodi na druge jezike i međujezičke paralele

17. Medijska transpozicija (radijska adaptacija, pozorišna kukurikudramatizacija, filmska ekranizacija)

Postoje dva ravnopravna načina učešća na Simpozij(um)u: direktno i indirektno. Direktno dolazi u obliku izlaganja u samome m(j)estu održavanja skupa, a indirektno putem interneta (Skype). Dakle, svi oni koji ne budu u mogućnosti da doputuju na skup mogu da u realnom vremenu (on-line) izlože rezultate svoje analize, učestvuju/sudjeluju u diskusiji i prate simpozij(um).

Radni jezici su svi slovenski/slavenski jezici, n(j)emački i engleski. ... ".

Navodeći niz međujezičnih istoznačnica i inačica, sastavljač(i) vjerojatno žele istaknuti ravnopravnost jezika bivše Jugoslavije: simpozijum/simpozij, oktobar/listopad, Grac/Graz, elektronski/elektronički, biće/bit će, januar/siječanj, prijava/prijavnica, učestvovati/ sudjelovati, slovenski/slavenski i sl. No ostvaraj ove tobožnje ravnopravnosti, barem kada je riječ o hrvatskom jeziku, nije ni stvaran ni potpuna. Kada bismo bili dosljedni u ravnopravnosti jezika, onda bi valjalo dodati tekstu i druge hrvatske istovrijednice: tokom/tijekom, odbrana/obrana, izrada/izradba, istorijski/povijesni, historijski, istorija/povijest,historija, jezički/jezični, prevod/prijevod, pozorišni/kazališni, učešće/sudjelovanje i sl. Po svoj prigodi radi se o pokušaju stvaranja ili sastavljanja srpskoga teksta s mješavinom hrvatskih počela ili tzv. zajedničkoga (lingua communis) umjetnoga bošnjačko-hrvatsko-srpskoga jezika.

Izgleda da je netko ovdje dobrano zbrojio kruške i jabuke jer nitko nigdje ne stvara npr. slične tekstove na bjelorusko-rusko-ukrajinskom, češko-slovačkom, dansko-norveškom jezicima ili čak na inačicama njemačkoga ili engleskoga. Nitko ne miješa norme, stvarajući neki jezični nadomjestak koji ne pripada ni bilo kojemu jeziku. To je igranje demokracije i ništa više. Opet nama predlažu tekstove u vidu različitih znanstvenih projekata, programa... koje zastupaju interese tzv. serbokroatistike ili jugočežnje. To nije prvi slučaj da netko stvara slične apstraktne tekstove koje ne pripadaju ni bošnjačkomu, ni crnogorskomu, ni hrvatskomu, niti srpskomu jeziku. Iznova nas netko želi povratiti k inačicama kao da poštuje tzv. euravnopravnost koje nikada nije ni bilo, pa i nije mogla biti u vrijeme ondanje komunističke vlasti. Iznova nas žele povratiti na služenje jednim "zajedničkim" ili "svima razumljivim nadjezikom" koji se krije gdjekada pod nagrdnom kraticom b/h/s, po uzoru vjerojatno na Međunarodni sud u Haagu.

Britanski sabornik u Europskom parlamentu Charles Tannoch jednom je prigodom rekao: " Malo sam iznenađen najavom hrvatskog jezika kao službenog. Ne mislite nas valjda obremenjivati troškovima prevođenja na hrvatski, bosanski, crnogorski i srpski ? Stanovnici Zapadnoga Balkana moraju se dogovoriti o jednom jeziku koji svi razumiju" (v.portal Index, 21.3.2007.) Ova izreka sliči Titovoj poštapalici: "Drugovi, bogamu, nije važno kako govorimo, važno je da se razumijemo". Možda netko i sada iz petnih žila požudno želi ili mašta nanovo stvoriti treću Jugoslaviju kao unitarnu državu s jednim narodom, jednim poglavarom te jednim zajedničkim, odnosno prevladajućim b/h/s jezikom?

Čini se da je na djelu iznova, kao nekoć u Beču (1850.), projekt pokušaja stvaranja jednoga te jedinstvenoga bastardnoga bošnjačko-hrvatsko-srpskoga nadjezika. Moguće "esperanto" nekoga i zadovaljava u Europskoj uniji, ali nikako Hrvate u domovini i iseljeništvu te kolege i prijatelje diljem svijeta. Hrvatska, kao bilo koja druga zemlja, ima svoju osebujnu, bogatu etnolingvokulturnu baštinu. Pojedini inozemni slavisti i parlamentarci u Europi kadšto zaboravljaju da je hrvatskim Ustavom, u njegovu 12. članku, jasno i nedvojbeno određeno da je u RH-u u službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo. Valja imati na umu da ljudi vole čitati tekstove na svojem materinskom jeziku, a ne na smjesi različitih premda i sličnih jezika. Treba na koncu konca poštovati izbor, čast i dostojanstvo bilo kojega naroda, njegov etnolingvokulturni identitet i ustav. Možemo se s tim slagati ili ne slagati, no svatko ima pravo na svoj vlastit jezik i jezičnu normu koju moramo cijeniti pri planiranju, sastavljanju ili prevođenju bilo kojega teksta.

Artur Bagdasarov
Jezik, god.59., sv.2., 2012.

 

Ned, 22-09-2019, 08:45:04

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.