Artur Bagdasarov: Sve može ovako i onako

 

 

Sve može ovako i onako

Slogom rastu male stvari
a nesloga sve pokvari

Matura je. Ivan je krenuo u školu na ispit iz hrvatskoga jezika. Djed Marko ga je s postelje opomenuo:

- Ivane, ne piši neću, nećeš sastavljeno i ne zaboravi ubaciti t i j u riječima kao uradtci, napitci, pogrješka … ugodi svojemu staromu djedu.artur_bagdasarov

Iz kuhinje je odmah odjeknuo bakin glas:

- Ivane, dragi, nemoj slušati ishlapjela djeda. Ako danas dobiješ jedinicu, nemoj se tužiti – rasrdila se je baka Marija.

- Pa dobro, bako, slušat ću nekoga. Tijekom puta u školu Ivana je nazvala majka s posla:

- Ivane, sunce moje, doći ću doma kasnije. Budi pažljiv na ispitu i slušaj djeda i baku. Dobar si ti dječak, volim te!

Na ispitu je Ivan napisao u jednom primjeru ne će, u drugom - neće, u trećem zadaci, a u četvrtom - strelica. Nakon kratke stanke, malo pomislivši, pridao je riječi strelica j da bude pravilno - strjelica.

Na prvi pogled je moguće da se ova priča nekomu čini malo pretjeranom, ali ona razvidno pokazuje osebujnost društvenojezičnoga stanja u hrvatskoj jezičnoj zajednici. Hrvatska jezična zajednica, a zajedno s njom i jezikoslovnaucim hrvatski kroatistika, rascijepljena je na nepomirljive jezikoslovne tabore, a jezična politika ima necentralizirani karakter. Odsustnost općega zakona o jeziku i usklađenih normativnih priručnika stvara i unosi u hrvatsku književnojezičnu (standardnojezičnu) praksu jezičnu zbrku koja se održava u pismu i udžbenicima. Navest ćemo nekoliko tipičnih pravopisnih razlika koje možemo naći u Babić-Finka-Ham-Moguševu i Badurina-Marković-Mićanovićevu pravopisu. Usporedite: bezgrješan, u Zagrebu 6. listopada, ne ću, uradak - uradci, zadatak - zadatci (Babić, S., Moguš, M.: Hrvatski pravopis, usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2010.) i bezgrešan, u Rijeci, 13. rujna, neću, uradak - uraci, zadatak - zadaci (Badurina, L., Marković, I., Mićanović, K.: Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.). Kao posljedak dvostrukosti i neusklađenosti tih i sličnih protuslovnih i raznolikih razlika vidimo u književnojezičnoj (standardnojezičnoj) svagdanjici, poglavito u školskim udžbenicima hrvatskoga jezika. Predsjednik Društva profesora hrvatskoga jezika Srećko Listeš u svojem izvješću od 10.prosinca 2011. god. kaže: “Ministru znanosti, obrazovanja i športa upućen je 8. listopada 2009. zahtjev da se uvede jedinstveni pravopis u institucionalnu naobrazbu. U stotinjak škola peticiju je potpisalo 4.000 učitelja i nastavnika svih predmeta budući da je pravopis postao problemom kad je “sve pravilno” i kad se više ne treba previše truditi i ulagati u učenje pravopisa budući da ionako ne možeš pogriješiti. Smatramo da je problem pismenosti povezan i s neprikladnom i nedostatnom nastavom hrvatskoga jezika u srednjoj školi. Jednak je zahtjev upućen imzoš Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, ali nijedno se tijelo nije očitovalo” (Vjesnik, br. 5., 2011., str. 4.: http://www.dphj.hr/dokumenti/vjesnik_dpjh_5.pdf)

Postupak potvrđivanja školskoga udžbenika pokreće izdavač koji podnosi knjigu Stručnomu povjerenstvu pri MZOŠ-u. Stručno povjerenstvo prema članku 8. Pravilnika iz 2006. god. nakon prosudbe predlaže odobreni udžbenik ministru. Odluku o odabiru udžbenika donose stručni aktivi uz prethodno mnijenje Vijeća roditelja. Na temelju odluka o odabiru ministarstvo utvrđuje i objavljuje Konačnu listu odabranih udžbenika u školi (v. Udžbenici za osnovnu i srednju školu:http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2194).

U udžbenicima npr. koje je odobrilo MZOŠ za uporabu u školi u školskoj godini 2009./10. očita je neistovjetost poretka padeža. U jednom udžbeniku možemo naći stari, tradicionalni radoslijed učenja padeža: N, G, D, A, V, I, L, a u drugom razmjerno novi koji je predložila prof. Zrinka Jelaska - N, A, G, D, L, I, V. Zanimljvo je da je u udžbeniku Riječi hrvatske 5. zadržan stari, tradicionalni poredak padeža u sklonidbenoj pradigmi u poglavlju Sklonidba imenica, ali je u daljnjoj obradbi Hrvatski_skolski_pravopissvakoga pojedinoga padeža radoslijed prema novoj paradigmi: (http://www.mameibebe.biz.hr/phpBB2/viewtopic.php?f=53&t=55651).

Profesorica hrvatskoga jezika Nives Opačić u članku Odakle stižu ozbiljnije prijetnje hrvatskom jeziku: izvana ili iznutra? veli: “Nije naodmet upozoriti ni na lijepu (komercijalnu) zbrku koja vlada u hrvatskim knjižarama. U njima se npr. i danas prodaje udžbenik hrvatskoga jezika za 5. razred (S. Težak, Z. Klinzić, Moj hrvatski 5, Školska knjiga, Zagreb, 2006.) u kojem je radoslijed padeža tradicionalan. Udžbenik istih autora pod istim naslovom, ali tiskan 2007. god., ima, kao i svi ostali, promijenjenu padežnu paradigmu“ (Lahor, br. 2., 2007., str. 287.). Pravila, kao i svaki zakon, gube svoj smisao ako ih se svaki čas mijenja i prekraja, a porabnik po vlastitoj želji može ta pravila rabiti kako mu je drago.

Usporedite udžbenike za 8.razred: “Poveži strjelicama odgovarajuće parove” (Hrvatski jezik 8, radna bilježnica, Stjepko Težak i dr., 2010.,Školska knjiga, Zagreb, str. 16.) – “To su dva kolinearna vektora (leže na paralelnim pravcima) k strelice obaju vektora usmjerene su na istu stranu”(Matematika, udžbenik za 8. razred, Copić, B., Orčić, Ž., Sarapa, N., 2010., Školska knjiga, Zagreb, str. 4.).” Zadatci” (Svijet tvari 2, udžbenik iz kemije za 8. razred, Petković, M., Kocijan, Đ., 2007., Profil, Zagreb, str. 78.) – “Zadaci i vježbe” (Geografija Hrvatske, udžbenik iz geografije, Curić, B., Curić, Z., 2008., Naklada Ljevak, Zagreb, str. 15.) – “Odgovarajuća rješenja pridružite zadacima i redom upišite slova ...“(Matematika, udžbenik za 8. razred, Copić, B.,Organiziran kaosŠarolikost i neujednačenost u školskim udžbenicima stvara nestabilnost i nesustavnost u učenju jezika. Posljedak odsutnosti ponajprije jedinstvenoga pravopisa i spomenutih razlika jest u tom da se jedan školarac služi jednim pravilom, drugi – drugim pravilom, a treći moguće i jednim i drugim ili uopće ne poštuje pravila Orčić, Ž., Sarapa, N., 2010.,Školska knjiga, Zagreb, str. 40.). Načelno je očita stvar da onaj tko piše npr. zadatci, strjelica i sl., pisat će i zadaci, strelica i sl.

Šarolikost i neujednačenost u školskim udžbenicima stvara nestabilnost i nesustavnost u učenju jezika. Posljedak odsutnosti ponajprije jedinstvenoga pravopisa i spomenutih razlika jest u tom da se jedan školarac služi jednim pravilom, pravopisdrugi – drugim pravilom, a treći moguće i jednim i drugim ili uopće ne poštuje pravila. Škola i obično profesorica (u osnovnim i srednjim školama češće rade žene) samostalno odabiru udžbenik, odnosno nakladnika, ali npr. u jednim se učilima niječna čestica u zanijekanom obliku pomoćnoga glagola htjeti piše rastavljeno: ne ću, ne ćeš, ne će..., a u drugim – sastavljeno: neću, nećeš, nećeš ... Stjepko Težak je o sastavljenom, odnosno rastavljenom pisanju neću/ne ću napisao sljedeće: “Učenici su i dalje u nedoumici hoće li pisati ne ću i neću ili se odlučiti samo za jednu od tih pravopisnih inačica“ ( Težak, S.: Hrvatski naš (ne)podobni, Školske novine, Zagreb, 2004., str.48.). Odonda je protelklo desetak, a možda i više godina, ali i sada hrvatski jezik nema jedinstvenoga pravopisa koji bi poštovali svi u Hrvatskoj i izvan nje. Inačice tipa ne ću – neću, podatak, podatci – podatak, podaci, pogrješka – pogreška i sl. pomućuju normu, stvaraju jezičnu zbrku, zapravo dovode ljudi u stanje da ne znaju kako treba pisati. Svi pišu testove na maturi jer su testovi isti diljem Hrvatske – esej će pisati svatko po svom, a ispravljat će djecu tko kako... Ako ima nekoliko različitih rješitba u pravopisima i slovnicama, onda sve može i ovako i onako. Neusklađenost u djelovanju subjekata jezične politike stvorila je u društvu pismeni nered u pojedinim pravopisnim pravilima. Nažalost, ne misli se na dobrobit jezika i djece koja idu u školu i često nisu u stanju dobro svladati materinski jezik.

I na koncu, stranim kroatistima nije svejedno sto se događa s hrvatskim jezikom jer je to ne samo vaš nego i naš problem.

Artur Bagdasarov
Školske novine/p>

 

 

Ned, 26-10-2014, 03:53:35

Komentirajte

Zadnji komentari

Radio i TV

Visoka kvaliteta

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Posjetitelji

Imamo 121 gostiju i nema članova online

Administriranje

Preporučite članke

Podržite članke jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

hkvhr logo afterburner2

Preporučite portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Kolumne

Hrvoje Hitrec Nenad PiskačDavor DijanovićLjubomir Škrinjar

Lijepa Naša

0060_Medvednica.jpg
Copyright © 2014 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).