AsptAšot Hovakimjan (Ashot Hovakimyan) rođen je 16. studenoga 1961. god. u Jerevanu. Godine 1978. završio je jerevansku srednju školu A.P. Čehova, a 1983. god. - Filološki fakultet Moskovskoga državnoga sveučilišta M. Lomonosova, odsjek za slavenske jezike. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

BagdasarovKurikularna reforma u školstvu traje više od tri godine, ali i sada postoje rasprave i prijepori o poželjenosti i nepoželjenosti pojedinih autora tijekom odabira lektire za školu. Zagana (problem) je u odabiru književnih djela u tom da je prije započinjanja kurikularne reforme trebalo imati vijeće za reformu školstva koje bi bilo sastavljeno od strukovnjaka iz različitih područja uz suradnju s nevladinim udrugama za odgoj i obrazovanje. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

DOrient1Utemeljena je prema francusko-armenskomu sporazumu 1916. god. u cilju nacionalno-osloboditeljske borbe. U borbi protiv Osmanskoga Carstva Francuska je obećala Armencima autonomiju u Ciliciji. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

SurjanAntonio Surjan (Suren ili Antun Armenac) rođen je vjerojatno 1550. god. u Siriji. Dvadesetogodišnji Antonio je došao u Mletke (Veneciju) s Cipra na trgovačkom brodu. Po dolasku u Mletke stupa u mornaricu. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

BagdasarovCentralni komitet Saveza komunista Hrvatske (1985.) još je jednom pokušao stabilizirati međuetničke jezične odnose, centralizirati etnojezičnu politiku na području Hrvatske. (A. Bagdasarov, Filologija)

Add a comment        
 

 

jezikUstav je iz 1974. god. ostavljao rješavanje jezičnoga pitanja na volju republikama i pokrajinama. Federalni su zakoni i pravni akti bili objavljivani na jezicima subjekata federacije. (A. Bagdasarov, Filologija)

Add a comment        
 

 

BagdasarovJezična se politika SFRJ-a ili razgovorno druge Jugoslavije može uvjetno podijeliti na dvije suprotne faze razvitka ponajprije u odnosu na hrvatski jezik: 1. Relativno demokratska politika potpore i razvitka etnojezikā u višeetničkoj zajednici na osnovi jednakosti svih naroda i jezika i 2. Unitaristička politika prema narodima i jezicima koja se provodila u korist ponajprije jednoga dominantnoga etnosa i njegova jezika. (A. Bagdasarov, Filologija)

Add a comment        
 

 

JervinjanArmenski violinist Samvel Jervinjan je rođen 25. siječnja 1966. god. u Jerevanu. Jervinjan je doktor umjetnosti (1993.), jedan od najboljih violinista u svijetu, solist glazbene skupine "Yanni". (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

ddPovijest armenske kolonije u Bugarskoj počinje početkom 5. stoljeća. U vrijeme Bizantskoga Carstva carevi armenskoga podrijetla, koji su vladali tom zemljom, počeli su seliti Armencе i širiti svoju vlast na stvarajuću bugarsku državu. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

ArmProganjanje kršćana u Osmanskom Carstvu dovelo je do masovnoga iseljavanja armenokatolika u Libanon, Siriju, Irak i Iran. U tim su zemljama armenokatolici organizirali svoje zajednice, premda su armenske zajednice postojale u tim područjima i ranije. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

ŽenaSlika Jerevanca Armena Jengojana "Žena - uvijek žena!" osvojila je drugo mjesto u kategoriji "Ljudi u prostoru starih gradova". (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

OrdinarijatVećina Armenaca pripada Armenskoj аpostolskoj сrkvi (AAC) koja je odijeljena i od katoličkoga Rima i od pravoslavnoga Carigrada, ali mali broj armenskoga naroda pripada Armenskoj katoličkoj crkvi (AKC). Armenska katolička crkva ima samosvojni status i pripada istočnokatoličkim crkvama, u punom zajedništvu s Rimokatoličkom crkvom, te priznaje vrhovno papinsko poglavarstvo. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Muzej ArmenijaArmenski povijesni muzej je glavni nacionalni povijesni muzej Armenije koji se nalazi na trgu Republike u Jerevanu. Muzej je utemeljen 1919. god. prema nalogu sabora prve Republike Armenije. Otvoren je za posjet od 20. kolovoza 1921. godine. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Armenija nepoznato4Većina nepoznatih armenskih crkvenih slika bila je izvlaštena (eksproprirana) 1930-ih godina iz različitih armenskih crkava. Slike se danas nalaze u Armenskoj nacionalnoj galeriji, u gradu Jerevanu. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

armTočan broj Armenaca u Švicarskoj nije poznat, prema popisu iz 2010. god. u zemlji je bilo 612 Armenaca. Prema neslužbenim podatcima u Švicarskoj živi od 3.000 do 5.000 Armenaca i svi su oni državljani Švicarske. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

AtomjaniMučeništvo Atomjana je najbolji primjer za svakoga kršćanina jer su oni, ispovijedajući vjeru u Gospoda i prebivajući u molitvama, pobijedili smrt radi svoje kršćanske vjere. Njihova su imena upisana u Knjigu vječnoga života. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

DadivankSamostan Dadivank (ili Hutavank) je smješten sto kilometara od grada Stepanakerta u Gorskom Karabahu (Arcahu). Sagrađen je u razdoblju od 9. do 13. stoljeća. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
Pon, 18-01-2021, 11:47:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.