Detalji

Objavljeno: 24. kolovoza 2013.

Donosimo nekoliko armenskih narodnih poslovica koje je za Portal priredio Artur Bagdasarov. Uz njih donosimo i nekoliko slika armenskih narodnih nošnji. "Događa se da je šutnja – zlato, riječ – srebro, događa se da je i riječ zlato, a šutnja – srebro". "U očima budalā pametan čovjek je budala". "Nije sramotno živjeti u siromaštvu, nego u nečistoći." (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 21. srpnja 2013.

Armensko knjigotiskanje jedan je od važnijih dijelova ukupne armenske pisane kulture. Armenska pismenost sačuvala je više od 25 tisuća armenskih rukopisa koji su stvoreni tijekom 5. - 18. st., a također i više od 4 tisuće fragmentarnih rukopisa. Prvi pisani spomenik datiran je u 5. st. U prvoj polovici 5. st. na armenski jezik prevedena je "Vještina gramatike" Dionizija Trakijskoga (2. - 1. st. pr. Kr.). Do 5. st. u Armeniji se je razvijala uglavnom inojezična književna tradicija pretežno na grčkom i aramejskom jeziku. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 01. srpnja 2013.

Pisali smo da će svaka strana ubuduće ostati pri svojem. Institutski pravopis bit će obvezujući samo za osnovne i srednje škole kojima je nadležno Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta. Na našu veliku žalost moramo priznati da nije došlo do pravopisne pomirbe među hrvatskim jezikoslovcima i pravopiscima, a pravopis je i dalje ostao jabuka razdora u hrvatskoj jezičnoj zajednici jer je stvoren bez sporazuma među subjektima jezične politike. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 23. lipnja 2013.

Pravopis pripada kodificiranomu priručniku, a u kodificiranom priručniku postoji norma koja ne preporučuje, nego koja propisuje. U savjetniku mogu postojati inačice, a pravopis ili drugi normativni priručnik rješava kako ih zapisati, a ne opisuje u čem je normativna prednost ove ili one inačice. Od preporuke idemo normi, a ne obratno. U normiranju od standardizacije (izbora norme) ide se ka kodifikaciji, a ne od kodifikacije k izboru norme. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 05. lipnja 2013.

Cilj - "konačno razriješiti hrvatski pravopisni čvor, potaknuti dijalog, postići jedinstven dogovor i na koncu konca stvoriti jedinstven općeprihvatljiv pravopis" nije postignut. U Hrvatskoj je do danas u uporabi bilo pet pravopisa: Babić-Finka-Mogušev (službeni), Babić-Ham-Mogušev, Babić-Mogušev, Badurina-Mićanović-Markovićev te Anić-Silićev pravopis, a sada će biti šest pravopisa, uključujući institutski. Centralizirani pokušaj stvaranja "konačnoga i jedinstvenoga" pravopisa propao je. Jezik je zrcalo društva. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 30. svibnja 2013.

Sakrament ženidbe jedan je od sedam svetih sakramenata Armenske apostolske crkve. Mladenci, osjećajući ljubav jedan prema drugomu, moraju se truditi svakojako učvršćivati svoju duhovnu tijesnu vezu. Sakrament ženidbe stvara se unutarnjim savezom koji sadržava u sebi mir. U ovom se savezu temelji načelo svijeta, a sam savez jest plod ljubavi. Upravo su tako živjeli u ljubavi praoci ljudskoga roda Adam i Eva, a Bog je stalno nazočio uz njih i sami oni bili su u neprikidnom općenju s Njim. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 06. svibnja 2013.

Svaki kodificirani naziv, a pravopis pripada kodificiranom pruručniku, mora proći određeni put od svoje standardizacije (odabira) do konačne kodifikacije. Svaki mjesec u novinama i časopisima se pojavljuju brojne nove riječi što posve ne znači da ih moramo odmah uvesti u stupanj kodificirane norme i valja li jedan domaći ustaljeni jezikoslovni naziv mijenjati drugim ? I zaključno, instututski pravopis bez zajedničke strukovne i otvorene javne sloge, sporazuma, a gdje je potrebno i pomirbe subjekata jezične politike stanje u etnolingvokulturi pa i šire u društvu ne će se popraviti. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 28. travnja 2013.

Nije jasno pripada li riječ pogrješno ipak dopuštenoj ili preporučenoj normativnoj inačici? Ispada da školarci pa i oni iz "opće uporabe" moraju uporabljivati preporučenu inačicu pogrešno, a sastavljači pravopisa mogu jednu te istu riječ uporabljivati, s jedne strane kao preporučenu inačicu (pogrješno) u svojim tekstovima, a s druge pak strane u novom pravopisu donositi ju (pogrješno) k dopuštenoj. Ne nalaze li se sastavljači pravopisa sami sa sobom u proturječju i ima li tu logike? (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 21. travnja 2013.

Usuđujemo se pretpostaviti da novi pravopis bez zajedničke sloge i sporazuma subjekata jezične politike stanje ne će popraviti negoli će ga još više zamrsiti (zakomplicirati). I ubuduće bit će onako kao i do sada: jedni će pisati ne ću, zadatci, srjelica, a drugi - neću, podaci, strelica. I svatko će u pisanju inačica imati svoje razloge. Novi pravopis bit će tada vjerojatno obvezujući samo za osnovne i srednje škole kojima je nadležno Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 17. travnja 2013.

Red bi bio da Ministarstvo kulture za sva svoja povjerenstva na svojim stranicama predoči curriculum vitae svakoga člana tih povjerenstava da se zna tko to u ime Ministarstva odlučuje o knjigama, časopisima, nagradama i sl. Koliko još puta izdavač mora dobiti niječan odgovor, a kultura ne imati sluha za knjige pojedinih izdavača i autora? Kakav je kriterij odabira knjiga i zašto pojedini izdavači, časopisi, listovi uvijek ili prečesto dobivaju potporu, a drugi od slučaja do slučaja i u ovisnosti o tom tko i što piše. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 04. travnja 2013.

Rušiti je uvijek lakše negoli nešto stvarati u etnolingvokulturnoj baštini bilo kojega naroda. Na žalost, hrvatska jezična zajednica, pa i šire, opet prisilno troši svoje vrijeme i energiju na povratak umalo izgubljene dokumentacije o radu Vijeća za normu ili na pojedina pravopisna pitanja umjesto da ozbiljno istraži i opiše hrvatski standardni jezik objavivši npr. teoriju hrvatskoga standardnoga jezika ili makar akademsku povijest hrvatskoga jezika. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 10. ožujka 2013.

Hrvati od pamtivijeka svoj jezik nazivaju hrvatskim. Na Bašćanskoj ploči Zvonimir je nazvan kraljem hrvatskim koji naravno kao kralj Hrvata govori hrvatski. Čovjek koji ne poštuje svoj jezik, ne poštuje ni svoj narod, a tko ne cijeni svoj narod, ne cijeni ni svoju mater. Materinski jezik Hrvata je svetinja kao i mati od koje se jezik uči. Od svojega rođenja hrvatska djeca trebaju slušati i upijati glasove i riječi materinskoga jezika. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 27. veljače 2013.

Pravopis je dobrim dijelom dogovorne naravi i rješava se strukovno za okruglim stolom vodećih strukovnjaka (stručnjaka). U jezičnom planiranju pravopisne problematike najbolje je strukovno usuglasiti normativne prijepore i imati konsenzus subjekata jezične politike, a tek potom ići u akciju pisanja novoga pravopisa. Samo strukovni dogovor subjekata jezične politike može dati uspješan učinak. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 14. veljače 2013.

Kada novinari ili poneki priručnici rabe upravo ovaj pogrješan naziv, čitatelji mogu pomisliti da je Armenska crkva pravoslavna kao npr. Ruska, Srpska, Makedonska, Grčka, Rumunjska, Bugarska, što pak nije točno. Tako se stvara pogrješna spoznaja o Armenskoj crkvi pa i o armenskom narodu. Uzrokujemo u našem društvu stvaranje lažnih stereotipa o etnoduhovnoj baštini drugih naroda. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 28. studenoga 2012.

Republika Armenija ili Armenija je država smještena u južnom dijelu Zakavkazja i prostire se na površini od 29.074 km2. Graniči na sjeveeru s Gruzijom, na istoku i jugoistoku s Azerbajdžanom, na jugu s Iranom, a na zapadu s Turskom. Administrativno je podijeljena na 11 područja, uključujući i glavni grad Erevan koji je pak kulturno, znanstveno, gospodarsko, poslovno, financijsko i tranzitno središte Armenije. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 15. studenoga 2012.

Armenski jezik (arm. հայերեն) pripada skupini indoeuropskih jezika. On je jedan od jezika s veoma starim zapisima. To je službeni jezik u Republici Armeniji, a također se govori i diljem svijeta: u Gruziji, Francuskoj, Libanonu, Rusiji, SAD-u, Siriji i dr. Služi se njim više od šest milijuna govornika. Većina istraživača pretpostavlja da je u temelju armenskoga jezika jezik plemenskoga saveza Hajaca (Armena) u sastavu države Urartu (Vansko Kraljevstvo). Armenski se je narod oblikovao u 7. st. pr. Kr. na Armenskoj visoravni.(A. Bagdasarov)