Detalji

Objavljeno: 07. listopada 2014.

U nizu kulturocida izvršenih u razdoblju komunističke vlasti nad mnogobrojnim kulturnim i vjerskim spomenicama nalazi se i Armenska katolička crkva kongregacije mhitarista u Novom Sadu. Mhitaristi su kongregacija benediktinskih redovnika Armenske katoličke crkve. Armenski katolički red osnovao je 1701. god. u Carigradu armenski svećenik Mhitar Sebastaci (iz Sebaste) (1676. - 1749.)... (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 05. listopada 2014.

Crkva Karmravor (crkva sv. Bogorodice) sagrađena je u 7. st. Ovo je u Armeniji jedinstvena crkva u kojoj je i do danas sačuvan crveni crjepasti krov. U dalekoj prošlosti tu je bio ženski samostan. U crkvi su bile pohranjene dvije starinske relikvije: slikoviti indijski zastor iz 1798./99. god. iz Kolkate i rukopisno evanđelje "Šuhonc" iz 1669. god. koje se čuva u muzeju "Matenadaran" u Jerevanu. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 02. listopada 2014.

Zvartnoc je srednjovjekovna katedrala sv. Grgura Prosvjetitelja koja se nalazi u Araratskoj dolini blizu zračne luke koja nosi isti naziv. Zvartnoc u prijevodu s armenskoga znači "katedrala budnih sila". Sagradio ju je u 7. st. katolikos Nerses Taeci III. na mjestu sastanka sv. Grgura Prosvjetitelja i kralja Trdata III. Porušena je u 10. st., najvjerojatnije od potresa. Ovo je mjesto bilo staro naselje i središte kulta još u pretkršćansko doba. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 25. rujna 2014.

Garni je jedno od najstarijih naselja na području Armenije. Arheolozi su na području Garnija otkrili ostatke ciklopičke utvrde iz 3. tisućljeća prije naše ere. Otkriveni su ostatci građevina koje su bile namijenjene stanovanju, a također i ostatci lončarske radionice. Jedan od unikatnih nalaza Garnija je koštica marelice koja svjedoči da je još prije 5.000 godina ta voćka bila uzgajana na području Armenije... (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 23. rujna 2014.

Hačkari su vrijedna pojava srednjovjekovne armenske umjetničke kulture. Njihova povijest datira od egipatskih križnih stela iz razdoblja 5. - 6. stoljeća stare ere, ali su armenski hačkari, osim velike povijesne vrjednote, utjelovili u sebi bogati etnokulturni i umjetnički sadržaj - dragocjeno blago armenske srjednovjekovne baštine. Prvi kameni spomenici koji nalikuju kršćanskim hačkarima pojavljuju se na području Armenije početkom 4. st. nove ere, točnije nakon prihvaćanja kršćanstva 301. god. kada je ono postalo državna religija. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 10. kolovoza 2014.

Likovni portret Krista naslikan je temperom na lanenom platnu pričvršćenom na osnovi cedra. Istraživači smještaju vrijeme postanka portreta u doba Rimskoga Carstva. I sada se Kristov lik čuva u srebrnoj pozlaćenoj navlaci crkve sv. Bartola Armenskoga u Genovi koju su utemeljila dvojica armenskih redovnika bazilijanaca reda sv. Bazilija s planine Crna gora (arm. Sev Ler) u cilicijskoj Armeniji.(A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 16. lipnja 2014.

U Rusiji je 9. lipnja 2014. god. ustanovljeno Vijeće za ruski jezik pri Predsjedniku Ruske Federacije. To je drugo vijeće jer u Rusiji postoji od 2013. god. i Vijeće za ruski jezik pri Vladi Ruske Federacije koje se bavi promicanjem ruskoga jezika i kulture u državama negdašnjega Sovjetskoga Saveza, u većini država Europske unije, u Sjedinjenim Američkim Državama, u Kini i Japanu, te u državama Bliskoga istoka. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 08. lipnja 2014.

Dvostruke pravopisne inačice ne čine jezično bogatstvo standardnoga jezika. One se ne mogu istodobno rabiti u jednoj te istoj rečenici, ulomku, tekstu ili knjizi. Valja kodificirati jedan od oblika inačice prema već ustaljenim pravopisnim pravilima pisanja stranih riječi i strogo ih i dosljedno rabiti u javnoj, adimistrativnoj, školskoj i dr. porabi. Pravopisna pravila, kao i svaki zakon, gube svoj smisao i značaj ako ih se svaki čas mijenja i prekraja. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 25. svibnja 2014.

Svaki se pravopis piše na osnovi materinskoga jezika, njegovih pravopisnih pravila i naravno bez ustupaka ili intervencija s bilo koje strane. U hrvatskom standardnom jeziku uobičajeno je strana imena preuzimati u izvornom grafijskom obliku i ne treba tu javna rasprava ni s bilo koje strane. Pravopisna norma određuje pravopisna pravila u mnogim etnojezicima. Treba poštivati jedino pravopisna pravila pisanja stranih riječi i ništa više. Pravopis pripada jezikoslovnoj struci i samo struci, a ne diplomaciji i politici. (A. Bagdasarov, HS)

Detalji

Objavljeno: 05. svibnja 2014.

Svaka se knjiga može objaviti na internetu i u obliku knjige, čak i na CD-u. Sadržaji su važni, a ne forme. Ta dva pravopisa, mrežni i knjižni, sadržajno su jedna knjiga, a oblikom (formom) dvije, bez obzira na male razlike. Kad institutovci navode svoja djela, onda trebaju navesti jednu bibliografsku jedinicu, a među zagradama podatak da to postoji kao e-priručnik i knjiga. Ako postoji kakva nesređenost u navodu bibliografskih jedinica, valja ju što prije ispraviti... (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 21. travnja 2014.

Pravopis je dobrim dijelom dogovorne naravi i rješava se strukovno za okruglim stolom Pravopisnoga povjerenstva ili Vijeća za normu sastavljenoga od predstavnika različitih znanstveno-istraživačkih, nastavnih i kulturnih ustanova. Bez strukovnoga dogovora i zajedničke sloge različitih subjekata jezične politike bilo koji pravopis i dalje će raslojavati i zbunjivati etnolingvokulturnu hrvatsku zajednicu. (A. Bagdasarov, HS)

Detalji

Objavljeno: 17. travnja 2014.

U svojim bibliografijama pojedini autori na institutskoj mrežnoj stranici i većina njih u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (osim M. A. Birtić) navode da su suautori i tiskanoga i mrežnoga izdanja pravopisa, tj. dviju knjiga. Prema navodu tih knjiga ispada da su autori dviju knjiga, a ne jedne. S obzirom na različite ISBN to su različite knjige. Uvijek su nas informirali o jednom besplatnom pravopisu, a sada ispada da imaju dva pravopisa: jedan na internetu koji se ne plaća, i drugi, tiskani koji se plaća. Je li to moguće? (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 13. travnja 2014.

Pojedini pokušaji spajanja vjerskoga poistovjećivanja s njegovim narodnosnim opredjeljenjem u mnogim primjerima mogu biti pogrješni. Vjera i vjerska zajednica može skupiti različite etnose i etnolingvokulture. Do nužnoga pravopisnoga rješenja i prilagodbe hrvatskomu jeziku pripadnika naroda i vjerskih pripadnika može se doći samo zajedničkim radom skupine različitih strukovnjaka. Pravopisanje i značenje etnovjerskih pripadnika i sljedbenika vrlo su škakljiva pitanja. Stara poslovica veli – Tri puta mjeri, jednom reži. (A. Bagdasarov, HS)

Detalji

Objavljeno: 01. travnja 2014.

Što prije jezikoslovna zajednica pronađe opće, uzajamno prihvatljivo rješenje, to će se i prije jezična situacija smiriti, a javna glasila usmjeriti svoju pozornost na važnije stvari. Ustroj izradbe pravopisa, prema našemu subjektivnomu mnijenju, trebalo bi ubuduće povjeriti Pravopisnomu povjerenstvu sastavljenom od predstavnika svih ustanova bitnih za rad s hrvatskim književnim (ili standardnim) jezikom u Republici Hrvatskoj. Povjerenstvo bi se moglo nalaziti pri HAZU-u, odnosno njezinu Razredu za filološke znanosti. (A. Bagdasarov, Kolo)

Detalji

Objavljeno: 31. ožujka 2014.

Institutski pravopis nije prošao put znanstvene ocjene od strane većine znanstvenih ustanova i kulturnih udruga. Na veliku žalost, većina istraživačkih, strukovnih i kulturnih ustanova odazvala se je šutnjom na institutsku zamolbu da sudjeluju u javnoj raspravi, a one malobrojne ustanove i udruge kao što su: Razred za filološke znanosti HAZU, Predsjedništvo Matice hrvatske, Društvo profesora hrvatskoga jezika, Hrvatsko kulturno vijeće, koje su sudjelovale ili odazvale se raspravi, dale su pravopisu negativnu ocjenu ili ukore. (A. Bagdasarov, Kolo)

Detalji

Objavljeno: 30. ožujka 2014.

U Strategiji Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 2010. - 2015. ništa ne piše o projektu pisanja novoga pravopisa. U tom dokumentu za pravopis je navedena samo trajna zadaća "Proučavanja gramatičkoga ustroja hrvatskoga standardnog jezika kao podloge za izradbu normativnoga rječnika, pravopisa..." Poticaj pisanju pravopisa kreće od konkretne osobe ili osoba, a ostvarenje pripreme novoga pravopisa naručilo je MZOS od Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, jednoga od subjekata jezične politike. (A. Bagdasarov, Kolo)