Ani je porušeni srednjovjekovni armenski grad koji je smješten u turskoj provinciji Kars. Nalazi se na granici s Armenijom. U razdoblju od 961. do 1045. god. Ani je bio prijestolnica Anijskoga kraljevstva (Armenskoga kraljevstva Bagratida ili Bagratidske Armenije). Anijsku kraljevinu je osnovao "knez nad knezovima", kako ga je nazvala arapska dinastija Abasida, a zatim kralj Ašot I. Veliki iz armenske dinastije Bagratuni. Anijska kraljevina je postigla svoj najveći procvat na prijelazu iz 10. u 11. st. za vrijeme vladavine kralja Gagika I. (989. - 1020.). Kraljevstvo je prestalo postojati 1045. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Grigor Narekaci (oko 951. - 1003. ili 1011.) je armenski pjesnik, filozof, teolog, predstavnik ranoarmenskoga preporoda. Rodio se je u obitelji kneza Hosrova Andzevacija, teologa, mislioca, autora mnogih vjerskih djela. Nakon smrti žene Hozrov otac šalje svoje sinove Izaka, Ovanesa (Ivana) i maloljetnoga Grigora (Grgura) u samostan radi stjecanja znanja. Kasnije se je i sam Hozrov zaredio i postao biskup. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Abb1Armenski rukopisi urešeni sitnoslikama (minijaturama) jesu nerazdvojiv dio kulture armenskoga naroda. Rukopisi u Armenaca uvijek su bili predmet dubokoga štovanja. U doba osvajačkih pohoda različitih zavojevača, prisilnoga iseljavanja armenskoga stanovništva u druge zemlje čak su rukopise pisane armenskim jezikom i nepismeni ljudi uzimali sa sobom ili ih pak skrivali čuvajući ih kao dragocjenu relikviju pa tako mnogi imaju svoju povijest. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Nisam imao namjeru reagirati na Jozićevo grubo i netolerantno reagiranje u Kolu jer to nije razina na kojoj se raspravlja o znanstvenim zaganama (problemima), nigdje u svijetu pa ni u Hrvatskoj, ali sam ipak bio prisiljen reagirati jer ovo nije prvi put da me osobno napada, čak i vrijeđa, osobito na hrvatskim portalima. Moje pisanje o hrvatskom pravopisu nije kritizersko nego kritičko jer upozoravam na ono što nije dobro i kako bi to trebalo biti. Imam na to pravo kao bilo koji drugi jezikoslovac, novinar, književnik, publicist, povjesničar itd. u demokratskom društvu. (A. Bagdasarov, Kolo)

Add a comment Add a comment        
 

 

Selo Aruč se nalazi blizu grada Aštarak, 40 - 46 km od armenskoga glavnoga grada Jerevan. Blizu sela sačuvane su ruševine stare utvrde i nadgrobnih humaka iz 3. - 1. tusuljeća pr. Kr. U 5. st. selo je bilo privremeno zimsko boravište kraljevskih vojnica. U 7. st. tu je bilo prebivalište armenskoga vladara, kneza Grigora Mamikonjana (661. - 682.). Za vrijeme njegove vladavine 60-ih godina 7. st. sagrađena je velika crkva Aruč. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ananija Širakaci (oko 610. - oko 685.) je armenski zemljopisac, kartograf, povjesničar, zvjezdoznanac, matematičar. Drži ga se za utemeljitelja staroarmenskih prirodnih znanosti. Rođen je u širakskom selu Ani. Otac mu je bio Ovanes (Ivan). Osnovna znanja Širakaci je stekao u školi samostana Dprevank, a za stjecanje novih znanja putuje u Bizant. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Sanahin je jedan od najvećih samostanskih kompleksa u Armeniji, jedno od prastarih naselja. U arheološkom iskopinama pronađeni su keramika i brončani ornamentni pojasevi iz 1. tisuljeća pr. Kr. Samostan je utemeljen u prvoj polovici 10. st. uz pomoć skupine armenskoga svećenstva koji su bili progonjeni od strane bizantskoga imperatora Romana I. Samostan se nalazi u selu Sanahin, u sutjesci rijeke Debed, na 1000 m nadmorske visine. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ruševine katedrale Jererujk (5. - 6. st.) je klasičan primjer trobrodne bazilike (dužina - 36 m, širina cela/naosa - 14 m). Katedrala je sagrađena od bigra i sivoga kamena. K velikomu postolju vode stubišta. Arhitektura Jererujka ima brojne sličnosti (analogije) u ranokršćanskih spomenika Sirije. Arhitekturni detalji oblikovani su istančanim umjetničkim ukusom. Bazilika je sa svih strana okružena višestupnjevitim podnožjem. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Predaja glasi da su planine Ararat i Aragac bile sestre. Jednoć između njih iskrsnuo je prijepor koja je od njih najviša, najdraža, najljepša. Nakon njihovih bučnih prijepora, one su proklele jedna drugu, zaželjevši se zauvijek rastati. Osim toga jedna sestra ("Ararat") poželjela je drugoj da ona uvijek nosi bol u srcu i da njezine oči budu uvijek u suzama. A druga poželjela je sestri da ona uvijek bude pokrivena snijegom i da se nitko na nju ne mogne popeti. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ahpatski samostan se nalazi u selu Ahpat (područje Lori). Stari spomenik Ahpat datira iz 2. - 1. tisuljeća pr. Kr. Prema predaji samostan je počela graditi obitelj majstora, ali otac je kasnije otišao raditi u drugi samostan, a sin, bez obzira na nagovaranje otca, ostao je na izgradnji Ahpata. Sin je dogradio samostan, a kada je otac ugledao njegov rad, uzviknuo je: "Ah pat!" (To ti je zid!), zagrlio je sina i pomirio se je s njim. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Samostanski kompleks Ovanavank iz 5. - 13. st. nalazi se u slikovitom mjestu na lijevoj strani klanca rijeke Kasah blizu sela Ovanavank. Prema predaji utemeljitelj i opat samostana bio je prvi katolikos Armenije sv. Grgur Prosvjetitelj koji je tu pokopao relikvije sv. Ivana Krstitelja. Upravo zato ovo sveto mjesto dobilo je ime Ovanavank. Armensko ime Hovanes/Ovanes znači Ivan. Najstarija građevina kompleska je bazilika sv. Grigora iz 5. - 6. st. (Artur Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Čudo prirode - jezero Sevan (ili Gegamsko more) je jedan od najljepših kutaka svijeta. Voda je u njem čista i prozirna i prema predaji iz ovoga jezera vodu su pili i sami bogovi. Gledajući dugo u jezero katkada se gubi osjećaj orijentacije, gdje je nebo, a gdje jezero. Književnik je Maksim Gorki smatrao je Sevan komadićem plavoga neba koji je pao na zemlju. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Zorac Karer (ili Karaundž) je unikatni spomenik monumentalne arhitekture brončanoga doba na području kojega se nalazi naselje ranoga brončanoga doba (4. - 3. tisućljeće pr. Kr.) i mnogobrojni humci (3. - 2. tisućljeće pr. Kr.) Zorac Karer se nalazi na planinskoj visoravni (1770 m nad morem) u sjunikskom kraju Armenije blizu grada Sisian. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Samostanski kompleks Noravank je smješten na izbočini duboka klanca pritoka rijeke Arpa i okružen je crvenkastim stijenama. U prijevodu s armenskoga Noravank znači - "Novi samostan". Najstarija građevina kompleksa je crkva sv. Karapeta koja je sagrađena 9. - 10. st. Samostan je utemeljio 1205. god. biskup Ovanes. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Komitas1Komitas (pravo ime i prezime Sogomon Sogomonjan) je armenski skladatelj, glazbenik, pjevač, ravnatelj pjevačkih zborova, osnivač armenske etnomuzikologije. Sogomon Sogomonjan se je rodio 26. rujna 1869. god. u gradu Kütahya Osmanlijskoga Carstva. Otac Gevork je bio postolar, a majka - tkalja sagova. Majku je izgubio kada mu je bilo oko godinu dana. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Samostanski kompleks Gošavank 12. - 13. st. nalazi se u selu Goš, na slikovitoj visoravni, 15 km zapadno od grada Diližan. Kompleks je osnovao Mhitar Goš blizu od potresa porušenoga samostana Getik uz potporu knezova Ivane i Zakare Zakarjan. Prva drvena crkva sv. Grgura Prosvjetitelja bila je sagrađena 1188. god. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Crkva Cicernavank iz 4. - 6. st. se nalazi u Gorskom Karabahu (Arcahu) u području sela Kašatak, na desnoj obali rijeke Ahavno. Crkva ima veliki značaj u kršćanskom svijetu. To je jedna od najbolje sačuvanih pravokutnih crkava iz 4. - 6. st. U njoj je pohranjen mali prst apostola Petra. "Cicern" u prijevodu s armenskoga znači "mali prst". Cicernavank (ili drugi naziv crkva sv. Grgura Prosvjetitelja) ulazi u skupinu prastarih spomenika rane srednjovjekovne kršćanske arhitekture.(A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
Čet, 19-09-2024, 20:39:35

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.