- Detalji
Mhitar Geraci (arm. Մխիթար Հերացի, eng. Mkhitar Heratsi) (1120. - 1200.) je rođen u gradu Ger, u sadanjem iranskom gradu Hoj. Stručnu obuku je stekao u armenskom Cilicijskom kraljevstvu koje je trajalo od 1080. do 1375. god. Bio je dobro upoznat s djelima grčko-helenske, rimske, bizantske, perzijske i arapske klasične medicine. Izučavao je i pisao o psihoterapiji, kirurgiji, dijetologiji i o liječenju ljekovitim biljem. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Sagmosavank (arm. sagmosavank 'crkva psalama') nalazi se u blizini grada Aštaraka. Kompleks se sastoji od crkve sv. Siona i crkve sv. Bogorodice, te od predvorja i knjižnice. Zgrade su među sobom povezane. Crkva sv. Siona sagrađena je 1215. god. po nalogu kneza Vače Vačutjana. Ovdje nedostaju prve stube stubišta koje vodi u ćeliju. Nedostajanje prve stube značilo je da tu živi mladi svećenik. (A. Bagdasarov)
- Detalji
U svojem prvom dijelu Nicejsko vjerovanje donosi izričaj Vjerovanja (lat. Credo "Vjerujem", arm. "Havatamk"), a u drugom dijelu se osuđuje Arijev nauk. Samo Arije i dva njegova prijatelja Libijca, biskup Sekunda iz Tolemaide i Teon iz Marmarike, odbili su potpisati Vjerovanje, te su bili izopćeni, svrgnuti i poslani u progonstvo u Ilirik. Sabor je također raspravljao o nadnevku Uskrsa, Melecijevu raskolu, usvojio 20 različitih kanona. Po završetku sabora prisutni crkveni otci su proslavili dvadesetu obljetnicu Konstantinova vladanja. (A. Bagdasarov, GK)
- Detalji
Ani je porušeni srednjovjekovni armenski grad koji je smješten u turskoj provinciji Kars. Nalazi se na granici s Armenijom. U razdoblju od 961. do 1045. god. Ani je bio prijestolnica Anijskoga kraljevstva (Armenskoga kraljevstva Bagratida ili Bagratidske Armenije). Anijsku kraljevinu je osnovao "knez nad knezovima", kako ga je nazvala arapska dinastija Abasida, a zatim kralj Ašot I. Veliki iz armenske dinastije Bagratuni. Anijska kraljevina je postigla svoj najveći procvat na prijelazu iz 10. u 11. st. za vrijeme vladavine kralja Gagika I. (989. - 1020.). Kraljevstvo je prestalo postojati 1045. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Grigor Narekaci (oko 951. - 1003. ili 1011.) je armenski pjesnik, filozof, teolog, predstavnik ranoarmenskoga preporoda. Rodio se je u obitelji kneza Hosrova Andzevacija, teologa, mislioca, autora mnogih vjerskih djela. Nakon smrti žene Hozrov otac šalje svoje sinove Izaka, Ovanesa (Ivana) i maloljetnoga Grigora (Grgura) u samostan radi stjecanja znanja. Kasnije se je i sam Hozrov zaredio i postao biskup. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Armenski rukopisi urešeni sitnoslikama (minijaturama) jesu nerazdvojiv dio kulture armenskoga naroda. Rukopisi u Armenaca uvijek su bili predmet dubokoga štovanja. U doba osvajačkih pohoda različitih zavojevača, prisilnoga iseljavanja armenskoga stanovništva u druge zemlje čak su rukopise pisane armenskim jezikom i nepismeni ljudi uzimali sa sobom ili ih pak skrivali čuvajući ih kao dragocjenu relikviju pa tako mnogi imaju svoju povijest. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Nisam imao namjeru reagirati na Jozićevo grubo i netolerantno reagiranje u Kolu jer to nije razina na kojoj se raspravlja o znanstvenim zaganama (problemima), nigdje u svijetu pa ni u Hrvatskoj, ali sam ipak bio prisiljen reagirati jer ovo nije prvi put da me osobno napada, čak i vrijeđa, osobito na hrvatskim portalima. Moje pisanje o hrvatskom pravopisu nije kritizersko nego kritičko jer upozoravam na ono što nije dobro i kako bi to trebalo biti. Imam na to pravo kao bilo koji drugi jezikoslovac, novinar, književnik, publicist, povjesničar itd. u demokratskom društvu. (A. Bagdasarov, Kolo)
- Detalji
Selo Aruč se nalazi blizu grada Aštarak, 40 - 46 km od armenskoga glavnoga grada Jerevan. Blizu sela sačuvane su ruševine stare utvrde i nadgrobnih humaka iz 3. - 1. tusuljeća pr. Kr. U 5. st. selo je bilo privremeno zimsko boravište kraljevskih vojnica. U 7. st. tu je bilo prebivalište armenskoga vladara, kneza Grigora Mamikonjana (661. - 682.). Za vrijeme njegove vladavine 60-ih godina 7. st. sagrađena je velika crkva Aruč. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Ananija Širakaci (oko 610. - oko 685.) je armenski zemljopisac, kartograf, povjesničar, zvjezdoznanac, matematičar. Drži ga se za utemeljitelja staroarmenskih prirodnih znanosti. Rođen je u širakskom selu Ani. Otac mu je bio Ovanes (Ivan). Osnovna znanja Širakaci je stekao u školi samostana Dprevank, a za stjecanje novih znanja putuje u Bizant. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Sanahin je jedan od najvećih samostanskih kompleksa u Armeniji, jedno od prastarih naselja. U arheološkom iskopinama pronađeni su keramika i brončani ornamentni pojasevi iz 1. tisuljeća pr. Kr. Samostan je utemeljen u prvoj polovici 10. st. uz pomoć skupine armenskoga svećenstva koji su bili progonjeni od strane bizantskoga imperatora Romana I. Samostan se nalazi u selu Sanahin, u sutjesci rijeke Debed, na 1000 m nadmorske visine. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Ruševine katedrale Jererujk (5. - 6. st.) je klasičan primjer trobrodne bazilike (dužina - 36 m, širina cela/naosa - 14 m). Katedrala je sagrađena od bigra i sivoga kamena. K velikomu postolju vode stubišta. Arhitektura Jererujka ima brojne sličnosti (analogije) u ranokršćanskih spomenika Sirije. Arhitekturni detalji oblikovani su istančanim umjetničkim ukusom. Bazilika je sa svih strana okružena višestupnjevitim podnožjem. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Predaja glasi da su planine Ararat i Aragac bile sestre. Jednoć između njih iskrsnuo je prijepor koja je od njih najviša, najdraža, najljepša. Nakon njihovih bučnih prijepora, one su proklele jedna drugu, zaželjevši se zauvijek rastati. Osim toga jedna sestra ("Ararat") poželjela je drugoj da ona uvijek nosi bol u srcu i da njezine oči budu uvijek u suzama. A druga poželjela je sestri da ona uvijek bude pokrivena snijegom i da se nitko na nju ne mogne popeti. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Ahpatski samostan se nalazi u selu Ahpat (područje Lori). Stari spomenik Ahpat datira iz 2. - 1. tisuljeća pr. Kr. Prema predaji samostan je počela graditi obitelj majstora, ali otac je kasnije otišao raditi u drugi samostan, a sin, bez obzira na nagovaranje otca, ostao je na izgradnji Ahpata. Sin je dogradio samostan, a kada je otac ugledao njegov rad, uzviknuo je: "Ah pat!" (To ti je zid!), zagrlio je sina i pomirio se je s njim. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Samostanski kompleks Ovanavank iz 5. - 13. st. nalazi se u slikovitom mjestu na lijevoj strani klanca rijeke Kasah blizu sela Ovanavank. Prema predaji utemeljitelj i opat samostana bio je prvi katolikos Armenije sv. Grgur Prosvjetitelj koji je tu pokopao relikvije sv. Ivana Krstitelja. Upravo zato ovo sveto mjesto dobilo je ime Ovanavank. Armensko ime Hovanes/Ovanes znači Ivan. Najstarija građevina kompleska je bazilika sv. Grigora iz 5. - 6. st. (Artur Bagdasarov)
- Detalji
Čudo prirode - jezero Sevan (ili Gegamsko more) je jedan od najljepših kutaka svijeta. Voda je u njem čista i prozirna i prema predaji iz ovoga jezera vodu su pili i sami bogovi. Gledajući dugo u jezero katkada se gubi osjećaj orijentacije, gdje je nebo, a gdje jezero. Književnik je Maksim Gorki smatrao je Sevan komadićem plavoga neba koji je pao na zemlju. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Zorac Karer (ili Karaundž) je unikatni spomenik monumentalne arhitekture brončanoga doba na području kojega se nalazi naselje ranoga brončanoga doba (4. - 3. tisućljeće pr. Kr.) i mnogobrojni humci (3. - 2. tisućljeće pr. Kr.) Zorac Karer se nalazi na planinskoj visoravni (1770 m nad morem) u sjunikskom kraju Armenije blizu grada Sisian. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Samostanski kompleks Noravank je smješten na izbočini duboka klanca pritoka rijeke Arpa i okružen je crvenkastim stijenama. U prijevodu s armenskoga Noravank znači - "Novi samostan". Najstarija građevina kompleksa je crkva sv. Karapeta koja je sagrađena 9. - 10. st. Samostan je utemeljio 1205. god. biskup Ovanes. (A. Bagdasarov)
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 9. veljače 1993. velikosrbi počinili zločin u zaseoku Erstići
- 9. veljače 1993. četnici iz Vukovja odveli 4 civila, mučili ih i ubili
- 10. veljače 1842. utemeljena „Matica ilirska“
- 10. veljače 1919. umro Antun Radić
- 10. veljače 1960. umro kardinal dr. Alojzije Stepinac
- 10. veljače 1675. umro Ivan Belostenec
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.