- Detalji
Mehitar Goš (1120. - 1213.) je armenski društveni djelatnik, znanstvenik, autor prvoga armenskoga zbornika zakona, pedagog, basnopisac. Rodio se je u Gjandži, sadanji grad u Azerbajdžanu. Početnu je naobrazbu stekao u rodnom gradu, a daljnju u vardapeta (stupanj u armenskih svećenika i prije i sada - duhovni vjeroučitelj, nastavnik) Ovanesa Tavušecija gdje postaje vardapet. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Samostan-utvrda Khor Virap (u prijevodu znači - ‘duboka jama’) se nalazi na lijevoj obali rijeke Araks, u podnožju biblijske planine Ararat, blizu armensko-turske granice. Ovdje je nekoć bila jedna od prijestolnica Armenije - Artašat. Grad je sagradio 176. god. pr. Kr. kralj Artašes I. / Artaksija I. Tu je također postojala kraljevska tamnica gdje bi osuđenika na smrt bacili u duboke jame pune zmija i otrovnih kukaca. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Pisanje velikoga ili maloga početnoga slova u određenim skupinama riječi još je neriješena pravopisna zagana (problem). Trebalo bi jednake primjere pozorno raščlaniti, propisati i onda ih sustavno i dosljedno riješiti sa strukovnjacima iz različitih područja. Svaki novi pravopis ne smije se pisati na brzinu prema želji pojedinaca koji čak samostalno određuju njegovo pojavljivanje u javnosti. Svaki novi pravopis mora prije proći ozbiljnu raščlambu njegova obrazloženoga jezikoslovnoga i društvenoga izlaska u svijet. (A. Bagdasarov)
- Detalji
U pravopisnom rječniku Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a na stranici 226. čitamo: “Gospa (Marija, Isusova majka)” i istodobno iza natuknice Gospa - “Gospa Lurdska, Gospa od Ružarija, Gospa od Snijega, Gospa od Zdravlja, Gospa Trsatska (1. Marija, Isusova Majka, 2. bogomolja)” (Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013.), tj. jednom je napisana riječ majka malim početnim slovom (Isusova majka) i pet puta početnim velikim slovom (Isusova Majka). (A. Bagdasarov)
- Detalji
Armenska se mitologija temelji na skupu protoindoeuropskih vjerskih i kulturnih shvaćanja starih Armenaca koja su postojala do 301. god. kada je službeno prihvaćeno kršćanstvo kao državna religija. Armensku mitologiju ubrajaju u sustav starih predodžaba predaka suvremenih indoeuropskih naroda. Osnovni podatci o armenskoj mitologiji sačuvani su u djelima starogrčkih i staroarmenskih autora, a također, dakako, u usmenim narodnim predajama. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Slikarstvo u likovnim žanrovima portreta, krajolika, mrtve prirode i sl. dolazi u Armeniju u stanovitoj mjeri kasno, u 17. - 18. st., valjda zato što je veći dio armenske zemlje često bio bez stalnih dodira s europskom umjetnošću (osim razdoblja Cilicijskoga Kraljevstva), a u doba arapske, perzijske i turske vladavine u Armeniji je pod utjecajem islama bilo zabranjeno npr. slikanje ljudi, dok je u unutarnjem tradicijskom ukrašavanju armenske crkve bilo prisutno određeno isposništvo. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Armenska glazba se javlja u početku ponaprije u poganskim obredima u pjevanju gohatskih pjevača, gusana i vipasana (narodnih pjevača) o kojima znamo iz djela staroarmenskih povjesničara 5. st. Movsesa Horenacija i Favosta Buzanda. F. Buzand, primjerice, ovako opisuje u “Povijesti Armenije” glazbu koju je čuo na gozbi armenskoga kralja: “i bubnjari, i frulaši, i onaj koji svira na liri, i trubači, svaki na svoj način i na različite napjeve zajedno bi zagrmjeli”. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Prve filmske snimke na području Armenije pojavile su se 1907. god. Godine 1911. ruski snimatelji A. Digmelov i A. Minervin su snimili pogreb poglavara Armenske apostolske crkve Matteosa II. u Ečmiadzinu. Godine 1920. snimatelj Lemberg snimio je dokumentarni kratkometražni film koji je bio posvećen uspostavi sovjetske vlasti u Armeniji. Nadnevak nastanka armenskoga filma smatra se 16. travnja 1923. god. kada je stvorena armenska državna kinemotografija “Armenfilm” (naziv od 1957.), poznata pod imenom Goskino Armenije (“Armenski državni slikopis”). (A. Bagdasarov)
- Detalji
Godine 313. rimski car Konstantin Veliki je naložio da se i kršćanima dopusti sloboda vjeroispovijesti nakon čega su se s poganima izjednačili u pravima. Ali, njegov suvladar Gaj Valerije Licinijan Licinije (263. - 325.) je bio poganin i u svojem dijelu carstva odlučio je potpuno zatrti kršćanstvo. Licinije je po svojoj naravi bio vrlo pohlepan, vlastoljubiv, žestoke naravi, razdražljiv, neprijateljski se je odnosio prema znanostima i u svem je volio vojnu stegu. Pripremao se je za rat protiv Konstantina i bojeći se izdaje u vlastitim redovima odlučio je očistiti svoju vojsku od kršćana. (A. Bagdasarov)
- Detalji
A(g)htamar (arm. Աղթամար) je otok na jezeru Van u Turskoj. Opća površina otoka je 16. - 17. ha. Otok je bio naseljen odavno. Na sjeverozapadu su sačuvani tragovi ciklopičeskoga zida u dva, tri reda koji su činili, prema mišljenju ruskoga orijentalista, akademika Josipa Orbelija (1887. - 1961.), dio dourartskoga naselja. A prema svjedočanstvu Movsesa Horenacija, armenskoga povjesničara iz 5. st., u 4. st. na otoku se je nalazila tvrđava armenskoga kneževskoga roda Rštuni. (A. Bagdasarov)
- Detalji
U Hrvatskoj nema ni vijeća za hrvatski jezik pri Vladi, ni jezičnoga zakona koji bi regulirao osnovne pravopisne priručnike. Na veliku žalost moramo priznati kako nije došlo do pravopisne pomirbe i pravopisnoga jedinstva među pojedinim sudionicima jezične politike, a pravopis je i dalje ostao jabuka razdora u hrvatskoj lingvokulturnoj zajednici jer je došao na javnu pozornicu pod utjecajem izvanjezičnih čimbenika. (A. Bagdasarov)
- Detalji
U suvremenom hijerarhijskom sustavu Armenske apostolske crkve (AAC) postoje dva katolikosata (katolikata): Katolikosat Svih Armenaca sa sjedištem u Ečmiadzinu (prvostolnica Sveti Ečmiadzin), u Armeniji, i Cilicijski katolikosat (Katolikosat Velikoga Doma (Stolice) Cilicije) koji se nalazi u Anteliasu, u Libanonu. U Cilicijski katolikosat ulaze biskupije Libanona, Irana, Sirije i Cipra. Katolikosati su administrativno neovisni, ali prvenstvo časti pripada Katolikosu Svih Armenaca koji ima titulu vrhovnoga patrijarha Armenske apostolske crkve. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Samostan Amaras se nalazi u martuninskom području Gorskoga Karabaha (Arcaha). Nekoć je ovo područje bilo u sastavu provincije Mjus Aband, povijesnoga Arcaha. Prema svjedočanstvu armenskoga povjesničara Favstosa (ili Pavstosa) Buzanda (4./5. st.) crkvu samostana Amaras osnovao je u početku 4. st. sv. Grgur Prosvjetitelj. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Muš je povijesni armenski grad, prijestolnica Mušske provincije u Turskoj. Nalazi se zapadno od jezera Van u južnom dijelu Mušske doline, sjeverno od Armenskoga ili istočnoga Tavra (greben u Maloj Aziji), kod podnožja brda Korduk i Ciranakatar. Grad je smješten na rijeci Megraget koja dijeli Muš na dva dijela. povijesti Muš se spominje kao tvrđava, naselje, a od 9. - 10. st. armenski povjesničari pišu o njem iznimno kao o gradu. U Mušu je pronađen klinopis urartskoga cara Menua (810. - 778. pr. Kr.). (A. Bagdasarov)
- Detalji
U Stonu i Dubrovniku u organizaciji Matice hrvatske i Društva prijatelja Armenije u Dubrovniku ovih je dana predstavljena knjiga Armenija – domovina svetoga Vlaha autora dr. Artura Bagdasaroa i dr. Vinicija Lupisa. Knjiga je izišla u izdanju Matice hrvatske – ogranak Ston. Strukturu knjige čini šest poglavlja: Armenske prepoznatljivosti, Etnolingokulturna baština, Vjera i crkva, Povijesni gradovi, Hrvatska i Armenija i Eseji. Sažetci su objavljeni na hrvatskom, armenskom, ruskom i engleskom jeziku. Knjiga (272 str.) odlično je likovno opremljena. Prenosimo sažetak govora s predstavljanja jednoga od suautora knjige Armenija – domovina svetoga Vlaha. (np)
- Detalji
Crkva sv. Ovanesa Mkrtyča (sv. Ivana Krstitelja) se nalazi u armenskom selu Mastara blizu grada Talin u aragacotnskoj oblasti Armenije. Prema predaji upravo su ovdje pokopane su moći sv. Ivana Krstitelja koje je Grgur Prosvjetitelj dovezao iz Kayserija u Kapadociji. Odavde je naziv sela (arm. mas, masunk znači 'moći'). Na južnim i zapadnim zidovima crkve sačuvani su natpisi koji svjedoče o tom da je crkvu sazidao u 7. st. vanakan (svećenik) Grigor u vrijeme biskupa Teodorosa Gnunija koji je sudjelovao na crkvenom saboru (sinodu) 645. god. u Dvinu. (A. Bagdasarov)
- Detalji
Ustav je osnovni zakon u bilo kojoj državi, poseban normativno-pravni akt koji ima najvišu pravnu snagu i ne valja predlagati nazivu jezika prijašnje jugoslavenske jezičnopolitičke „akrobacije". Kakav je „doživljaj jezika" bio u prijašnjoj Jugoslaviji znamo na primjeru dr. Ivana Šretera koji je bio osuđen na zatvorsku kaznu zato što je pacijentu u karton pod rubriku "zanimanje" upisao hrvatski izraz "umirovljeni časnik JNA" umjesto srpskoga izraza "penzionisani oficir JNA", a za posmrtne ostatke ne zna se gdje su. (A. Bagdasarov)
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 9. veljače 1993. velikosrbi počinili zločin u zaseoku Erstići
- 9. veljače 1993. četnici iz Vukovja odveli 4 civila, mučili ih i ubili
- 10. veljače 1842. utemeljena „Matica ilirska“
- 10. veljače 1919. umro Antun Radić
- 10. veljače 1960. umro kardinal dr. Alojzije Stepinac
- 10. veljače 1675. umro Ivan Belostenec
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.