JerevanJerevan je jedan od najstarijih gradova svijeta i nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Araratske doline, okružen je s triju strana planinama. Prema predaji, kada se je Noina arka zaustavila na planini Ararat i voda se povukla, Noa je uzviknuo: "Jerevum e!" što na armenskom znači "Vidi se!" (kopno). Od toga izraza potječe ime grada. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

U nizu kulturocida izvršenih u razdoblju komunističke vlasti nad mnogobrojnim kulturnim i vjerskim spomenicama nalazi se i Armenska katolička crkva kongregacije mhitarista u Novom Sadu. Mhitaristi su kongregacija benediktinskih redovnika Armenske katoličke crkve. Armenski katolički red osnovao je 1701. god. u Carigradu armenski svećenik Mhitar Sebastaci (iz Sebaste) (1676. - 1749.)... (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Crkva Karmravor (crkva sv. Bogorodice) sagrađena je u 7. st. Ovo je u Armeniji jedinstvena crkva u kojoj je i do danas sačuvan crveni crjepasti krov. U dalekoj prošlosti tu je bio ženski samostan. U crkvi su bile pohranjene dvije starinske relikvije: slikoviti indijski zastor iz 1798./99. god. iz Kolkate i rukopisno evanđelje "Šuhonc" iz 1669. god. koje se čuva u muzeju "Matenadaran" u Jerevanu. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Zvartnoc je srednjovjekovna katedrala sv. Grgura Prosvjetitelja koja se nalazi u Araratskoj dolini blizu zračne luke koja nosi isti naziv. Zvartnoc u prijevodu s armenskoga znači "katedrala budnih sila". Sagradio ju je u 7. st. katolikos Nerses Taeci III. na mjestu sastanka sv. Grgura Prosvjetitelja i kralja Trdata III. Porušena je u 10. st., najvjerojatnije od potresa. Ovo je mjesto bilo staro naselje i središte kulta još u pretkršćansko doba. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Garni je jedno od najstarijih naselja na području Armenije. Arheolozi su na području Garnija otkrili ostatke ciklopičke utvrde iz 3. tisućljeća prije naše ere. Otkriveni su ostatci građevina koje su bile namijenjene stanovanju, a također i ostatci lončarske radionice. Jedan od unikatnih nalaza Garnija je koštica marelice koja svjedoči da je još prije 5.000 godina ta voćka bila uzgajana na području Armenije... (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Hačkari su vrijedna pojava srednjovjekovne armenske umjetničke kulture. Njihova povijest datira od egipatskih križnih stela iz razdoblja 5. - 6. stoljeća stare ere, ali su armenski hačkari, osim velike povijesne vrjednote, utjelovili u sebi bogati etnokulturni i umjetnički sadržaj - dragocjeno blago armenske srjednovjekovne baštine. Prvi kameni spomenici koji nalikuju kršćanskim hačkarima pojavljuju se na području Armenije početkom 4. st. nove ere, točnije nakon prihvaćanja kršćanstva 301. god. kada je ono postalo državna religija. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

IsusLikovni portret Krista naslikan je temperom na lanenom platnu pričvršćenom na osnovi cedra. Istraživači smještaju vrijeme postanka portreta u doba Rimskoga Carstva. I sada se Kristov lik čuva u srebrnoj pozlaćenoj navlaci crkve sv. Bartola Armenskoga u Genovi koju su utemeljila dvojica armenskih redovnika bazilijanaca reda sv. Bazilija s planine Crna gora (arm. Sev Ler) u cilicijskoj Armeniji.(A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

U Rusiji je 9. lipnja 2014. god. ustanovljeno Vijeće za ruski jezik pri Predsjedniku Ruske Federacije. To je drugo vijeće jer u Rusiji postoji od 2013. god. i Vijeće za ruski jezik pri Vladi Ruske Federacije koje se bavi promicanjem ruskoga jezika i kulture u državama negdašnjega Sovjetskoga Saveza, u većini država Europske unije, u Sjedinjenim Američkim Državama, u Kini i Japanu, te u državama Bliskoga istoka. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Dvostruke pravopisne inačice ne čine jezično bogatstvo standardnoga jezika. One se ne mogu istodobno rabiti u jednoj te istoj rečenici, ulomku, tekstu ili knjizi. Valja kodificirati jedan od oblika inačice prema već ustaljenim pravopisnim pravilima pisanja stranih riječi i strogo ih i dosljedno rabiti u javnoj, adimistrativnoj, školskoj i dr. porabi. Pravopisna pravila, kao i svaki zakon, gube svoj smisao i značaj ako ih se svaki čas mijenja i prekraja. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
Čet, 19-09-2019, 00:51:26

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.