Pravopis nviRadi se načelno o jednom službenom pravopisu u dvjema knjigama. Možemo govoriti samo o zamjeni jednoga službenoga drugim službenim za škole i ništa više jer nitko ne može zabraniti porabu nijednoga od prijašnjih pravopisa u drugim sferama djelatnosti. Dosadanje stanje u kojem sada supostoje već četiri ili pet pravopisa i dalje će zbunjivati i djelomično raslojavati govornika hrvatskoga jezika. Treba imati na umu i to da većina pismenih, obrazovnih ljudi uglavnom u pravopis ne zagleda, pišući po svojem pravopisu. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

U Ečmijadzin, duhovno središte armenske etnokulturne baštine, stizali su u prošlosti, a stižu danas bogati darovi u vidu različitih crkvenih predmeta i primijenjene umjetnosti. Za čuvanje moći (relikvija) i darova 1869. god. uz ečmijadzinsku katedralu bile su dograđene još tri prostorije u kojima se sada nalazi riznica-muzej Ečmijadzina. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Ečmijadzin je samostan u gradu Vagaršapat (od 1945. do 1992. - grad Ečmijadzin), nalazi se 20 kilometara zapadno od prijestolnice Armenije Jerevana. Duhovno je središte armenskoga naroda i Armenske apostolske crkve, sjedište vrhovnoga patrijarha i katolikosa svih Armenaca. Povijest samostana potječe s početka 4. stoljeća kada je sv. Grgur Prosvjetitelj (239. - 325./6.) obratio i pokrstio kralja Trdata III. koji je 295. god. proglasio kršćanstvo državnom vjerom Armenije. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Na području Armenije, prema UNESCO-ovu popisu, nalazi se desetak starih spomenika koji se ubrajaju u svjetsku kulturnu i duhovnu baštinu i jedan od njih je samostan Geghard (arm. geghard 'koplje') ili Geghardavank (arm. geghardavank 'samostansko koplje'). Suvremeni naziv Geghard samostan je dobio u 13. st. kada je tamo doneseno Longinovo koplje kojim je proboden Isus na križu. Koplje je donio u Armeniju prema legendi apostol sv. Juda Tadej, a čuva se danas u Ečmijadzinu, duhovnom središtu Armenske apostolske crkve. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Ivan Konstantinovič Ajvazovski (arm. Ovanes Gajvazjan, 1817.- 1900.) svjetski je poznat ruski slikar marinist armenskoga podrijetla. Ovanes Gajvazjan rodio se 29. srpnja 1817. godine u Feodosiji (Krim, Rusija) u obitelji armenskoga trgovca Konstantina (arm. Gevorka) i Ripsime Gajvazjan. Njegovi predci došli su iz povijesne Zapadne Armenije u 18. stoljeću u Galiciju, iz nje su se selili u dunavske kneževine (Moldavija, Vlahija). (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Na dobro vam došao blagoslovljen Božić i sveto porođenje Isusovo! Ovim starim hrvatskim pozdravom Artur Bagdasarov želi svim Hrvatima čestit Božić i obilje božjega blagoslova u Novoj 2014. godini. U nastavku donosimo niz fotografija umjetničkih djela prigodnih uz blagdan najradosnijega kršćanskog blagdana - Božića, koje je za Portal HKV-a priredo Artur Bagdasarov. (hkv)

Add a comment        
 

 

Institut za ruski jezik V. V. Vinogradova pri Ruskoj akademiji znanosti (rus. RAN - Rossijskaja akademija nauk) u Moskvi jest vodeća državna središnjica znanstvenih istraživanja ruskoga jezika u Rusiji i u inozemstvu. Osnovan je 1944. god. Ravnatelj Instituta je doktor filoloških znanosti, akademik RAN-a Aleksandar Mihajlovič Moldovan. Temeljna djelatnost Instituta odvija se unutar ustrojbenih isnstitutskih jedinica u sklopu različitih znanstvenoistraživačkih projekata. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Vjerojatno malo tko zna Molitvu optinskih otaca koju su izmolili na ruskom jeziku starci iz Optine. Optinski starci, to je osobita blagotvorna pojava u životu pravoslavne Rusije. U vjerskom smislu "starac" (rus.starec) znamenuje (znači) duhovno mudroga otca. Kao što je poznato, najveći su ruski pisci i mudroslovi (filozovi) išli u optinskih otaca da od njih traže duhovni savjet. (A. Bagdasarov, hrvatskarusija.com)

Add a comment        
 

 

hrvatski-pravopis-onlineNa svim prijašnjim i današnjim pravopisima, osim naslova Hrvatski školski pravopis ili Pravopis hrvatskoga jezika, čitamo jedno te isto - Hrvatski pravopis. Proizlazi iz rečenoga da je taj hrvatski pravopis bolji od bilo kojega prijašnjega pravopisa s istim naslovom. Problem je i u tom da pojedine institucije ili udruge pri objavljivanju za društvo važnih stvari kao što su pravopis ili jezični zakon žele biti prve, ući u povijest i sl. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
Sub, 30-05-2020, 19:37:28

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.