Hačkari su vrijedna pojava srednjovjekovne armenske umjetničke kulture. Njihova povijest datira od egipatskih križnih stela iz razdoblja 5. - 6. stoljeća stare ere, ali su armenski hačkari, osim velike povijesne vrjednote, utjelovili u sebi bogati etnokulturni i umjetnički sadržaj - dragocjeno blago armenske srjednovjekovne baštine. Prvi kameni spomenici koji nalikuju kršćanskim hačkarima pojavljuju se na području Armenije početkom 4. st. nove ere, točnije nakon prihvaćanja kršćanstva 301. god. kada je ono postalo državna religija. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

IsusLikovni portret Krista naslikan je temperom na lanenom platnu pričvršćenom na osnovi cedra. Istraživači smještaju vrijeme postanka portreta u doba Rimskoga Carstva. I sada se Kristov lik čuva u srebrnoj pozlaćenoj navlaci crkve sv. Bartola Armenskoga u Genovi koju su utemeljila dvojica armenskih redovnika bazilijanaca reda sv. Bazilija s planine Crna gora (arm. Sev Ler) u cilicijskoj Armeniji.(A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

U Rusiji je 9. lipnja 2014. god. ustanovljeno Vijeće za ruski jezik pri Predsjedniku Ruske Federacije. To je drugo vijeće jer u Rusiji postoji od 2013. god. i Vijeće za ruski jezik pri Vladi Ruske Federacije koje se bavi promicanjem ruskoga jezika i kulture u državama negdašnjega Sovjetskoga Saveza, u većini država Europske unije, u Sjedinjenim Američkim Državama, u Kini i Japanu, te u državama Bliskoga istoka. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Dvostruke pravopisne inačice ne čine jezično bogatstvo standardnoga jezika. One se ne mogu istodobno rabiti u jednoj te istoj rečenici, ulomku, tekstu ili knjizi. Valja kodificirati jedan od oblika inačice prema već ustaljenim pravopisnim pravilima pisanja stranih riječi i strogo ih i dosljedno rabiti u javnoj, adimistrativnoj, školskoj i dr. porabi. Pravopisna pravila, kao i svaki zakon, gube svoj smisao i značaj ako ih se svaki čas mijenja i prekraja. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Svaki se pravopis piše na osnovi materinskoga jezika, njegovih pravopisnih pravila i naravno bez ustupaka ili intervencija s bilo koje strane. U hrvatskom standardnom jeziku uobičajeno je strana imena preuzimati u izvornom grafijskom obliku i ne treba tu javna rasprava ni s bilo koje strane. Pravopisna norma određuje pravopisna pravila u mnogim etnojezicima. Treba poštivati jedino pravopisna pravila pisanja stranih riječi i ništa više. Pravopis pripada jezikoslovnoj struci i samo struci, a ne diplomaciji i politici. (A. Bagdasarov, HS)

Add a comment        
 

 

Svaka se knjiga može objaviti na internetu i u obliku knjige, čak i na CD-u. Sadržaji su važni, a ne forme. Ta dva pravopisa, mrežni i knjižni, sadržajno su jedna knjiga, a oblikom (formom) dvije, bez obzira na male razlike. Kad institutovci navode svoja djela, onda trebaju navesti jednu bibliografsku jedinicu, a među zagradama podatak da to postoji kao e-priručnik i knjiga. Ako postoji kakva nesređenost u navodu bibliografskih jedinica, valja ju što prije ispraviti... (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Pravopis je dobrim dijelom dogovorne naravi i rješava se strukovno za okruglim stolom Pravopisnoga povjerenstva ili Vijeća za normu sastavljenoga od predstavnika različitih znanstveno-istraživačkih, nastavnih i kulturnih ustanova. Bez strukovnoga dogovora i zajedničke sloge različitih subjekata jezične politike bilo koji pravopis i dalje će raslojavati i zbunjivati etnolingvokulturnu hrvatsku zajednicu. (A. Bagdasarov, HS)

Add a comment        
 

 

U svojim bibliografijama pojedini autori na institutskoj mrežnoj stranici i većina njih u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (osim M. A. Birtić) navode da su suautori i tiskanoga i mrežnoga izdanja pravopisa, tj. dviju knjiga. Prema navodu tih knjiga ispada da su autori dviju knjiga, a ne jedne. S obzirom na različite ISBN to su različite knjige. Uvijek su nas informirali o jednom besplatnom pravopisu, a sada ispada da imaju dva pravopisa: jedan na internetu koji se ne plaća, i drugi, tiskani koji se plaća. Je li to moguće? (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Pojedini pokušaji spajanja vjerskoga poistovjećivanja s njegovim narodnosnim opredjeljenjem u mnogim primjerima mogu biti pogrješni. Vjera i vjerska zajednica može skupiti različite etnose i etnolingvokulture. Do nužnoga pravopisnoga rješenja i prilagodbe hrvatskomu jeziku pripadnika naroda i vjerskih pripadnika može se doći samo zajedničkim radom skupine različitih strukovnjaka. Pravopisanje i značenje etnovjerskih pripadnika i sljedbenika vrlo su škakljiva pitanja. Stara poslovica veli – Tri puta mjeri, jednom reži. (A. Bagdasarov, HS)

Add a comment        
Sub, 14-12-2019, 14:38:05

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.