Selo Aruč se nalazi blizu grada Aštarak, 40 - 46 km od armenskoga glavnoga grada Jerevan. Blizu sela sačuvane su ruševine stare utvrde i nadgrobnih humaka iz 3. - 1. tusuljeća pr. Kr. U 5. st. selo je bilo privremeno zimsko boravište kraljevskih vojnica. U 7. st. tu je bilo prebivalište armenskoga vladara, kneza Grigora Mamikonjana (661. - 682.). Za vrijeme njegove vladavine 60-ih godina 7. st. sagrađena je velika crkva Aruč. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Ananija Širakaci (oko 610. - oko 685.) je armenski zemljopisac, kartograf, povjesničar, zvjezdoznanac, matematičar. Drži ga se za utemeljitelja staroarmenskih prirodnih znanosti. Rođen je u širakskom selu Ani. Otac mu je bio Ovanes (Ivan). Osnovna znanja Širakaci je stekao u školi samostana Dprevank, a za stjecanje novih znanja putuje u Bizant. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Sanahin je jedan od najvećih samostanskih kompleksa u Armeniji, jedno od prastarih naselja. U arheološkom iskopinama pronađeni su keramika i brončani ornamentni pojasevi iz 1. tisuljeća pr. Kr. Samostan je utemeljen u prvoj polovici 10. st. uz pomoć skupine armenskoga svećenstva koji su bili progonjeni od strane bizantskoga imperatora Romana I. Samostan se nalazi u selu Sanahin, u sutjesci rijeke Debed, na 1000 m nadmorske visine. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Ruševine katedrale Jererujk (5. - 6. st.) je klasičan primjer trobrodne bazilike (dužina - 36 m, širina cela/naosa - 14 m). Katedrala je sagrađena od bigra i sivoga kamena. K velikomu postolju vode stubišta. Arhitektura Jererujka ima brojne sličnosti (analogije) u ranokršćanskih spomenika Sirije. Arhitekturni detalji oblikovani su istančanim umjetničkim ukusom. Bazilika je sa svih strana okružena višestupnjevitim podnožjem. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Predaja glasi da su planine Ararat i Aragac bile sestre. Jednoć između njih iskrsnuo je prijepor koja je od njih najviša, najdraža, najljepša. Nakon njihovih bučnih prijepora, one su proklele jedna drugu, zaželjevši se zauvijek rastati. Osim toga jedna sestra ("Ararat") poželjela je drugoj da ona uvijek nosi bol u srcu i da njezine oči budu uvijek u suzama. A druga poželjela je sestri da ona uvijek bude pokrivena snijegom i da se nitko na nju ne mogne popeti. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Ahpatski samostan se nalazi u selu Ahpat (područje Lori). Stari spomenik Ahpat datira iz 2. - 1. tisuljeća pr. Kr. Prema predaji samostan je počela graditi obitelj majstora, ali otac je kasnije otišao raditi u drugi samostan, a sin, bez obzira na nagovaranje otca, ostao je na izgradnji Ahpata. Sin je dogradio samostan, a kada je otac ugledao njegov rad, uzviknuo je: "Ah pat!" (To ti je zid!), zagrlio je sina i pomirio se je s njim. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Samostanski kompleks Ovanavank iz 5. - 13. st. nalazi se u slikovitom mjestu na lijevoj strani klanca rijeke Kasah blizu sela Ovanavank. Prema predaji utemeljitelj i opat samostana bio je prvi katolikos Armenije sv. Grgur Prosvjetitelj koji je tu pokopao relikvije sv. Ivana Krstitelja. Upravo zato ovo sveto mjesto dobilo je ime Ovanavank. Armensko ime Hovanes/Ovanes znači Ivan. Najstarija građevina kompleska je bazilika sv. Grigora iz 5. - 6. st. (Artur Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Čudo prirode - jezero Sevan (ili Gegamsko more) je jedan od najljepših kutaka svijeta. Voda je u njem čista i prozirna i prema predaji iz ovoga jezera vodu su pili i sami bogovi. Gledajući dugo u jezero katkada se gubi osjećaj orijentacije, gdje je nebo, a gdje jezero. Književnik je Maksim Gorki smatrao je Sevan komadićem plavoga neba koji je pao na zemlju. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Zorac Karer (ili Karaundž) je unikatni spomenik monumentalne arhitekture brončanoga doba na području kojega se nalazi naselje ranoga brončanoga doba (4. - 3. tisućljeće pr. Kr.) i mnogobrojni humci (3. - 2. tisućljeće pr. Kr.) Zorac Karer se nalazi na planinskoj visoravni (1770 m nad morem) u sjunikskom kraju Armenije blizu grada Sisian. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
Sub, 14-12-2019, 14:11:17

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.