Crkva sv. Ovanesa Mkrtyča (sv. Ivana Krstitelja) se nalazi u armenskom selu Mastara blizu grada Talin u aragacotnskoj oblasti Armenije. Prema predaji upravo su ovdje pokopane su moći sv. Ivana Krstitelja koje je Grgur Prosvjetitelj dovezao iz Kayserija u Kapadociji. Odavde je naziv sela (arm. mas, masunk znači 'moći'). Na južnim i zapadnim zidovima crkve sačuvani su natpisi koji svjedoče o tom da je crkvu sazidao u 7. st. vanakan (svećenik) Grigor u vrijeme biskupa Teodorosa Gnunija koji je sudjelovao na crkvenom saboru (sinodu) 645. god. u Dvinu. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Ustav je osnovni zakon u bilo kojoj državi, poseban normativno-pravni akt koji ima najvišu pravnu snagu i ne valja predlagati nazivu jezika prijašnje jugoslavenske jezičnopolitičke „akrobacije". Kakav je „doživljaj jezika" bio u prijašnjoj Jugoslaviji znamo na primjeru dr. Ivana Šretera koji je bio osuđen na zatvorsku kaznu zato što je pacijentu u karton pod rubriku "zanimanje" upisao hrvatski izraz "umirovljeni časnik JNA" umjesto srpskoga izraza "penzionisani oficir JNA", a za posmrtne ostatke ne zna se gdje su. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Mhitar Geraci (arm. Մխիթար Հերացի, eng. Mkhitar Heratsi) (1120. - 1200.) je rođen u gradu Ger, u sadanjem iranskom gradu Hoj. Stručnu obuku je stekao u armenskom Cilicijskom kraljevstvu koje je trajalo od 1080. do 1375. god. Bio je dobro upoznat s djelima grčko-helenske, rimske, bizantske, perzijske i arapske klasične medicine. Izučavao je i pisao o psihoterapiji, kirurgiji, dijetologiji i o liječenju ljekovitim biljem. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Sagmosavank (arm. sagmosavank 'crkva psalama') nalazi se u blizini grada Aštaraka. Kompleks se sastoji od crkve sv. Siona i crkve sv. Bogorodice, te od predvorja i knjižnice. Zgrade su među sobom povezane. Crkva sv. Siona sagrađena je 1215. god. po nalogu kneza Vače Vačutjana. Ovdje nedostaju prve stube stubišta koje vodi u ćeliju. Nedostajanje prve stube značilo je da tu živi mladi svećenik. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

U svojem prvom dijelu Nicejsko vjerovanje donosi izričaj Vjerovanja (lat. Credo "Vjerujem", arm. "Havatamk"), a u drugom dijelu se osuđuje Arijev nauk. Samo Arije i dva njegova prijatelja Libijca, biskup Sekunda iz Tolemaide i Teon iz Marmarike, odbili su potpisati Vjerovanje, te su bili izopćeni, svrgnuti i poslani u progonstvo u Ilirik. Sabor je također raspravljao o nadnevku Uskrsa, Melecijevu raskolu, usvojio 20 različitih kanona. Po završetku sabora prisutni crkveni otci su proslavili dvadesetu obljetnicu Konstantinova vladanja. (A. Bagdasarov, GK)

Add a comment        
 

 

Ani je porušeni srednjovjekovni armenski grad koji je smješten u turskoj provinciji Kars. Nalazi se na granici s Armenijom. U razdoblju od 961. do 1045. god. Ani je bio prijestolnica Anijskoga kraljevstva (Armenskoga kraljevstva Bagratida ili Bagratidske Armenije). Anijsku kraljevinu je osnovao "knez nad knezovima", kako ga je nazvala arapska dinastija Abasida, a zatim kralj Ašot I. Veliki iz armenske dinastije Bagratuni. Anijska kraljevina je postigla svoj najveći procvat na prijelazu iz 10. u 11. st. za vrijeme vladavine kralja Gagika I. (989. - 1020.). Kraljevstvo je prestalo postojati 1045. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Grigor Narekaci (oko 951. - 1003. ili 1011.) je armenski pjesnik, filozof, teolog, predstavnik ranoarmenskoga preporoda. Rodio se je u obitelji kneza Hosrova Andzevacija, teologa, mislioca, autora mnogih vjerskih djela. Nakon smrti žene Hozrov otac šalje svoje sinove Izaka, Ovanesa (Ivana) i maloljetnoga Grigora (Grgura) u samostan radi stjecanja znanja. Kasnije se je i sam Hozrov zaredio i postao biskup. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Abb1Armenski rukopisi urešeni sitnoslikama (minijaturama) jesu nerazdvojiv dio kulture armenskoga naroda. Rukopisi u Armenaca uvijek su bili predmet dubokoga štovanja. U doba osvajačkih pohoda različitih zavojevača, prisilnoga iseljavanja armenskoga stanovništva u druge zemlje čak su rukopise pisane armenskim jezikom i nepismeni ljudi uzimali sa sobom ili ih pak skrivali čuvajući ih kao dragocjenu relikviju pa tako mnogi imaju svoju povijest. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Nisam imao namjeru reagirati na Jozićevo grubo i netolerantno reagiranje u Kolu jer to nije razina na kojoj se raspravlja o znanstvenim zaganama (problemima), nigdje u svijetu pa ni u Hrvatskoj, ali sam ipak bio prisiljen reagirati jer ovo nije prvi put da me osobno napada, čak i vrijeđa, osobito na hrvatskim portalima. Moje pisanje o hrvatskom pravopisu nije kritizersko nego kritičko jer upozoravam na ono što nije dobro i kako bi to trebalo biti. Imam na to pravo kao bilo koji drugi jezikoslovac, novinar, književnik, publicist, povjesničar itd. u demokratskom društvu. (A. Bagdasarov, Kolo)

Add a comment        
Pet, 6-12-2019, 19:03:12

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.