Gradnja katedrale je počela 1356. god. na mjestu drvene armenske crkve iz 12. st. Crkvu je sagradio arhitekt Doring (Dore, Dorko) zahvaljujući sredstvima armenskih trgovaca Jakova iz Kafe (Feodosija, Krym) i Panosa (Fanosa) iz Kayserija (Anadolija). Godine 1630. armenski katolički nadbiskup Ljviva Nikola(j) (polj. Mikołaj Torosowicz) Torosovič (1605. - 1681.) sklopio je uniju s Apostolskom Stolicom. U dvorištu crkve na nadgrobnim pločama su sačuvani natpisi na latinskom, poljskom i armenskom jeziku. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Andranik Ozanjan (1865. - 1927.) je jedan od čelnika armenskoga osloboditeljskoga pokreta koncem 19. i početkom 20. stoljeća, vojskovođa i narodni armenski junak. Rodio se je 25. veljače 1865. god. u gradiću Şebinkarahisaru Sebastskoga vilajeta (vilajet - upravno-teritorijalna jedinica) Osmanlijskoga Carstva. Mati, Mariam, mu je umrla prerano i njega je odgajao otac Toros i starija sestra Nazeli. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Armenske općine u Iranu postoje uglavnom u Teheranu, Isfahanu i drugim gradovima i imaju približno više od sto tisuća ljudi. Sada u Iranu postoji dvadeset i pet armenskih crkava i njih jedanaest u funkciji su većinom u Teheranu, Tabrizu i Isfahanu. To su crkve: sv. Marije, sv. Jakova, sv. Gevorka, sv. Grgura Prosvjetitelja, sv. Minasa, sv. Ivana Krstitelja, sv. Stjepana, sv. Sargisa i druge. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Israel Ori (1658. - 1711.) je poznati armenski diplomat i organizator osloboditeljskoga pokreta. Rođen je u selu Sisian, u armenskoj pokrajini Sjunik koja je tada bila u sastavu Safavidskoga Carstva. Otac mu je bio knez (arm. melik) iz roda Prošjan. Imao je brata Vardana i jednu sestru. Osim materinskoga armenskoga služio se je i francuskim, latinskim, njemačkim, perzijskim, talijanskim i turskim jezikom. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Grof Mihail T. Loris-Melikov (1824. - 1888.) je bio ruski vojskovođa i državni djelatnik, general konjaništva, general pobočnik, član Državnoga vijeća, a od 29. prosinca 1880. god. i počasni član ruske Carske akademije znanosti. Za vrijeme vladavine ruskoga cara Aleksandra II. (1818.-1881.) od kolovoza 1880. do svibnja 1881. zauzimao je položaj ministra unutarnjih poslova Ruske Carevine. Provodio je umjerenu liberalnu unutarpolitičku liniju, učvrstio i proširio granice u pojedinim područjima države, sastavio projekt djelomične modernizacije upravnoga i gospodarskoga života, smanjio cenzuru i borio se je protiv revolucionarno-terorističkoga pokreta u Rusiji. (A. Baggdasarov)

Add a comment        
 

 

Navika postaje značaj. Ne upoznaš li tugu, ne ćeš znati cijeniti ni radost. Nije sve što je okruglo orah, niti sve što je bijelo snijeg. Nježan govor slađi je od meda. Od trula drveta i iver je truo. Ono što se ne rađa, ne umire. Pas šepa dok ne ugleda vuka. Prihvati malo, dobit ćeš više. Prijatelj se u nevolji poznaje. Prijatelja i neprijatelja upoznat ćeš u nesreći. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Armenska poslovicaAko daješ, ne kori, ako koriš, ne daj. Ako se bojiš, ne čini, ako činiš, ne boj se. Baciš li psu kost, on će zašutjeti. Bježao je od kiše, naletio je na tuču. Bolest dolazi brzo, a odlazi sporo. Bolje je biti bez novaca nego bez srca. Bolje je da boli noga nego jezik. Dobra će riječ dom sagraditi, a loša srušiti. Dobra domaćica će i od pijetla riblju juhu skuhati. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Hrvatska se diči bogatom i raznolikom duhovnom, jezičnom, folklornom i inom kulturnom baštinom. Nedvojbeno je da ljudi oduvijek cijene, štuju i vole ponajprije svoje. Tako je i s jezikom. Hrvatski jezik je najveća vrijednost hrvatskoga naroda. Hrvatski jezik jest i bit će na prvom mjestu sadašnjim i budućim naraštajima koji će ga znati braniti od svih ugroza koja mu prijete sada i u budućnosti jer je vlastiti jezik potvrda narodnoga postojanja i trajanja. (A. Bagdasarov, M. Nosić)

Add a comment        
 

 

Armenska Sebasta je stari grad u Maloj Armeniji, sadanje upravno središte turske provincije Sivas. Utemeljen je u 1. st. pr. Kr. u sastavu provincije Mala Armenija Pontskoga Kraljevstva. U blizini Sebaste otkriveni su ostatci staroga hetitskoga naselja. Hetiti su jedan od najstarijih indoeuropskih naroda u Maloj Aziji. Sebasta je imala prije i druge povijesne nazive - Kabira i Diospolis. Rimski car August je obnovio grad i nazvao ga Sebasta. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
Ned, 5-07-2020, 21:43:04

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.