Godine 313. rimski car Konstantin Veliki je naložio da se i kršćanima dopusti sloboda vjeroispovijesti nakon čega su se s poganima izjednačili u pravima. Ali, njegov suvladar Gaj Valerije Licinijan Licinije (263. - 325.) je bio poganin i u svojem dijelu carstva odlučio je potpuno zatrti kršćanstvo. Licinije je po svojoj naravi bio vrlo pohlepan, vlastoljubiv, žestoke naravi, razdražljiv, neprijateljski se je odnosio prema znanostima i u svem je volio vojnu stegu. Pripremao se je za rat protiv Konstantina i bojeći se izdaje u vlastitim redovima odlučio je očistiti svoju vojsku od kršćana. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

A(g)htamar (arm. Աղթամար) je otok na jezeru Van u Turskoj. Opća površina otoka je 16. - 17. ha. Otok je bio naseljen odavno. Na sjeverozapadu su sačuvani tragovi ciklopičeskoga zida u dva, tri reda koji su činili, prema mišljenju ruskoga orijentalista, akademika Josipa Orbelija (1887. - 1961.), dio dourartskoga naselja. A prema svjedočanstvu Movsesa Horenacija, armenskoga povjesničara iz 5. st., u 4. st. na otoku se je nalazila tvrđava armenskoga kneževskoga roda Rštuni. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

U Hrvatskoj nema ni vijeća za hrvatski jezik pri Vladi, ni jezičnoga zakona koji bi regulirao osnovne pravopisne priručnike. Na veliku žalost moramo priznati kako nije došlo do pravopisne pomirbe i pravopisnoga jedinstva među pojedinim sudionicima jezične politike, a pravopis je i dalje ostao jabuka razdora u hrvatskoj lingvokulturnoj zajednici jer je došao na javnu pozornicu pod utjecajem izvanjezičnih čimbenika. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

U suvremenom hijerarhijskom sustavu Armenske apostolske crkve (AAC) postoje dva katolikosata (katolikata): Katolikosat Svih Armenaca sa sjedištem u Ečmiadzinu (prvostolnica Sveti Ečmiadzin), u Armeniji, i Cilicijski katolikosat (Katolikosat Velikoga Doma (Stolice) Cilicije) koji se nalazi u Anteliasu, u Libanonu. U Cilicijski katolikosat ulaze biskupije Libanona, Irana, Sirije i Cipra. Katolikosati su administrativno neovisni, ali prvenstvo časti pripada Katolikosu Svih Armenaca koji ima titulu vrhovnoga patrijarha Armenske apostolske crkve. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Samostan Amaras se nalazi u martuninskom području Gorskoga Karabaha (Arcaha). Nekoć je ovo područje bilo u sastavu provincije Mjus Aband, povijesnoga Arcaha. Prema svjedočanstvu armenskoga povjesničara Favstosa (ili Pavstosa) Buzanda (4./5. st.) crkvu samostana Amaras osnovao je u početku 4. st. sv. Grgur Prosvjetitelj. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Muš je povijesni armenski grad, prijestolnica Mušske provincije u Turskoj. Nalazi se zapadno od jezera Van u južnom dijelu Mušske doline, sjeverno od Armenskoga ili istočnoga Tavra (greben u Maloj Aziji), kod podnožja brda Korduk i Ciranakatar. Grad je smješten na rijeci Megraget koja dijeli Muš na dva dijela. povijesti Muš se spominje kao tvrđava, naselje, a od 9. - 10. st. armenski povjesničari pišu o njem iznimno kao o gradu. U Mušu je pronađen klinopis urartskoga cara Menua (810. - 778. pr. Kr.). (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

U Stonu i Dubrovniku u organizaciji Matice hrvatske i Društva prijatelja Armenije u Dubrovniku ovih je dana predstavljena knjiga Armenija – domovina svetoga Vlaha autora dr. Artura Bagdasaroa i dr. Vinicija Lupisa. Knjiga je izišla u izdanju Matice hrvatske – ogranak Ston. Strukturu knjige čini šest poglavlja: Armenske prepoznatljivosti, Etnolingokulturna baština, Vjera i crkva, Povijesni gradovi, Hrvatska i Armenija i Eseji. Sažetci su objavljeni na hrvatskom, armenskom, ruskom i engleskom jeziku. Knjiga (272 str.) odlično je likovno opremljena. Prenosimo sažetak govora s predstavljanja jednoga od suautora knjige Armenija – domovina svetoga Vlaha. (np)

Add a comment        
 

 

Crkva sv. Ovanesa Mkrtyča (sv. Ivana Krstitelja) se nalazi u armenskom selu Mastara blizu grada Talin u aragacotnskoj oblasti Armenije. Prema predaji upravo su ovdje pokopane su moći sv. Ivana Krstitelja koje je Grgur Prosvjetitelj dovezao iz Kayserija u Kapadociji. Odavde je naziv sela (arm. mas, masunk znači 'moći'). Na južnim i zapadnim zidovima crkve sačuvani su natpisi koji svjedoče o tom da je crkvu sazidao u 7. st. vanakan (svećenik) Grigor u vrijeme biskupa Teodorosa Gnunija koji je sudjelovao na crkvenom saboru (sinodu) 645. god. u Dvinu. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Ustav je osnovni zakon u bilo kojoj državi, poseban normativno-pravni akt koji ima najvišu pravnu snagu i ne valja predlagati nazivu jezika prijašnje jugoslavenske jezičnopolitičke „akrobacije". Kakav je „doživljaj jezika" bio u prijašnjoj Jugoslaviji znamo na primjeru dr. Ivana Šretera koji je bio osuđen na zatvorsku kaznu zato što je pacijentu u karton pod rubriku "zanimanje" upisao hrvatski izraz "umirovljeni časnik JNA" umjesto srpskoga izraza "penzionisani oficir JNA", a za posmrtne ostatke ne zna se gdje su. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
Uto, 19-11-2019, 23:38:28

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.