zasigrebRepublika Armenija ili Armenija je država smještena u južnom dijelu Zakavkazja i prostire se na površini od 29.074 km2. Graniči na sjeveeru s Gruzijom, na istoku i jugoistoku s Azerbajdžanom, na jugu s Iranom, a na zapadu s Turskom. Administrativno je podijeljena na 11 područja, uključujući i glavni grad Erevan koji je pak kulturno, znanstveno, gospodarsko, poslovno, financijsko i tranzitno središte Armenije. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Armenski jezik (arm. հայերեն) pripada skupini indoeuropskih jezika. On je jedan od jezika s veoma starim zapisima. To je službeni jezik u Republici Armeniji, a također se govori i diljem svijeta: u Gruziji, Francuskoj, Libanonu, Rusiji, SAD-u, Siriji i dr. Služi se njim više od šest milijuna govornika. Većina istraživača pretpostavlja da je u temelju armenskoga jezika jezik plemenskoga saveza Hajaca (Armena) u sastavu države Urartu (Vansko Kraljevstvo). Armenski se je narod oblikovao u 7. st. pr. Kr. na Armenskoj visoravni.(A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Od prvoga je stoljeća i dalje kršćanstvo postalo dio istobita (identiteta) Armenaca. Armenska apostolska crkva imade više od 6 milijuna vjernika (Armenija, Irak, Iran, Indija, Bliski istok, SAD, Etiopija, Europa, Turska). Danas približno 90 posto Armenaca pripada Armenskoj apostolskoj crkvi, 5 posto Armenskoj katoličkoj crkvi i 5 posto armenskim protestantskim ili evangeličkim crkvama. (A. Bagdasasrov,GK)

Add a comment        
 

 

200px-Gregory IlluminatorSveti Grgur Prosvjetitelj (arm.Գրիգոր Լուսավորիչ, Grigor Lusavorič, 239.-325/6.) je svetac Armenske, Katoličke i Pravoslavne crkve, ustanovitelj te prvi poglavar Armenske apostolske crkve. O njemu je papa Benedikt XVI. rekao da je taj svetac "poveo narod iz tmine u svjetlost". Osnovno vrelo o mučeničkom životu sv.Grgura Prosvjetitelja nalazi se u "Armenskoj povijesti" koju je napisao tajnik kralja Trdata III. (287.-330.) Agafangel. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

ruskiMnoge zemlje EU: Belgija, Estonija, Francuska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Švedska imaju posebne jezične zakone koji reguliraju pravni položaj državnoga ili službenoga jezika. Jezični zakoni postoje i u drugim državama koje nisu stupile u EU, primjerice Ruska Federacija ili Rusija. U Rusiji postoje dva zakona o jeziku: "O jezicima naroda Ruske Federacije" zakon "O državnom jeziku Ruske Federacije" (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

jezikDa pravopisna problematika stalno uzbuđuje javnost i ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim državama, dobro je poznato. Pravopis kao društveno-jezikoslovna pojava mora uploviti u mirne etnolingvokulturne vode i ne burkati ih. Akademik Dalibor Brozović vjerojatno je požurio kada je 1998. god. napisao rečenicu "Danas nema više potrebe da u Hrvatskoj emocionalni odnos prema jeziku bude drugačiji nego što je u bilo kojoj zemlji odnos prema materinskomu jeziku naroda."(A.Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Armenija bogorodicaBogorodičnu sliku su poštivali vjernici triju kršćanskih obreda - Armenci, Poljaci i Rusini. Povjesničar J.A.Rolle je pisao da je svetačka slika došla u Kamenec iz Hersona Tavričeskoga (Sevastopl'). Prema legendi sliku su donjeli u Krim u 10 st. iz grada Ani, prijestolnice Armenskoga kraljevstva Bagratida.(A.Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Željko JovanovićJutarnji list od 28. lipnja 2012. izvijestio je o inicijativi Željka Jozića, novoga ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslvlje, da će Institut napraviti od prijašnjih pravopisa jedinstveni novi pravopis. Razumije se samo po sebi da se radi o zamišljenom "načertaniju" MZOŠ-a i ministrova savjetnika Goldsteina, a ne o pobudi ravnatelja Ž. Jozića. Institut je samo instrument realizacije jezične politike MZOŠ-a koje ga financira. Na tom mu je putu smetalo Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika koje je na svojim sjednicama već donijelo osnovne zaključke o pojedinim pravopisnim pravilima prema načelima Babić-Moguševa pravopisa.(A.Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Toros RoslinToros Roslin je armenski sitnoslikar (minijaturist), veliki majstor cilicijske škole druge polovice 13. stoljeća. Rođen je približno 1210. god. Živio je i radio u Ciliciji (jug današnje središnje Turske). Moguće je da je pripadao škotskomu rodu Roslina jer je potomak križara koji se je u 11. st. oženio Armenkom.(A.Bagdasarov)

Add a comment        
Sri, 16-10-2019, 18:03:40

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.