ArmenijaDonosimo nekoliko armenskih narodnih poslovica koje je za Portal priredio Artur Bagdasarov. Uz njih donosimo i nekoliko slika armenskih narodnih nošnji. "Događa se da je šutnja – zlato, riječ – srebro, događa se da je i riječ zlato, a šutnja – srebro". "U očima budalā pametan čovjek je budala". "Nije sramotno živjeti u siromaštvu, nego u nečistoći." (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

knji1Armensko knjigotiskanje jedan je od važnijih dijelova ukupne armenske pisane kulture. Armenska pismenost sačuvala je više od 25 tisuća armenskih rukopisa koji su stvoreni tijekom 5. - 18. st., a također i više od 4 tisuće fragmentarnih rukopisa. Prvi pisani spomenik datiran je u 5. st. U prvoj polovici 5. st. na armenski jezik prevedena je "Vještina gramatike" Dionizija Trakijskoga (2. - 1. st. pr. Kr.). Do 5. st. u Armeniji se je razvijala uglavnom inojezična književna tradicija pretežno na grčkom i aramejskom jeziku. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Pisali smo da će svaka strana ubuduće ostati pri svojem. Institutski pravopis bit će obvezujući samo za osnovne i srednje škole kojima je nadležno Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta. Na našu veliku žalost moramo priznati da nije došlo do pravopisne pomirbe među hrvatskim jezikoslovcima i pravopiscima, a pravopis je i dalje ostao jabuka razdora u hrvatskoj jezičnoj zajednici jer je stvoren bez sporazuma među subjektima jezične politike. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Hrvatski pravopisPravopis pripada kodificiranomu priručniku, a u kodificiranom priručniku postoji norma koja ne preporučuje, nego koja propisuje. U savjetniku mogu postojati inačice, a pravopis ili drugi normativni priručnik rješava kako ih zapisati, a ne opisuje u čem je normativna prednost ove ili one inačice. Od preporuke idemo normi, a ne obratno. U normiranju od standardizacije (izbora norme) ide se ka kodifikaciji, a ne od kodifikacije k izboru norme. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

prav1Cilj - "konačno razriješiti hrvatski pravopisni čvor, potaknuti dijalog, postići jedinstven dogovor i na koncu konca stvoriti jedinstven općeprihvatljiv pravopis" nije postignut. U Hrvatskoj je do danas u uporabi bilo pet pravopisa: Babić-Finka-Mogušev (službeni), Babić-Ham-Mogušev, Babić-Mogušev, Badurina-Mićanović-Markovićev te Anić-Silićev pravopis, a sada će biti šest pravopisa, uključujući institutski. Centralizirani pokušaj stvaranja "konačnoga i jedinstvenoga" pravopisa propao je. Jezik je zrcalo društva. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Sakrament ženidbe jedan je od sedam svetih sakramenata Armenske apostolske crkve. Mladenci, osjećajući ljubav jedan prema drugomu, moraju se truditi svakojako učvršćivati svoju duhovnu tijesnu vezu. Sakrament ženidbe stvara se unutarnjim savezom koji sadržava u sebi mir. U ovom se savezu temelji načelo svijeta, a sam savez jest plod ljubavi. Upravo su tako živjeli u ljubavi praoci ljudskoga roda Adam i Eva, a Bog je stalno nazočio uz njih i sami oni bili su u neprikidnom općenju s Njim. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Pr-insSvaki kodificirani naziv, a pravopis pripada kodificiranom pruručniku, mora proći određeni put od svoje standardizacije (odabira) do konačne kodifikacije. Svaki mjesec u novinama i časopisima se pojavljuju brojne nove riječi što posve ne znači da ih moramo odmah uvesti u stupanj kodificirane norme i valja li jedan domaći ustaljeni jezikoslovni naziv mijenjati drugim ? I zaključno, instututski pravopis bez zajedničke strukovne i otvorene javne sloge, sporazuma, a gdje je potrebno i pomirbe subjekata jezične politike stanje u etnolingvokulturi pa i šire u društvu ne će se popraviti. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

xce86d0995ca3dd6.jpg.pagespeed.ic.0SAipJpFEXNije jasno pripada li riječ pogrješno ipak dopuštenoj ili preporučenoj normativnoj inačici? Ispada da školarci pa i oni iz "opće uporabe" moraju uporabljivati preporučenu inačicu pogrešno, a sastavljači pravopisa mogu jednu te istu riječ uporabljivati, s jedne strane kao preporučenu inačicu (pogrješno) u svojim tekstovima, a s druge pak strane u novom pravopisu donositi ju (pogrješno) k dopuštenoj. Ne nalaze li se sastavljači pravopisa sami sa sobom u proturječju i ima li tu logike? (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

pravopisUsuđujemo se pretpostaviti da novi pravopis bez zajedničke sloge i sporazuma subjekata jezične politike stanje ne će popraviti negoli će ga još više zamrsiti (zakomplicirati). I ubuduće bit će onako kao i do sada: jedni će pisati ne ću, zadatci, srjelica, a drugi - neću, podaci, strelica. I svatko će u pisanju inačica imati svoje razloge. Novi pravopis bit će tada vjerojatno obvezujući samo za osnovne i srednje škole kojima je nadležno Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
Ned, 17-11-2019, 01:41:07

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.