U Ečmijadzin, duhovno središte armenske etnokulturne baštine, stizali su u prošlosti, a stižu danas bogati darovi u vidu različitih crkvenih predmeta i primijenjene umjetnosti. Za čuvanje moći (relikvija) i darova 1869. god. uz ečmijadzinsku katedralu bile su dograđene još tri prostorije u kojima se sada nalazi riznica-muzej Ečmijadzina. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Ečmijadzin je samostan u gradu Vagaršapat (od 1945. do 1992. - grad Ečmijadzin), nalazi se 20 kilometara zapadno od prijestolnice Armenije Jerevana. Duhovno je središte armenskoga naroda i Armenske apostolske crkve, sjedište vrhovnoga patrijarha i katolikosa svih Armenaca. Povijest samostana potječe s početka 4. stoljeća kada je sv. Grgur Prosvjetitelj (239. - 325./6.) obratio i pokrstio kralja Trdata III. koji je 295. god. proglasio kršćanstvo državnom vjerom Armenije. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Na području Armenije, prema UNESCO-ovu popisu, nalazi se desetak starih spomenika koji se ubrajaju u svjetsku kulturnu i duhovnu baštinu i jedan od njih je samostan Geghard (arm. geghard 'koplje') ili Geghardavank (arm. geghardavank 'samostansko koplje'). Suvremeni naziv Geghard samostan je dobio u 13. st. kada je tamo doneseno Longinovo koplje kojim je proboden Isus na križu. Koplje je donio u Armeniju prema legendi apostol sv. Juda Tadej, a čuva se danas u Ečmijadzinu, duhovnom središtu Armenske apostolske crkve. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Ivan Konstantinovič Ajvazovski (arm. Ovanes Gajvazjan, 1817.- 1900.) svjetski je poznat ruski slikar marinist armenskoga podrijetla. Ovanes Gajvazjan rodio se 29. srpnja 1817. godine u Feodosiji (Krim, Rusija) u obitelji armenskoga trgovca Konstantina (arm. Gevorka) i Ripsime Gajvazjan. Njegovi predci došli su iz povijesne Zapadne Armenije u 18. stoljeću u Galiciju, iz nje su se selili u dunavske kneževine (Moldavija, Vlahija). (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Na dobro vam došao blagoslovljen Božić i sveto porođenje Isusovo! Ovim starim hrvatskim pozdravom Artur Bagdasarov želi svim Hrvatima čestit Božić i obilje božjega blagoslova u Novoj 2014. godini. U nastavku donosimo niz fotografija umjetničkih djela prigodnih uz blagdan najradosnijega kršćanskog blagdana - Božića, koje je za Portal HKV-a priredo Artur Bagdasarov. (hkv)

Add a comment        
 

 

Institut za ruski jezik V. V. Vinogradova pri Ruskoj akademiji znanosti (rus. RAN - Rossijskaja akademija nauk) u Moskvi jest vodeća državna središnjica znanstvenih istraživanja ruskoga jezika u Rusiji i u inozemstvu. Osnovan je 1944. god. Ravnatelj Instituta je doktor filoloških znanosti, akademik RAN-a Aleksandar Mihajlovič Moldovan. Temeljna djelatnost Instituta odvija se unutar ustrojbenih isnstitutskih jedinica u sklopu različitih znanstvenoistraživačkih projekata. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Vjerojatno malo tko zna Molitvu optinskih otaca koju su izmolili na ruskom jeziku starci iz Optine. Optinski starci, to je osobita blagotvorna pojava u životu pravoslavne Rusije. U vjerskom smislu "starac" (rus.starec) znamenuje (znači) duhovno mudroga otca. Kao što je poznato, najveći su ruski pisci i mudroslovi (filozovi) išli u optinskih otaca da od njih traže duhovni savjet. (A. Bagdasarov, hrvatskarusija.com)

Add a comment        
 

 

hrvatski-pravopis-onlineNa svim prijašnjim i današnjim pravopisima, osim naslova Hrvatski školski pravopis ili Pravopis hrvatskoga jezika, čitamo jedno te isto - Hrvatski pravopis. Proizlazi iz rečenoga da je taj hrvatski pravopis bolji od bilo kojega prijašnjega pravopisa s istim naslovom. Problem je i u tom da pojedine institucije ili udruge pri objavljivanju za društvo važnih stvari kao što su pravopis ili jezični zakon žele biti prve, ući u povijest i sl. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Pokušaji razaranja osebujnosti hrvatskoga etnojezika traju od bana Khuena (khuenovštine), jugointegralista do današnjih "zapadnih balkanointegralista" koji iznova žele nametnuti surogat u vidu BHS/BCHS jezika. Svaki narod svoj jezik naziva svojim imenom bez obzira na to kolike razlike muđu njima postoje. Pravo na vlastiti lingvonim (naziv jezika) se ne može ni jednomu narodu uskratiti ili čim uvjetovati. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
Sri, 20-11-2019, 13:19:45

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.